Ovih dana na teritoriji općine Bugojno počela je berba malina, koja će biti intenzivirana idućih dana s najavljenim poboljašnjem vremenskih prilika u BiH.
-Dnevno se ubere 70 tona maline, a ovom poljoprivrednom kulturom zasijano je oko 1.800 duluma zemljišta. Ustvari, to je trenutno proizvodnja u kojoj se ostvaruju i najveći prihodi. Nijedna tvornica ne zapošljava toliki broj ljudi i nitko u grad ne donosi toliko svježeg kapitala - kaže Šefik Abazović, agronom u Službi za poljoprivredu Općine Bugojno.
Različite sorte maline, dodaje, uzgaja oko tisuću obitelji, koje očekuju prilično dobar urod, uzmu li se u obzir kiša, mraz i drugi čimbenici koji su se odrazili na razvoj i kvalitet ploda maline.
Otkup maline je, ističe, zagarantiran, a ovogodišnja otkupna cijena proizvođačima nudi mogućnost odlične zarade.
-Osam ozbiljnih otkupljivača raspolažu ukupnim hladnjačkim kapacitetima od 6.000 tona. Mi ove godine očekujemo prinose od oko 3.000 tona, a to se odnosi samo na proizvođače s područja bugojanske općine. Inače, malina se u Bugojno dovozi i iz Željeznog Polja, Mrkonjić-Grada, Gornjeg Vakufa, Donjeg Vakufa, Prozora, Viteza i Novog Travnika - naglašava Abazović.
Trenutna otkupna cijena maline sorte „vilamet", za koju otkupljivači kažu da je akontativna, iznosi 3,30 KM po jednom kilogramu, a sorte „miker" 3,5 KM.
-Šansu da zarade imaju i berači, kojima se gajba od dva kilograma ubrane maline plaća od 1,5 do dva KM. To znači da prosječan berač danas može zaraditi dnevnicu od 40 do 50 KM, a oni malo vještiji i iskusniji i do 60 KM - kaže Abazović.
Daut Supur iz Mjesne zajednice Vesela je od početka u projektu proizvodnje maline, koju na svom imanju uzgaja već dvanaestu godinu.
Znao je, kaže, sa dva duluma ubrati oko šest tona maline, što ga je ponukalo da proširi proizvodnju, tako da danas ima nekoliko malinjaka.
I posla je, veli, više, ali se uloženi trud, priznaje, itekako isplati, pogotovo ako se uključi cijela obitelj, kao što je to u njegovom slučaju, s obzirom na to da se i sinovi, koji su završili fakultete i imaju druge poslove,vrlo često nađu u malinjacima.
-Maline sam zasadio na šest duluma zemlje. Neka priča šta tko hoće, ali od ovoga se, sigurno može pristojno živjeti. Dnevnica nije veća ni u Austriji, na bauštelu. Ja to najbolje znam, jer sam tamo zaradio mirovinu. Tko hoće raditi, može i zaraditi - kaže Supur, koji i ove godine planira svu proizvedenu količnu maline predati bugojanskom poduzeću „Heko" koje se, po njegovoj ocjeni, pokazalo odličnim za poslovanje i suradnju. (abcportal.info)
-Dnevno se ubere 70 tona maline, a ovom poljoprivrednom kulturom zasijano je oko 1.800 duluma zemljišta. Ustvari, to je trenutno proizvodnja u kojoj se ostvaruju i najveći prihodi. Nijedna tvornica ne zapošljava toliki broj ljudi i nitko u grad ne donosi toliko svježeg kapitala - kaže Šefik Abazović, agronom u Službi za poljoprivredu Općine Bugojno.
Različite sorte maline, dodaje, uzgaja oko tisuću obitelji, koje očekuju prilično dobar urod, uzmu li se u obzir kiša, mraz i drugi čimbenici koji su se odrazili na razvoj i kvalitet ploda maline.
Otkup maline je, ističe, zagarantiran, a ovogodišnja otkupna cijena proizvođačima nudi mogućnost odlične zarade.
-Osam ozbiljnih otkupljivača raspolažu ukupnim hladnjačkim kapacitetima od 6.000 tona. Mi ove godine očekujemo prinose od oko 3.000 tona, a to se odnosi samo na proizvođače s područja bugojanske općine. Inače, malina se u Bugojno dovozi i iz Željeznog Polja, Mrkonjić-Grada, Gornjeg Vakufa, Donjeg Vakufa, Prozora, Viteza i Novog Travnika - naglašava Abazović.
Trenutna otkupna cijena maline sorte „vilamet", za koju otkupljivači kažu da je akontativna, iznosi 3,30 KM po jednom kilogramu, a sorte „miker" 3,5 KM.
-Šansu da zarade imaju i berači, kojima se gajba od dva kilograma ubrane maline plaća od 1,5 do dva KM. To znači da prosječan berač danas može zaraditi dnevnicu od 40 do 50 KM, a oni malo vještiji i iskusniji i do 60 KM - kaže Abazović.
Daut Supur iz Mjesne zajednice Vesela je od početka u projektu proizvodnje maline, koju na svom imanju uzgaja već dvanaestu godinu.
Znao je, kaže, sa dva duluma ubrati oko šest tona maline, što ga je ponukalo da proširi proizvodnju, tako da danas ima nekoliko malinjaka.
I posla je, veli, više, ali se uloženi trud, priznaje, itekako isplati, pogotovo ako se uključi cijela obitelj, kao što je to u njegovom slučaju, s obzirom na to da se i sinovi, koji su završili fakultete i imaju druge poslove,vrlo često nađu u malinjacima.
-Maline sam zasadio na šest duluma zemlje. Neka priča šta tko hoće, ali od ovoga se, sigurno može pristojno živjeti. Dnevnica nije veća ni u Austriji, na bauštelu. Ja to najbolje znam, jer sam tamo zaradio mirovinu. Tko hoće raditi, može i zaraditi - kaže Supur, koji i ove godine planira svu proizvedenu količnu maline predati bugojanskom poduzeću „Heko" koje se, po njegovoj ocjeni, pokazalo odličnim za poslovanje i suradnju. (abcportal.info)
