U Bosni i Hercegovini trenutno živi 512 milijunaša – osoba koje na svojim računima u komercijalnim bankama imaju milijun konvertibilnih maraka i više, objavila je Slobodna Bosna navodeći kako je njihov zajednički konto težak 630 milijuna KM, što znači da neki od 512 milijunaša na računu imaju više od jednog milijuna.
"Rekorder je jedan poznati glazbenik, čiji ime iz razumljivih razloga ne možemo priopćiti, koji na svom kontu ima 32 milijuna KM, a među multimilionerima ima i nekoliko zvučnih imena iz svijeta sporta, estrade i privatnog poduzetništva", piše Slobodna Bosna.
Dakako da je broj multimilionera u BiH višestruko veći kada se štedišama s oročenih milijun i više KM pridoda vojska privatnih poduzetnika čija poduzeća vrijede više stotina milijuna KM, ali i ne mali broj onih koji iz različitih razloga novac drže u "slamaricama" ili su ga pak iznijeli iz zemlje i položili na nerezidentni račun negdje u svijetu.
Navedeni podaci rezultat su opsežnog istraživanja Slobodne Bosne, potaknutog službenim informacijama o rekordnom rastu štednih depozita građana BiH u komercijalnim bankama. Zaključno s krajem travnja ove godine, štednja građana BiH premašila je iznos od 9,5 milijardi KM i već je sada izvjesno da će do kraja godine probiti "zvučnu barijeru" od 10 milijardi KM!
Posljednjih nekoliko godina štednja građana ubrzano raste, po iznimno visokoj stopi od 10 posto na godišnjoj razini, što je pet puta više od realnog rasta bruto domaćeg proizvoda.
Taj se trend djelimično može objasniti višegodišnjom ekonomskom recesijom koja u pravilu rezultira kresanjem osobne potrošnje i rastom štednje, ali ovdje se ne radi o standarnom rastu štednje od 3-4 posto, kao u drugim državama regije, nego o eksplozivnom rastu od 10 posto, koji se ne može objasniti i pripisati isključivo recesiji. Tim prije što je BiH iz recesije izašla još prije pune tri godine! Očito je, navodi Slobodna Bosna, riječ o nešto složenijem socijalno-ekonomskom fenomenu. (prvi.tv)
Bankari se slažu u ocjeni da štednju građana snažno privlači krajnje liberalni porezni sustav i osobito visoke kamate na oročenu štednju, koje su i do 50 posto veće od europskog prosjeka. Za razliku od većine ostalih europskih država, u BiH ne postoji porez na kapitalnu dobit, dakle štediša ne plaća porez na zaradu ostvarenu od kamata.
Osim toga, piše Slobodna Bosna, pasivne kamate, dakle one kamate koje banka isplaćuje štedišama, neusporedivo su veće od europskog prosjeka. Primjerice, štediša u Njemačkoj može računati na maksimalnu kamatu od 1,5 posto, dok se pasivne kamate u BiH na oročenu štednju kreću u rasponu od 2,5 do 3,5.
"Našim bogatašima naprosto se ne isplati iznositi novac izvan BiH, jer će u bilo kojoj europskoj državi zaraditi manje i još će pri tom platiti visok porez na kapitalnu dobit", zaključuje Slobodna Bosna.
"Rekorder je jedan poznati glazbenik, čiji ime iz razumljivih razloga ne možemo priopćiti, koji na svom kontu ima 32 milijuna KM, a među multimilionerima ima i nekoliko zvučnih imena iz svijeta sporta, estrade i privatnog poduzetništva", piše Slobodna Bosna.
Dakako da je broj multimilionera u BiH višestruko veći kada se štedišama s oročenih milijun i više KM pridoda vojska privatnih poduzetnika čija poduzeća vrijede više stotina milijuna KM, ali i ne mali broj onih koji iz različitih razloga novac drže u "slamaricama" ili su ga pak iznijeli iz zemlje i položili na nerezidentni račun negdje u svijetu.
Navedeni podaci rezultat su opsežnog istraživanja Slobodne Bosne, potaknutog službenim informacijama o rekordnom rastu štednih depozita građana BiH u komercijalnim bankama. Zaključno s krajem travnja ove godine, štednja građana BiH premašila je iznos od 9,5 milijardi KM i već je sada izvjesno da će do kraja godine probiti "zvučnu barijeru" od 10 milijardi KM!
Posljednjih nekoliko godina štednja građana ubrzano raste, po iznimno visokoj stopi od 10 posto na godišnjoj razini, što je pet puta više od realnog rasta bruto domaćeg proizvoda.
Taj se trend djelimično može objasniti višegodišnjom ekonomskom recesijom koja u pravilu rezultira kresanjem osobne potrošnje i rastom štednje, ali ovdje se ne radi o standarnom rastu štednje od 3-4 posto, kao u drugim državama regije, nego o eksplozivnom rastu od 10 posto, koji se ne može objasniti i pripisati isključivo recesiji. Tim prije što je BiH iz recesije izašla još prije pune tri godine! Očito je, navodi Slobodna Bosna, riječ o nešto složenijem socijalno-ekonomskom fenomenu. (prvi.tv)
Bankari se slažu u ocjeni da štednju građana snažno privlači krajnje liberalni porezni sustav i osobito visoke kamate na oročenu štednju, koje su i do 50 posto veće od europskog prosjeka. Za razliku od većine ostalih europskih država, u BiH ne postoji porez na kapitalnu dobit, dakle štediša ne plaća porez na zaradu ostvarenu od kamata.
Osim toga, piše Slobodna Bosna, pasivne kamate, dakle one kamate koje banka isplaćuje štedišama, neusporedivo su veće od europskog prosjeka. Primjerice, štediša u Njemačkoj može računati na maksimalnu kamatu od 1,5 posto, dok se pasivne kamate u BiH na oročenu štednju kreću u rasponu od 2,5 do 3,5.
"Našim bogatašima naprosto se ne isplati iznositi novac izvan BiH, jer će u bilo kojoj europskoj državi zaraditi manje i još će pri tom platiti visok porez na kapitalnu dobit", zaključuje Slobodna Bosna.
