Zbornik radova „Prilozi za povijest Rame u Domovinskom ratu, 1990.-1995.” tiskan je s namjerom da hrvatsku javnost upozna s jednim od „najosjetljivijih” pitanja vezanih uz oružane sukobe između Hrvata i Bošnjaka-muslimana u nedavnom ratu u Bosni i Hercegovini - s događajima u Prozoru krajem 1992. godine.
Svjedočenjem o dramatičnoj borbi Hrvata Rame od 1992. do 1995. za opstanak u svom kraju i velikim, gotovo svakodnevnim žrtvama koje su pritom podnijeli, radovi u ovom Zborniku vrijedan su prilog hrvatskoj historiografiji i spoznaji o borbi koju su Hrvati u Bosni i Hercegovini tijekom povijesti vodili i vode za opstojnost na svojoj djedovini. U suprotstavljanju srpskoj agresiji na BiH Hrvati su odigrali iznimno važnu, može se reći, i presudnu ulogu, no potom je došlo do bošnjačk(muslimansko)-hrvatskih sukoba u BiH. Oružani sukobi između HVO-a i Armije BiH, uz povremena primirja, trajali su od listopada 1992. do ožujka 1994. godine.
Hrvati su te sukobe doživjeli kao pokušaj Bošnjaka (muslimana) da ih protjeraju s područja na kojim su stoljećima živjeli i na taj način kompenziraju gubitak teritorija koji su osvojile srpske snage, te kao izdaju naroda koji su obranili i zbrinuli (za vrijeme hrvatsko-muslimanskih sukoba u BiH, Hrvatska je pružila utočište velikom broju muslimanskih izbjeglica iz BiH, pomagala je u naoružavanju Armije BiH, itd.). Bošnjaci - muslimani spomenute su sukobe doživjeli kao izdaju ratnoga saveznika te pokušaj stvaranja “velike Hrvatske”, odnosno priključenja Hrvatskoj dijela teritorija Bosne i Hercegovine. Sukladno takvom razmišljanju protuhrvatska promidžba plasirala je tezu, između ostaloga i na svojoj interpretaciji događaja u Prozoru krajem 1992., da je Hrvatska napala Bosnu i Hercegovinu na temelju dogovora hrvatskoga predsjednika F. Tuđmana s predsjednikom Srbije S. Miloševićem o podjeli BiH u ožujku 1991. u Karađorđevu, što nije točno. Dokumenti i državnički potezi hrvatskog predsjednika F. Tuđmana prema BiH, pa i sam tijek srpske agresije na RH i BiH, navode na zaključak da takav dogovor nije postojao. Istodobno, zanemaruju se razgovori između Bošnjaka (muslimana) i Srba, kao i planovi srpskog i bošnjačkog (muslimanskog) vodstva. (Hrvatsko slovo)
