Fosil dijela skeleta zmije pronađen je u rejonu bilećkog sela Orah, iznad zapadne obale Bilećkog jezera. Fosil je pronađen u pločastom kamenu u kome se ukazao nakon što je kamen izvađen krampom iz tla i razbio se na četiri dijela.
"Na obje polovine fosila dužine 15 centimetara vidi se po četrdesetak pršljenova sa pripadajućim rebrima, a još petnaestak je skriveno uz rub, unutar odlomka ploče", tvrdi Miro Ilić, paleontolog amater.
On kaže da i fosilne, kao i živuće vrste zmija, mogu imati od 200 do 400 pršljenova, pa se može procijeniti da je i dužina ove zmije bila oko 80 centimetara, s obzirom da fosil nije cjelovit, nema ni glavu ni rep, pišu Nezavisne.
Iako se bez valjanih istraživanja ne može ništa pouzdano utvrditi, Ilić kaže da se povećalom na kamenu mogu uočiti ostaci riba i sitni fragmenti karboniziranih biljaka, na osnovu kojih se pretpostavlja da je zmija bila morska.
"S obzirom na svijetlu boju i strukturu krečnjaka, možemo pretpostaviti i to da je živjela u zdravoj sredini i da nije uginula, već je možda bila napadnuta od strane nekog mesoždera iz tadašnjeg lanca ishrane, gdje je jedan dio tijela pojeden, a ovaj je potonuo na morsko dno, gdje je prekriven sedimentom i okamenjen", dodaje Ilić.
Sve ovo bi se, naravno, trebalo ispitati u nadležnim institutima, nakon čega bi se i ovaj fosil mogao pridružiti svjetski poznatim fosilima zmija pronađenim upravo na lokalitetima Bileće, najbogatijim na području Europe.
"Prema literaturi, do sada su u Bileći nađena četiri fosila zmija, od kojih su tri pronađena početkom 20. stoljeća i dva se nalaze u Beču, a jedan u Sarajevu, a 2016. godine je pronađen četvrti i nalazi se u Beogradu“, navodi dalje Ilić, objašnjavajući da bi ovaj bilećki fosil zmije, iako malen i znanstveno neobrađen, mogao biti peti po redu.
On tvrdi da je ovo reptil iz ere mezozoika i kao takav je jedini u Republici Srpskoj iz toga doba. Ilić kaže da postoje velika nalazišta fosila i na području trebinjske regije, a zbog njene geološke geneze su to uglavnom okamenjene morske životinje i njihovi ostaci iz razdoblja krede od 66 milijuna do 145 milijuna godina u prošlosti.
"Na obje polovine fosila dužine 15 centimetara vidi se po četrdesetak pršljenova sa pripadajućim rebrima, a još petnaestak je skriveno uz rub, unutar odlomka ploče", tvrdi Miro Ilić, paleontolog amater.
On kaže da i fosilne, kao i živuće vrste zmija, mogu imati od 200 do 400 pršljenova, pa se može procijeniti da je i dužina ove zmije bila oko 80 centimetara, s obzirom da fosil nije cjelovit, nema ni glavu ni rep, pišu Nezavisne.
Iako se bez valjanih istraživanja ne može ništa pouzdano utvrditi, Ilić kaže da se povećalom na kamenu mogu uočiti ostaci riba i sitni fragmenti karboniziranih biljaka, na osnovu kojih se pretpostavlja da je zmija bila morska.
"S obzirom na svijetlu boju i strukturu krečnjaka, možemo pretpostaviti i to da je živjela u zdravoj sredini i da nije uginula, već je možda bila napadnuta od strane nekog mesoždera iz tadašnjeg lanca ishrane, gdje je jedan dio tijela pojeden, a ovaj je potonuo na morsko dno, gdje je prekriven sedimentom i okamenjen", dodaje Ilić.
Sve ovo bi se, naravno, trebalo ispitati u nadležnim institutima, nakon čega bi se i ovaj fosil mogao pridružiti svjetski poznatim fosilima zmija pronađenim upravo na lokalitetima Bileće, najbogatijim na području Europe.
"Prema literaturi, do sada su u Bileći nađena četiri fosila zmija, od kojih su tri pronađena početkom 20. stoljeća i dva se nalaze u Beču, a jedan u Sarajevu, a 2016. godine je pronađen četvrti i nalazi se u Beogradu“, navodi dalje Ilić, objašnjavajući da bi ovaj bilećki fosil zmije, iako malen i znanstveno neobrađen, mogao biti peti po redu.
On tvrdi da je ovo reptil iz ere mezozoika i kao takav je jedini u Republici Srpskoj iz toga doba. Ilić kaže da postoje velika nalazišta fosila i na području trebinjske regije, a zbog njene geološke geneze su to uglavnom okamenjene morske životinje i njihovi ostaci iz razdoblja krede od 66 milijuna do 145 milijuna godina u prošlosti.
