Koncem listopada 2015. godine na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a bilo je evidentirano 34 123 nezaposlenih osoba. Ako poredimo ovaj podatak s brojkama o nezaposlenosti iz listopada prošle godine, dobije se podatak kako je u godinu dana broj nezaposlenih u HNŽ-u povećan za 3,2 posto.
Najviše nezaposlenih je bilo u Mostaru 17 165, ili 50, 3 posto od ukupnog broja nezaposlenih u županiji. U Konjicu je bilo 4151 nezaposlenih, u Čapljini 3 420, u ČItluku 2 493, u Jablanici 2 380, u Stocu 2 107, Prozoru 1988, Neumu 384 i Ravnom 35.
Žene čine 51,7 posto od ukupnog broja nezaposlenih u spomenutoj županiji.
Svakako je zanimljivo pogledati strukturu nezaposlenih koji su završili fakultete. Prema podatcima Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a, daleko najviše nezaposlenih visokoobrazovanih osoba su pravnici. Njih čak 502 u HNŽ-u ne mogu naći posao. Zatim idu ekonomisti, njih 257 se vodi kao nezaposleni. HNŽ, kao dio države koji bi se trebao uvelike baviti poljoprivredom, ima 157 nezaposlenih agronoma, dok je na Birou u 156 profesora engleskog jezika.
Čak 115 profesora razredne nastave ne može naći posao, kao i 106 psihologa, 94 ekonomista za financije, 87 novinara, 86 pedagoga.
Poražavajuće zvuči činjenica kako je nezaposleno i 14 doktora medicine, a posao nema ni osam doktora stomatologije, 31 inžinjer elektrotehnike, 49 inžinjera računarstva, 68 strojarskih inžinjera....
Popis nezaposlenih je dugačak, a ako se gledaju kreatanja i pojedine analize, vjerojatno će biti još veći ako se žurno ne dođe do promjene načina rada i funkcioniranja cijelog sustava.
Tu se prvenstveno misli na potrebu da se sustav obrazovanja uskladi s potrebama tržišta rada. U protivnom, fakulteti će i dalje proizvoditi kadrove za biroe, a ne za poslove gdje postoji deficit kadrova.
Najviše nezaposlenih je bilo u Mostaru 17 165, ili 50, 3 posto od ukupnog broja nezaposlenih u županiji. U Konjicu je bilo 4151 nezaposlenih, u Čapljini 3 420, u ČItluku 2 493, u Jablanici 2 380, u Stocu 2 107, Prozoru 1988, Neumu 384 i Ravnom 35.
Žene čine 51,7 posto od ukupnog broja nezaposlenih u spomenutoj županiji.
Svakako je zanimljivo pogledati strukturu nezaposlenih koji su završili fakultete. Prema podatcima Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a, daleko najviše nezaposlenih visokoobrazovanih osoba su pravnici. Njih čak 502 u HNŽ-u ne mogu naći posao. Zatim idu ekonomisti, njih 257 se vodi kao nezaposleni. HNŽ, kao dio države koji bi se trebao uvelike baviti poljoprivredom, ima 157 nezaposlenih agronoma, dok je na Birou u 156 profesora engleskog jezika.
Čak 115 profesora razredne nastave ne može naći posao, kao i 106 psihologa, 94 ekonomista za financije, 87 novinara, 86 pedagoga.
Poražavajuće zvuči činjenica kako je nezaposleno i 14 doktora medicine, a posao nema ni osam doktora stomatologije, 31 inžinjer elektrotehnike, 49 inžinjera računarstva, 68 strojarskih inžinjera....
Popis nezaposlenih je dugačak, a ako se gledaju kreatanja i pojedine analize, vjerojatno će biti još veći ako se žurno ne dođe do promjene načina rada i funkcioniranja cijelog sustava.
Tu se prvenstveno misli na potrebu da se sustav obrazovanja uskladi s potrebama tržišta rada. U protivnom, fakulteti će i dalje proizvoditi kadrove za biroe, a ne za poslove gdje postoji deficit kadrova.
