Od srpnja 2002. godine, kada je Bosna i Hercegovina ratificirala Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europski sud u Strasbourgu donio je ukupno 56 presuda po tužbama protiv naše zemlje. U gotovo 90% slučajeva utvrđena je povreda prava aplikanata.
U samo 7 slučajeva odlučeno je da BiH nije prekršila obaveze iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Trenutno se pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu nalazi 677 tužbi protiv BiH. Novčano potraživanje po tim aplikacijama doseže više od 4,9 milijuna KM, piše Federalna.ba.
Podaci su ovo iz Izvještaja Ureda bh. zastupnika pred Europskim sudom. Inače, građani se strazburškom sudu mogu obratiti tek nakon što iscrpe sva pravna sredstva i mogućnosti pred domaćim pravosuđem. Međutim, većinu aplikacija Europski sud odbacuje kao neprihvatljive.
''Moram spomenuti Ustavni sud BiH, koji je izuzetan filter za nas. Mi imamo mjesečno do 5 tužbi koje Europski sud nama proslijedi. Hrvatska mjesečno dobiva oko 30 tužbi'', navodi Belma Skalonjić, zastupnica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava. U ovom uredu kažu da je u BiH poseban problem neizvršavanja presuda domaćih sudova, koji utvrde povredu prava aplikanata, ali oni po pravdu ipak moraju u Strasbourg. Upravo to je jedna od najčešće utvrđenih povreda u predmetima protiv BiH.
''Jako veliki broj završava i na Europskom sudu. Završava poslije nas, poslije procedure pred Ustavnim sudom, a zašto - zato što opet ne izvrše presudu naše domaće vlasti. I što se događa - dosuđuje se tzv. nematerijalna kompenzacija'', ističe Mato Tadić, potpredsjednik Ustavnog suda BiH. Po osnovu ukupno 49 presuda, u kojima je utvrđeno da je BiH prekršila prava aplikanata, vlasti u BiH su isplatile nešto manje od 4 i po milijuna maraka, a po osnovu prijateljskih nagodbi čak 27 milijuna maraka.
Očekuje se da bi BiH uskoro trebala pristupiti i Protokolu 16, koji omogućava najvišim sudovima u zemlji da se izravno u vezi sa spornim pitanjima obrate Sudu u Strasbourgu, tražeći savjetodavno mišljenje, što bi moglo smanjiti broj predmeta koje pokreću građani. ''To ne dovodi u pitanje već postojeće obaveze provedbe presuda koje su već donesene - dobro poznate Sjedić i Finci, ali i Zornić i Pilav'', kaže Drahoslav Štefanek, šef Ureda Vijeća Europe u BiH. Kao ni provedbu ostalih presuda svrstanih u 10 grupa. Prema konačnim rezolucijama Odbora ministara Vijeća Europe, koje nadzire provedbu presuda, BiH je izvršila 22 presude i 23 odluke o prijateljskim nagodbama i unilateralnim deklaracijama.
U samo 7 slučajeva odlučeno je da BiH nije prekršila obaveze iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Trenutno se pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu nalazi 677 tužbi protiv BiH. Novčano potraživanje po tim aplikacijama doseže više od 4,9 milijuna KM, piše Federalna.ba.
Podaci su ovo iz Izvještaja Ureda bh. zastupnika pred Europskim sudom. Inače, građani se strazburškom sudu mogu obratiti tek nakon što iscrpe sva pravna sredstva i mogućnosti pred domaćim pravosuđem. Međutim, većinu aplikacija Europski sud odbacuje kao neprihvatljive.
''Moram spomenuti Ustavni sud BiH, koji je izuzetan filter za nas. Mi imamo mjesečno do 5 tužbi koje Europski sud nama proslijedi. Hrvatska mjesečno dobiva oko 30 tužbi'', navodi Belma Skalonjić, zastupnica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava. U ovom uredu kažu da je u BiH poseban problem neizvršavanja presuda domaćih sudova, koji utvrde povredu prava aplikanata, ali oni po pravdu ipak moraju u Strasbourg. Upravo to je jedna od najčešće utvrđenih povreda u predmetima protiv BiH.
''Jako veliki broj završava i na Europskom sudu. Završava poslije nas, poslije procedure pred Ustavnim sudom, a zašto - zato što opet ne izvrše presudu naše domaće vlasti. I što se događa - dosuđuje se tzv. nematerijalna kompenzacija'', ističe Mato Tadić, potpredsjednik Ustavnog suda BiH. Po osnovu ukupno 49 presuda, u kojima je utvrđeno da je BiH prekršila prava aplikanata, vlasti u BiH su isplatile nešto manje od 4 i po milijuna maraka, a po osnovu prijateljskih nagodbi čak 27 milijuna maraka.
Očekuje se da bi BiH uskoro trebala pristupiti i Protokolu 16, koji omogućava najvišim sudovima u zemlji da se izravno u vezi sa spornim pitanjima obrate Sudu u Strasbourgu, tražeći savjetodavno mišljenje, što bi moglo smanjiti broj predmeta koje pokreću građani. ''To ne dovodi u pitanje već postojeće obaveze provedbe presuda koje su već donesene - dobro poznate Sjedić i Finci, ali i Zornić i Pilav'', kaže Drahoslav Štefanek, šef Ureda Vijeća Europe u BiH. Kao ni provedbu ostalih presuda svrstanih u 10 grupa. Prema konačnim rezolucijama Odbora ministara Vijeća Europe, koje nadzire provedbu presuda, BiH je izvršila 22 presude i 23 odluke o prijateljskim nagodbama i unilateralnim deklaracijama.
