Američki predsjednik Donald Trump navodno planira prisiliti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pristane na primirje s Rusijom do Uskrsa, u sklopu mirovnog plana o kojem se spekulira u medijima. Trump, koji već dugo tvrdi da bi mogao završiti brutalnu invaziju na Ukrajinu u samo jednom danu, navodno radi na okončanju rata u roku od 100 dana.
Iako plan još nije službeno potvrđen, ukrajinski portal Strana piše da se o njemu raspravlja u političkim i diplomatskim krugovima u Ukrajini. Plan uključuje prekid vatre do 20. travnja, čime bi se zamrznulo rusko napredovanje, te zabranu Ukrajini da postane članica NATO-a. Prema Newsweeku, Trumpov plan također predviđa zahtjev da Kijev prizna ruski suverenitet nad okupiranim teritorijima. Zelenski je kategorički odbacio postojanje takvog plana.
Osim toga, ukrajinske snage morale bi se povući iz ruske Kurske oblasti, gdje su prošlog kolovoza pokrenule protuofenzivu. U demilitariziranoj zoni rasporedile bi se europske snage, među kojima bi mogli biti i britanski vojnici, dok američka vojska ne bi sudjelovala u operaciji.
Očekuje se da bi Europska unija pomogla Ukrajini u obnovi, a prema procjenama njemačkog think tanka German Marshall Fund, troškovi bi u sljedećih deset godina mogli doseći čak 486 milijardi dolara.
Zelenski opovrgava plan
Ukrajinski predsjednik Zelenski u više je navrata opovrgnuo postojanje ovog plana, a Bijela kuća se još uvijek nije službeno očitovala.
Ako bi se plan potvrdio, Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin mogli bi telefonski razgovarati u roku od nekoliko dana, prije nego što bi se osobno sastali krajem veljače ili početkom ožujka. Službeni sporazum o primirju trebao bi biti objavljen 20. travnja. Do 9. svibnja trebali bi biti definirani uvjeti završetka rata, nakon čega bi Ukrajini bilo zabranjeno produljenje ratnog stanja i nova mobilizacija vojske.
Trump također navodno planira organizirati Međunarodnu mirovnu konferenciju kojom bi posredovale vodeće svjetske sile kako bi se postigao dogovor o okončanju rata.
Iako izvještaji o mirovnom planu uključuju brojne ustupke Ukrajini, Trump navodno planira nastaviti američku vojnu potporu Kijevu te podržati njegov put prema članstvu u Europskoj uniji do 2030. godine. Međutim, plan navodno predviđa i značajne dobitke za Rusiju - postupno ukidanje sankcija na rusku energetiku tijekom nekoliko godina. Prihodi od posebnih carina na energente koristili bi se za obnovu Ukrajine.
Ukrajina oštro demantira
Šef Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak objavio je na Telegramu da takav plan "ne postoji u stvarnosti", dodajući da se slične tvrdnje često koriste za širenje ruskih dezinformacija.
"Rat koji vodi Rusija nije samo protiv Ukrajine već i protiv Europe i cijelog svijeta. Ali, prije svega, vodi se na našem teritoriju. Ukrajina ne može biti isključena iz bilo kakvih pregovora. Ili će ti pregovori biti besmisleni, ili će donijeti samo političke rezultate - a takvi rezultati neće imati nikakve veze s našom sigurnošću ili završetkom rata", rekao je nedavno Zelenski.
"Volio bih da Europa također ima snažan glas u ovom procesu jer ćemo postati članica Europske unije. No, zasad ne mogu reći kako će pregovori izgledati jer još nemamo zajednički plan", dodao je.
S druge strane, Rusija tvrdi da SAD još nije iznio nikakve konkretne detalje o potencijalnom primirju. "Trenutačno ima puno riječi i izjava, ali nema konkretnih koraka. Zato je prerano govoriti o mogućnosti pregovora", rekla je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Rusija trenutačno kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija, a u četiri okupirane regije organizirala je nepriznate referendume u kojima su glasači navodno podržali pripajanje Rusiji. Zelenski je ranije izjavio da nikada neće dopustiti da ijedan dio ukrajinskog teritorija ostane pod Putinovom kontrolom, iako je priznao da se okupirana područja možda neće moći odmah vratiti pod ukrajinski suverenitet.
Iako plan još nije službeno potvrđen, ukrajinski portal Strana piše da se o njemu raspravlja u političkim i diplomatskim krugovima u Ukrajini. Plan uključuje prekid vatre do 20. travnja, čime bi se zamrznulo rusko napredovanje, te zabranu Ukrajini da postane članica NATO-a. Prema Newsweeku, Trumpov plan također predviđa zahtjev da Kijev prizna ruski suverenitet nad okupiranim teritorijima. Zelenski je kategorički odbacio postojanje takvog plana.
Osim toga, ukrajinske snage morale bi se povući iz ruske Kurske oblasti, gdje su prošlog kolovoza pokrenule protuofenzivu. U demilitariziranoj zoni rasporedile bi se europske snage, među kojima bi mogli biti i britanski vojnici, dok američka vojska ne bi sudjelovala u operaciji.
Očekuje se da bi Europska unija pomogla Ukrajini u obnovi, a prema procjenama njemačkog think tanka German Marshall Fund, troškovi bi u sljedećih deset godina mogli doseći čak 486 milijardi dolara.
Zelenski opovrgava plan
Ukrajinski predsjednik Zelenski u više je navrata opovrgnuo postojanje ovog plana, a Bijela kuća se još uvijek nije službeno očitovala.
Ako bi se plan potvrdio, Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin mogli bi telefonski razgovarati u roku od nekoliko dana, prije nego što bi se osobno sastali krajem veljače ili početkom ožujka. Službeni sporazum o primirju trebao bi biti objavljen 20. travnja. Do 9. svibnja trebali bi biti definirani uvjeti završetka rata, nakon čega bi Ukrajini bilo zabranjeno produljenje ratnog stanja i nova mobilizacija vojske.
Trump također navodno planira organizirati Međunarodnu mirovnu konferenciju kojom bi posredovale vodeće svjetske sile kako bi se postigao dogovor o okončanju rata.
Iako izvještaji o mirovnom planu uključuju brojne ustupke Ukrajini, Trump navodno planira nastaviti američku vojnu potporu Kijevu te podržati njegov put prema članstvu u Europskoj uniji do 2030. godine. Međutim, plan navodno predviđa i značajne dobitke za Rusiju - postupno ukidanje sankcija na rusku energetiku tijekom nekoliko godina. Prihodi od posebnih carina na energente koristili bi se za obnovu Ukrajine.
Ukrajina oštro demantira
Šef Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak objavio je na Telegramu da takav plan "ne postoji u stvarnosti", dodajući da se slične tvrdnje često koriste za širenje ruskih dezinformacija.
"Rat koji vodi Rusija nije samo protiv Ukrajine već i protiv Europe i cijelog svijeta. Ali, prije svega, vodi se na našem teritoriju. Ukrajina ne može biti isključena iz bilo kakvih pregovora. Ili će ti pregovori biti besmisleni, ili će donijeti samo političke rezultate - a takvi rezultati neće imati nikakve veze s našom sigurnošću ili završetkom rata", rekao je nedavno Zelenski.
"Volio bih da Europa također ima snažan glas u ovom procesu jer ćemo postati članica Europske unije. No, zasad ne mogu reći kako će pregovori izgledati jer još nemamo zajednički plan", dodao je.
S druge strane, Rusija tvrdi da SAD još nije iznio nikakve konkretne detalje o potencijalnom primirju. "Trenutačno ima puno riječi i izjava, ali nema konkretnih koraka. Zato je prerano govoriti o mogućnosti pregovora", rekla je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Rusija trenutačno kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija, a u četiri okupirane regije organizirala je nepriznate referendume u kojima su glasači navodno podržali pripajanje Rusiji. Zelenski je ranije izjavio da nikada neće dopustiti da ijedan dio ukrajinskog teritorija ostane pod Putinovom kontrolom, iako je priznao da se okupirana područja možda neće moći odmah vratiti pod ukrajinski suverenitet.
