Ukrajinski inženjeri razvili su domaći sustav kliznih bombi sličan ruskom UMPK, koji standardne zračne bombe pretvara u vođena ubojita sredstva dugog dometa, javlja ukrajinska United24 Media.
Prema izvješću Defense Expressa, sustav - nazvan ukrajinski KAB - već je u fazi probnih letova i postiže domet do 60 kilometara, s planovima za povećanje dometa na 80 kilometara.
Projekt vodi ukrajinski projektni biro "Medoid", koji je potvrdio da je sustav uspješno izbačen iz jurišnog bombardera Su-24 u ravnom letu.
"Namjerno smo replicirali dizajn ruskog UMPK-a"
Razvojni tim namjerno je replicirao vanjski dizajn ruskog UMPK-a kako bi skratio vrijeme razvoja, ali napominje da se unutarnje komponente razlikuju, osobito s ciljem postizanja veće preciznosti. Komplet za klizanje, namijenjen bombama od 500 kg, uključuje domaće proizvedene module za navođenje i krila.
Prema riječima predstavnika Medoida, Olega Vostrika, navigacijski sustav je ukrajinske proizvodnje, iako se testiranja provode i s navigacijskom jedinicom vodećeg francuskog proizvođača radi povećanja otpornosti na elektroničko ratovanje. Ipak, neki dijelovi još uvijek se moraju nabavljati iz inozemstva.
U ovoj fazi sustav može pogađati ciljeve na udaljenosti od 60 kilometara, što odgovara operativnim zahtjevima koje su zajednički postavili Ministarstvo obrane i projektni biro. Tim sada radi na povećanju učinkovitog dometa na 80 kilometara.
"Teoretski maksimalni domet mogao bi biti 100 kilometara"
U optimalnim uvjetima, kao što je visina izbacivanja od 10 kilometara, teoretski maksimalni domet mogao bi doseći 100 kilometara, ovisno o taktičkoj upotrebi.
Trenutačna faza testiranja uključuje niz probnih izbacivanja, a prvi rezultati potvrđuju učinkovitost sustava za izbacivanje i klizanje. Daljnja testiranja potrebna su za završetak procesa certificiranja kroz Ministarstvo obrane.
Međutim, Vostrik je naglasio da je financiranje i dalje glavna prepreka ubrzanju razvoja i početku masovne proizvodnje.
Projektni biro pokrenuo je kampanju prikupljanja sredstava putem vlastite Zaklade za napredne tehnologije, procjenjujući cijenu jedne jedinice na otprilike 1.2 milijuna hrivnji, odnosno oko 21.500 eura.
"Potrebno nam je barem 100 ovakvih bombi dnevno"
Prema Medoidu, ukrajinskim snagama potrebno je najmanje 100 vođenih bombi ove vrste dnevno, što nije u potpunosti pokriveno zapadnim sustavima poput JDAM-ER, AASM Hammer ili GBU-39/B SDB. U usporedbi s njima, čak je i trenutačni prototip već isplativiji od stranih alternativa.
Ranije je The Telegraph izvijestio da je novi ukrajinski sustav elektroničkog ratovanja Lima nadmašio i ruske i zapadne sustave u ometanju vođenih zračnih bombi koje se koriste u ruskim napadima.
Klizne bombe kao odgovor na protuzračnu obranu
Klizne bombe predstavljaju jedno od najznačajnijih tehnoloških dostignuća u suvremenom ratovanju, osobito na bojištima gdje protivnička protuzračna obrana onemogućuje siguran let borbenih aviona iznad ciljeva.
Ove bombe, opremljene sklopivim krilima i satelitskim navođenjem, omogućuju zrakoplovima da ispuste ubojito punjenje s udaljenosti od 40 do 70 kilometara, izvan dometa većine protuzračnih sustava. Takva tehnologija omogućila je ruskim zračnim snagama da masovno uništavaju utvrđene položaje, logističke baze i infrastrukturu, a istovremeno smanjuje rizik za pilote i zrakoplove.
Najznačajniji primjeri ruske uporabe kliznih bombi u ratu u Ukrajini uključuju masovno bombardiranje gradova kao što su Avdijivka, Harkiv i Zaporižje.
Tijekom ofenzive na Avdijivku, ruski bombarderi svakodnevno su ispaljivali stotine KAB i UMPK kliznih bombi, što je rezultiralo potpunim uništenjem grada i prisilnim povlačenjem ukrajinskih snaga. Samo u ožujku 2024. godine, prema ukrajinskim izvorima, na ukrajinske ciljeve bačeno je oko 3000 takvih bombi, a tijekom napada na Vovčansk korišteno ih je više od 200 u tjedan dana.
Ove bombe su se pokazale posebno učinkovitima u probijanju dobro utvrđenih obrambenih linija te su bile ključne u ruskom zauzimanju Avdijivke i napredovanju prema Pokrovsku.
Ruska KAB klizna bomba
Ruska KAB klizna bomba (Korrektiruemaya Aviabomba) razvijena je kao odgovor na ograničenja tradicionalnih bombi slobodnog pada i potrebu za većim dometom i preciznošću.
Najčešće korištene verzije su FAB-500, FAB-1500 i FAB-3000, koje su izvorno bile klasične gravitacijske bombe, ali su modernizirane dodavanjem sklopivih krila i GPS navođenja. KAB bombe mogu težiti od 500 do čak 3000 kilograma i nose ogromnu količinu eksploziva, što ih čini izuzetno razornima.
Njihova masovna uporaba omogućila je Rusiji da, uz relativno niske troškove, ostvari značajne taktičke prednosti na bojištu, iako je u posljednjim mjesecima učinkovitost tih bombi smanjena zbog ukrajinskih sustava elektroničkog ratovanja i poboljšane protuzračne obrane.
Prema izvješću Defense Expressa, sustav - nazvan ukrajinski KAB - već je u fazi probnih letova i postiže domet do 60 kilometara, s planovima za povećanje dometa na 80 kilometara.
Projekt vodi ukrajinski projektni biro "Medoid", koji je potvrdio da je sustav uspješno izbačen iz jurišnog bombardera Su-24 u ravnom letu.
Ukraine tests its own glide bomb—analog of Russia’s KAB.
— Ivan Khomenko (@KhomenkoIv60065) June 25, 2025
Range: 60 km, planned: 80 km.
Now developers need funding to scale up production.
:Defense Express pic.twitter.com/NEAngBg4wP
"Namjerno smo replicirali dizajn ruskog UMPK-a"
Razvojni tim namjerno je replicirao vanjski dizajn ruskog UMPK-a kako bi skratio vrijeme razvoja, ali napominje da se unutarnje komponente razlikuju, osobito s ciljem postizanja veće preciznosti. Komplet za klizanje, namijenjen bombama od 500 kg, uključuje domaće proizvedene module za navođenje i krila.
Prema riječima predstavnika Medoida, Olega Vostrika, navigacijski sustav je ukrajinske proizvodnje, iako se testiranja provode i s navigacijskom jedinicom vodećeg francuskog proizvođača radi povećanja otpornosti na elektroničko ratovanje. Ipak, neki dijelovi još uvijek se moraju nabavljati iz inozemstva.
U ovoj fazi sustav može pogađati ciljeve na udaljenosti od 60 kilometara, što odgovara operativnim zahtjevima koje su zajednički postavili Ministarstvo obrane i projektni biro. Tim sada radi na povećanju učinkovitog dometa na 80 kilometara.
"Teoretski maksimalni domet mogao bi biti 100 kilometara"
U optimalnim uvjetima, kao što je visina izbacivanja od 10 kilometara, teoretski maksimalni domet mogao bi doseći 100 kilometara, ovisno o taktičkoj upotrebi.
HORROR! The moment of the arrival of KAB in Kharkiv.
— Jürgen Nauditt (@jurgen_nauditt) June 22, 2024
Damn russian bastards. pic.twitter.com/8I49ny2PC7
Trenutačna faza testiranja uključuje niz probnih izbacivanja, a prvi rezultati potvrđuju učinkovitost sustava za izbacivanje i klizanje. Daljnja testiranja potrebna su za završetak procesa certificiranja kroz Ministarstvo obrane.
Međutim, Vostrik je naglasio da je financiranje i dalje glavna prepreka ubrzanju razvoja i početku masovne proizvodnje.
Projektni biro pokrenuo je kampanju prikupljanja sredstava putem vlastite Zaklade za napredne tehnologije, procjenjujući cijenu jedne jedinice na otprilike 1.2 milijuna hrivnji, odnosno oko 21.500 eura.
"Potrebno nam je barem 100 ovakvih bombi dnevno"
Prema Medoidu, ukrajinskim snagama potrebno je najmanje 100 vođenih bombi ove vrste dnevno, što nije u potpunosti pokriveno zapadnim sustavima poput JDAM-ER, AASM Hammer ili GBU-39/B SDB. U usporedbi s njima, čak je i trenutačni prototip već isplativiji od stranih alternativa.
Ranije je The Telegraph izvijestio da je novi ukrajinski sustav elektroničkog ratovanja Lima nadmašio i ruske i zapadne sustave u ometanju vođenih zračnih bombi koje se koriste u ruskim napadima.
Klizne bombe kao odgovor na protuzračnu obranu
Klizne bombe predstavljaju jedno od najznačajnijih tehnoloških dostignuća u suvremenom ratovanju, osobito na bojištima gdje protivnička protuzračna obrana onemogućuje siguran let borbenih aviona iznad ciljeva.
Ove bombe, opremljene sklopivim krilima i satelitskim navođenjem, omogućuju zrakoplovima da ispuste ubojito punjenje s udaljenosti od 40 do 70 kilometara, izvan dometa većine protuzračnih sustava. Takva tehnologija omogućila je ruskim zračnim snagama da masovno uništavaju utvrđene položaje, logističke baze i infrastrukturu, a istovremeno smanjuje rizik za pilote i zrakoplove.
Najznačajniji primjeri ruske uporabe kliznih bombi u ratu u Ukrajini uključuju masovno bombardiranje gradova kao što su Avdijivka, Harkiv i Zaporižje.
Tijekom ofenzive na Avdijivku, ruski bombarderi svakodnevno su ispaljivali stotine KAB i UMPK kliznih bombi, što je rezultiralo potpunim uništenjem grada i prisilnim povlačenjem ukrajinskih snaga. Samo u ožujku 2024. godine, prema ukrajinskim izvorima, na ukrajinske ciljeve bačeno je oko 3000 takvih bombi, a tijekom napada na Vovčansk korišteno ih je više od 200 u tjedan dana.
Ove bombe su se pokazale posebno učinkovitima u probijanju dobro utvrđenih obrambenih linija te su bile ključne u ruskom zauzimanju Avdijivke i napredovanju prema Pokrovsku.
Ruska KAB klizna bomba
Ruska KAB klizna bomba (Korrektiruemaya Aviabomba) razvijena je kao odgovor na ograničenja tradicionalnih bombi slobodnog pada i potrebu za većim dometom i preciznošću.
Najčešće korištene verzije su FAB-500, FAB-1500 i FAB-3000, koje su izvorno bile klasične gravitacijske bombe, ali su modernizirane dodavanjem sklopivih krila i GPS navođenja. KAB bombe mogu težiti od 500 do čak 3000 kilograma i nose ogromnu količinu eksploziva, što ih čini izuzetno razornima.
Njihova masovna uporaba omogućila je Rusiji da, uz relativno niske troškove, ostvari značajne taktičke prednosti na bojištu, iako je u posljednjim mjesecima učinkovitost tih bombi smanjena zbog ukrajinskih sustava elektroničkog ratovanja i poboljšane protuzračne obrane.
