Ukupan dug BiH koji je uključen u „Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH“ iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, što predstavlja 36,7 posto BDP-a.
Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojilo je na posljednjoj sjednici Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, čime Vijeće ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcijskim planom Reformske agende za BiH. Cilj je osigurati financijska sredstva za financiranje potreba države, entiteta i Brčko Distrikta uz prihvatljivu razinu troškova financiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.
Kako se među ostalim navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, vanjski dug sudjeluje sa 77,5 posto, a unutarnji s 22,5 posto. Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 posto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 posto.
Vanjski dug uglavnom čine obaveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 posto), a gotovo polovica portfelja vanjskog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi.
Unutarnji dug čine tržišni i netržišni instrumenti - trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitirane za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja.
FBiH emituje trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj burzi, a RS na Banjalučkoj burzi, dok Distrikt Brčko emitira obveznice i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj burzi. Trezorske obveznice su ročnosti od jedne do 10 godina.
Kada je riječ o troškovima i rizicima postojećeg duga, ukupan dug BiH karakterizira relativno niska ponderirana prosječna kamatna stopa.
Ponderirana prosječna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 posto, vanjskog 1,3 posto, a unutarnjeg 3,8 posto. To je u najvećoj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zaduživanja, kao i veoma niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitirane za staru deviznu štednju i ratna potraživanja.
U dokumentu se među ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje pojačani teret otplata do 2019. godine, što je posljedica dospijeća obaveza prema MMF-u po osnovu stand- by aranžmana (IV SBA), kao i domaćih obveznica ročnosti pet do sedam godina. Također, vidljiv je pojačani teret otplate 2023. godine zbog dospijeća na naplatu kredita Europske komisije ''Makrofinancijska pomoć II'' za entitete i Institucije BiH u iznosu od 50 milijuna eura.
Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja izravnu ili neizravnu obavezu institucija BiH, entiteta i DB, a što predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 posto javne zaduženosti BiH.
Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.
Ministarstvo financija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.
Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojilo je na posljednjoj sjednici Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, čime Vijeće ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcijskim planom Reformske agende za BiH. Cilj je osigurati financijska sredstva za financiranje potreba države, entiteta i Brčko Distrikta uz prihvatljivu razinu troškova financiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.
Kako se među ostalim navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, vanjski dug sudjeluje sa 77,5 posto, a unutarnji s 22,5 posto. Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 posto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 posto.
Vanjski dug uglavnom čine obaveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 posto), a gotovo polovica portfelja vanjskog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi.
Unutarnji dug čine tržišni i netržišni instrumenti - trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitirane za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja.
FBiH emituje trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj burzi, a RS na Banjalučkoj burzi, dok Distrikt Brčko emitira obveznice i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj burzi. Trezorske obveznice su ročnosti od jedne do 10 godina.
Kada je riječ o troškovima i rizicima postojećeg duga, ukupan dug BiH karakterizira relativno niska ponderirana prosječna kamatna stopa.
Ponderirana prosječna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 posto, vanjskog 1,3 posto, a unutarnjeg 3,8 posto. To je u najvećoj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zaduživanja, kao i veoma niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitirane za staru deviznu štednju i ratna potraživanja.
U dokumentu se među ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje pojačani teret otplata do 2019. godine, što je posljedica dospijeća obaveza prema MMF-u po osnovu stand- by aranžmana (IV SBA), kao i domaćih obveznica ročnosti pet do sedam godina. Također, vidljiv je pojačani teret otplate 2023. godine zbog dospijeća na naplatu kredita Europske komisije ''Makrofinancijska pomoć II'' za entitete i Institucije BiH u iznosu od 50 milijuna eura.
Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja izravnu ili neizravnu obavezu institucija BiH, entiteta i DB, a što predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 posto javne zaduženosti BiH.
Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.
Ministarstvo financija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.
