Globalna proizvodnja plastike od 60-ih godina prošlog stoljeća povećala se za dvadeset puta te je 2015. iznosila 322 milijuna tona, a očekuje se da će se u razdoblju idućih 20 godina ponovno udvostručiti. Recikliranje otpadne plastike i njezina ponovna uporaba na niskoj su razini, osobito u usporedbi s drugim materijalima kao što su papir, staklo ili metali.
Smatra se da će do 2050. godine u vodama, po težini, biti više plastike nego riba (istraživanja Zaklade “Ellen McArthur”). Stručnjaci nas odavno upozoravaju da je plastika našla put prema ljudskom prehrambenom lancu. Znamo svi koliko je razgradnja plastike dugotrajna, a njezini spojevi uvuku se u naš prehrambeni lanac kroz ribe, pitku vodu, meso, voće, povrće...
- Kriza zagađivanja plastikom jednaka je klimatskoj jer plastika zagađuje svaki prirodni sustav i sve više organizama na Zemlji - utvrđuje Hugo Tagholm, aktivist za zaštitu okoliša. Plastične boce, vrećice, čepovi, štapići za uši... plastični su predmeti koji su glavni predator voda. Svakodnevno u morima završi osam milijuna tona otpada, gdje 80 posto onečišćenja dolazi s kopna, a glavni krivac je čovjek.
Plastika za jednokratnu uporabu najčešće se nalazi na otvorenim prostorima i vrlo je štetna za okoliš.
Mikroplastika, koju možemo naći u rijekama i jezerima u BiH, veoma ugrožava životinjski svijet. Potencijalno opasne tvari su ftalati koji se koriste za omekšavanje plastike, daju uljani izgled parfemima, nalaze se u lakovima za kosu, lubrikantima, premazima za drvo, mogu se naći u zraku, u automobilu, posebno u slučaju visokih temperatura kada isparavaju. Pokazalo se da izlaganje malim dozama izrazito negativno utječe na zdravlje čovjeka i prerani pubertet kod djevojčica.
Posebno se ističe BPA, tzv. bisfenol A, jedan od najpoznatijih svjetskih endokrinih disruptora. Ali moguće da nikad niste čuli za ovu kemikaliju koja nepovratno utječe na hormonalni sustav, čak i pri vrlo niskim dozama, osobito tijekom trudnoće i djetinjstva. Od početka zlatnog doba masovne potrošnje, lakovi i premazi koji sadrže BPA obično su korišteni u unutrašnjosti limenki za hranu i piće, dok plastični artikli, kao što su boce za piće, posuđe i posude za spremanje hrane, također mogu sadržavati BPA. Prije nego što je postao široko primijenjen učvršćivač plastike u prehrambenoj industriji, otkriveno je da BPA djeluje poput umjetnog estrogena te je čak bio kandidat za uporabu kao lijek. Drugim riječima: nešto što je gotovo završilo na tržištu kao lijek sa strogim kliničkim ispitivanjima, strogim podacima o nuspojavama i strogim farmakovigilancijskim pravilima, uspjelo je upasti u naše supermarkete i kuhinje bez prolaska kroz bilo koji od ova tri koraka, iako se BPA nalazi u hrani i piću gdje dospijeva kontaktom ambalaže s hranom i pićem. Buduće majke i dojilje moraju znati da se BPA kemikalije prenose preko krvi i mlijeka izravno do bebe. Masovno korištenje plastike rezultiralo je golemim povećanjem otpada.
Na godišnjoj razini u svijetu proizvede se 78 milijuna tona plastike. Od toga se čak 40 posto izravno baci u smeće, 32 posto završi u okolišu, 14 posto se spaljuje, a samo 14 posto ide u reciklažu. Glavni izazov je ublažiti štetu koju odbačena plastika predstavlja za okoliš te se njome treba koristiti umjerenije i svjesnije. Iako znanost radi na pronalasku nove plastike koja će se lakše razgraditi, odluka je pojedinca koliko će plastike koristiti i hoće li istu reciklirati na pravilan način. Vozila, plovila, letjelice, računala, mobiteli, bijela tehnika, kreditne kartice, dječje igračke, ambalaža higijenskih i kozmetičkih proizvoda, filtri cigareta, sintetička odjeća... – teško je danas i zamisliti neki proizvod koji ne sadrži omraženu plastiku bez koje, u jednu ruku, ne možemo, dok, s druge strane, sa zgražanjem gledamo nakupine plastičnog smeća po divljim deponijima, šumama, plažama, “otoke” u morima i oceanima, od kojih najveći između Kalifornije i Havaja s oko 80.000 tona plastike zauzima površinu od čak 1,6 milijuna četvornih kilometara.
Sukladno EU smjernici Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenom utjecaju određenih plastičnih proizvoda na okoliš, jednokratna plastika: štapići za uši, pribor za jelo, slamke, šalice, držači balona... – od 3. srpnja odlazi u povijest u svim članicama EU-a.
Novi ciljevi Unije su viši – od 65 umjesto 50% odvojenog i recikliranog otpada do 2035. te niži – od 10% odloženog otpada.
Smatra se da će do 2050. godine u vodama, po težini, biti više plastike nego riba (istraživanja Zaklade “Ellen McArthur”). Stručnjaci nas odavno upozoravaju da je plastika našla put prema ljudskom prehrambenom lancu. Znamo svi koliko je razgradnja plastike dugotrajna, a njezini spojevi uvuku se u naš prehrambeni lanac kroz ribe, pitku vodu, meso, voće, povrće...
- Kriza zagađivanja plastikom jednaka je klimatskoj jer plastika zagađuje svaki prirodni sustav i sve više organizama na Zemlji - utvrđuje Hugo Tagholm, aktivist za zaštitu okoliša. Plastične boce, vrećice, čepovi, štapići za uši... plastični su predmeti koji su glavni predator voda. Svakodnevno u morima završi osam milijuna tona otpada, gdje 80 posto onečišćenja dolazi s kopna, a glavni krivac je čovjek.
Plastika za jednokratnu uporabu najčešće se nalazi na otvorenim prostorima i vrlo je štetna za okoliš.
Mikroplastika, koju možemo naći u rijekama i jezerima u BiH, veoma ugrožava životinjski svijet. Potencijalno opasne tvari su ftalati koji se koriste za omekšavanje plastike, daju uljani izgled parfemima, nalaze se u lakovima za kosu, lubrikantima, premazima za drvo, mogu se naći u zraku, u automobilu, posebno u slučaju visokih temperatura kada isparavaju. Pokazalo se da izlaganje malim dozama izrazito negativno utječe na zdravlje čovjeka i prerani pubertet kod djevojčica.
Posebno se ističe BPA, tzv. bisfenol A, jedan od najpoznatijih svjetskih endokrinih disruptora. Ali moguće da nikad niste čuli za ovu kemikaliju koja nepovratno utječe na hormonalni sustav, čak i pri vrlo niskim dozama, osobito tijekom trudnoće i djetinjstva. Od početka zlatnog doba masovne potrošnje, lakovi i premazi koji sadrže BPA obično su korišteni u unutrašnjosti limenki za hranu i piće, dok plastični artikli, kao što su boce za piće, posuđe i posude za spremanje hrane, također mogu sadržavati BPA. Prije nego što je postao široko primijenjen učvršćivač plastike u prehrambenoj industriji, otkriveno je da BPA djeluje poput umjetnog estrogena te je čak bio kandidat za uporabu kao lijek. Drugim riječima: nešto što je gotovo završilo na tržištu kao lijek sa strogim kliničkim ispitivanjima, strogim podacima o nuspojavama i strogim farmakovigilancijskim pravilima, uspjelo je upasti u naše supermarkete i kuhinje bez prolaska kroz bilo koji od ova tri koraka, iako se BPA nalazi u hrani i piću gdje dospijeva kontaktom ambalaže s hranom i pićem. Buduće majke i dojilje moraju znati da se BPA kemikalije prenose preko krvi i mlijeka izravno do bebe. Masovno korištenje plastike rezultiralo je golemim povećanjem otpada.
Na godišnjoj razini u svijetu proizvede se 78 milijuna tona plastike. Od toga se čak 40 posto izravno baci u smeće, 32 posto završi u okolišu, 14 posto se spaljuje, a samo 14 posto ide u reciklažu. Glavni izazov je ublažiti štetu koju odbačena plastika predstavlja za okoliš te se njome treba koristiti umjerenije i svjesnije. Iako znanost radi na pronalasku nove plastike koja će se lakše razgraditi, odluka je pojedinca koliko će plastike koristiti i hoće li istu reciklirati na pravilan način. Vozila, plovila, letjelice, računala, mobiteli, bijela tehnika, kreditne kartice, dječje igračke, ambalaža higijenskih i kozmetičkih proizvoda, filtri cigareta, sintetička odjeća... – teško je danas i zamisliti neki proizvod koji ne sadrži omraženu plastiku bez koje, u jednu ruku, ne možemo, dok, s druge strane, sa zgražanjem gledamo nakupine plastičnog smeća po divljim deponijima, šumama, plažama, “otoke” u morima i oceanima, od kojih najveći između Kalifornije i Havaja s oko 80.000 tona plastike zauzima površinu od čak 1,6 milijuna četvornih kilometara.
Sukladno EU smjernici Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenom utjecaju određenih plastičnih proizvoda na okoliš, jednokratna plastika: štapići za uši, pribor za jelo, slamke, šalice, držači balona... – od 3. srpnja odlazi u povijest u svim članicama EU-a.
Novi ciljevi Unije su viši – od 65 umjesto 50% odvojenog i recikliranog otpada do 2035. te niži – od 10% odloženog otpada.
