Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine ponovo su ukazali na jedan od problema u BiH, a tiče se kršenja prava na materinji jezik. Ovaj put riječ je o zračnoj luci u Sarajevu, kojem su preporučili da usvoji pravni okvir kojim će se osigurati ravnopravna upotreba sva tri službena jezika – hrvatskog, bošnjačkog i srpskog, odnosno oba pisma – latinica i ćirilica u eksternoj komunikaciji prema građanima.
Naime, oni su obavijestili javnost kako su utvrdili da podnositeljici žalbe, stručnoj suradnici za odnose s javnošću Zračne luke Sarajevo Sanji Bagarić nije omogućeno da se u eksternoj komunikaciji s javnosti koristi svojim materinjim odnosno hrvatskim jezikom.
"Problem se pojavljuje kod eksterne komunikacije, gdje se kao pitanje otvara je li prioritet u uporabi materinjeg jezika ima osoba koja je ovlasti za komunikacije ili prioritet ima korištenje materinjeg jezika Uprava poduzeća, odnosno ravnatelja i predsjednika Uprave", priopćili su, prenosi sarajevski portal Klix.
Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine ističu da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu kojom se eksplicitno regulira pitanje upotrebe službenih jezika, odnosno službenog pisma u Bosni i Hercegovini.
Tako su u njenim prijedlozima priopćenja za javnost prekriženi termini na hrvatskom a mijenjana su terminima na bošnjačkom. Nadalje rukovodstvo joj je podcrtalo da "ova kuća i njena uprava imaju pravo na svoj jezik" i ustvrdila da je za potrebe informacija na službenoj web stranici javnog poduzeća da je "jezik objava bosanski”.
"Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine, FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta imaju pravo koristiti se nekim od službenih jezika, odnosno službenog pisma, pri čemu se termin “korištenje” ne može usko promatrati i kao takav ne garantira samo građanima pravo da govore i pišu na jednom od tri službena jezika i pisma, već obuhvaća i pravo da informacije koje primaju od javnih organa budu na njihovom jeziku, da službeni dokumenti, obrasci budu dostupni na sve tri jezičke varijante…, odnosno da koriste svoj materinji jezik u svim aspektima života", zaključili su Ombudsmeni koji su Upravi Zračne luke dali roku za uvaže preporuku, a koji je u međuvremenu istekao.
U odgovoru na upit Klixa ravnatelj Zračne luke Sarajevo Armin Kajmaković ističe da je Ombudsmen izbor jezika ocijenio problematičnim samo sa aspekta prava građana, odnosno javnosti, da im informacije iz domena rada poduzeća budu dostupne na materinjem jeziku.
"Dakle, ne sa aspekta prava podnositeljice žalbe na upotrebu materinjeg jezika, već sa aspekta prava građana i javnosti. S tim u vezi, u Zračnoj luci Sarajevo poduzete su aktivnosti na iznalaženju tehničko – tehnološkog načina na realizaciji predmetne preporuke", rekao je Kajmaković.
Naime, oni su obavijestili javnost kako su utvrdili da podnositeljici žalbe, stručnoj suradnici za odnose s javnošću Zračne luke Sarajevo Sanji Bagarić nije omogućeno da se u eksternoj komunikaciji s javnosti koristi svojim materinjim odnosno hrvatskim jezikom.
"Problem se pojavljuje kod eksterne komunikacije, gdje se kao pitanje otvara je li prioritet u uporabi materinjeg jezika ima osoba koja je ovlasti za komunikacije ili prioritet ima korištenje materinjeg jezika Uprava poduzeća, odnosno ravnatelja i predsjednika Uprave", priopćili su, prenosi sarajevski portal Klix.
Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine ističu da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu kojom se eksplicitno regulira pitanje upotrebe službenih jezika, odnosno službenog pisma u Bosni i Hercegovini.
Tako su u njenim prijedlozima priopćenja za javnost prekriženi termini na hrvatskom a mijenjana su terminima na bošnjačkom. Nadalje rukovodstvo joj je podcrtalo da "ova kuća i njena uprava imaju pravo na svoj jezik" i ustvrdila da je za potrebe informacija na službenoj web stranici javnog poduzeća da je "jezik objava bosanski”.
"Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine, FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta imaju pravo koristiti se nekim od službenih jezika, odnosno službenog pisma, pri čemu se termin “korištenje” ne može usko promatrati i kao takav ne garantira samo građanima pravo da govore i pišu na jednom od tri službena jezika i pisma, već obuhvaća i pravo da informacije koje primaju od javnih organa budu na njihovom jeziku, da službeni dokumenti, obrasci budu dostupni na sve tri jezičke varijante…, odnosno da koriste svoj materinji jezik u svim aspektima života", zaključili su Ombudsmeni koji su Upravi Zračne luke dali roku za uvaže preporuku, a koji je u međuvremenu istekao.
U odgovoru na upit Klixa ravnatelj Zračne luke Sarajevo Armin Kajmaković ističe da je Ombudsmen izbor jezika ocijenio problematičnim samo sa aspekta prava građana, odnosno javnosti, da im informacije iz domena rada poduzeća budu dostupne na materinjem jeziku.
"Dakle, ne sa aspekta prava podnositeljice žalbe na upotrebu materinjeg jezika, već sa aspekta prava građana i javnosti. S tim u vezi, u Zračnoj luci Sarajevo poduzete su aktivnosti na iznalaženju tehničko – tehnološkog načina na realizaciji predmetne preporuke", rekao je Kajmaković.
