Nestašica citostatika, koja posljednjih dana vlada u Federaciji BiH, rezultat je komplicirane procedure nabave tih lijekova te činjenice kako je tržište BiH premalo, zbog čega se brojni veliki proizvođači nerijetko povlače s njega, piše Večernji list BiH.
Nabava lijekova
Ipak, sve to ne bi trebalo ugrožavati zdravstveno stanje oboljelih od karcinoma koji su osuđeni na liječenje citostaticima jer Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, u skladu s odlukom Upravnog vijeća, vrši refundiranje troškova pacijentima za nabavljanje lijekova s liste lijekova Fonda solidarnosti u vrijeme deficitarnosti. Također, iz Zavoda naglašavaju kako pacijent, ako nema novca za kupnju lijeka može donijeti predračun te će Zavod platiti lijek.
Sve navedeno radi se kako ne bi bili ugroženi životi oboljelih jer na bržu proceduru nabave lijekova Zavod ne može utjecati, istaknuli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH vrši financiranje i ugovara isporuku s pravnim osobama koje imaju odobrenje za promet lijekovima na teritoriju BiH izdano od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, što znači da Zavod nije taj koji prometuje lijekovima pa samim tim i citostaticima, a u smislu uvoza, skladištenja distribucije i dr., objašnjavaju proceduru nabave lijekova iz Zavoda.
Dodaju kako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH obvezan provoditi postupke javnih nabava za svaki lijek, pa i za citostatike u skladu sa Zakonom o javnim nabavama i potpisati ugovore o nabavi i isporuci lijekova s ugovornim veledrogerijama/dobavljačima koji imaju odobrenje Agencije za promet lijekova i koji se ugovorom obvezuju, između ostaloga, i na kontinuiranu isporuku ugovorenih lijekova.
Malo tržište
Nakon potpisivanja ugovora o nabavi i isporuci lijeka s ugovornom veledrogerijom/dobavljačem, Zavod nema mogućnost za nabavu lijeka od drugih dobavljača u slučajevima kada je lijek deficitaran, pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača. Iz navedenog se može zaključiti kako primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavama limitira Zavod u postupanju u slučaju deficitarnosti lijekova.
Osim navedenoga, problem deficitarnosti uzrokuje i činjenica da se gotovo svi lijekovi iz skupine citostatika uvoze od proizvođača iz Europske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH i suviše maleno kako bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. Samim tim priprema serija lijeka za tržište BiH navedenim proizvođačima nije prioritet, a navedeno stvara probleme ugovornim veledrogerijama/dobavljačima u proceduri uvoza. Jako je čest slučaj da se pojedini proizvođači povuku s tržišta BiH (Actavisi dr.), pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registriranog lijeka i time je otežana njihova nabava. Vrlo često u postupcima javnih nabava za citostatike nema dostavljenih ponuda od dobavljača, pogotovo kada su u pitanje neregistrirani lijekovi, te se moraju voditi hitni postupci ako uopće bude zainteresiranih dobavljača s obzirom na količine lijekova i financijsku vrijednost postupka, ističu iz Zavoda.
Zaključuju i kako su za financiranje zaliha lijekova za razdoblje od dva mjeseca u zdravstvenim ustanovama Zavodu potrebna dodatna sredstva u iznosu od 8 do 9 milijuna maraka kojima Zavod ne raspolaže.
Nabava lijekova
Ipak, sve to ne bi trebalo ugrožavati zdravstveno stanje oboljelih od karcinoma koji su osuđeni na liječenje citostaticima jer Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, u skladu s odlukom Upravnog vijeća, vrši refundiranje troškova pacijentima za nabavljanje lijekova s liste lijekova Fonda solidarnosti u vrijeme deficitarnosti. Također, iz Zavoda naglašavaju kako pacijent, ako nema novca za kupnju lijeka može donijeti predračun te će Zavod platiti lijek.
Sve navedeno radi se kako ne bi bili ugroženi životi oboljelih jer na bržu proceduru nabave lijekova Zavod ne može utjecati, istaknuli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH vrši financiranje i ugovara isporuku s pravnim osobama koje imaju odobrenje za promet lijekovima na teritoriju BiH izdano od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, što znači da Zavod nije taj koji prometuje lijekovima pa samim tim i citostaticima, a u smislu uvoza, skladištenja distribucije i dr., objašnjavaju proceduru nabave lijekova iz Zavoda.
Dodaju kako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH obvezan provoditi postupke javnih nabava za svaki lijek, pa i za citostatike u skladu sa Zakonom o javnim nabavama i potpisati ugovore o nabavi i isporuci lijekova s ugovornim veledrogerijama/dobavljačima koji imaju odobrenje Agencije za promet lijekova i koji se ugovorom obvezuju, između ostaloga, i na kontinuiranu isporuku ugovorenih lijekova.
Malo tržište
Nakon potpisivanja ugovora o nabavi i isporuci lijeka s ugovornom veledrogerijom/dobavljačem, Zavod nema mogućnost za nabavu lijeka od drugih dobavljača u slučajevima kada je lijek deficitaran, pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača. Iz navedenog se može zaključiti kako primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavama limitira Zavod u postupanju u slučaju deficitarnosti lijekova.
Osim navedenoga, problem deficitarnosti uzrokuje i činjenica da se gotovo svi lijekovi iz skupine citostatika uvoze od proizvođača iz Europske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH i suviše maleno kako bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. Samim tim priprema serija lijeka za tržište BiH navedenim proizvođačima nije prioritet, a navedeno stvara probleme ugovornim veledrogerijama/dobavljačima u proceduri uvoza. Jako je čest slučaj da se pojedini proizvođači povuku s tržišta BiH (Actavisi dr.), pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registriranog lijeka i time je otežana njihova nabava. Vrlo često u postupcima javnih nabava za citostatike nema dostavljenih ponuda od dobavljača, pogotovo kada su u pitanje neregistrirani lijekovi, te se moraju voditi hitni postupci ako uopće bude zainteresiranih dobavljača s obzirom na količine lijekova i financijsku vrijednost postupka, ističu iz Zavoda.
Zaključuju i kako su za financiranje zaliha lijekova za razdoblje od dva mjeseca u zdravstvenim ustanovama Zavodu potrebna dodatna sredstva u iznosu od 8 do 9 milijuna maraka kojima Zavod ne raspolaže.
