Nakon što je odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva ostao bez mandata predsjednika Republike Srpske te nakon što je istu odluku potvrdilo Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik je u situaciji u kojoj mora pomno promišljati o idućim potezima, a osobito u svjetlu najave prema kojoj bi SIP u roku od 3 mjeseca mogao raspisati prijevremene izbora za ovu entitetsku poziciju, piše Večernji list BiH.
Već je sasvim izvjesno da će Dodik nastaviti aktivnosti u političkoj borbi protiv odluke kojom je smijenjen, prvo pred Ustavnim sudom, gdje će se pokušati osporiti presuda Prizivnog odjela kojom je potvrđena odluka Suda koji ga je proglasio krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, a moguće onda i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Ishod će, u svakom slučaju, dodatno osnažiti političku poziciju i percepciju Dodika u vlastitom biračkom tijelu; u slučaju da se njegov zahtjev uvaži, to će mu biti dokaz kojim će pred javnošću upućivati na neodrživost i neutemeljenost pravnog postupka protiv njega, a ako pak sudske instancije odbace Dodikove zahtjeve, to mu može poslužiti kao signal za slanje poruka o tomu kako je žrtva političkog progona.
Upućene poruke
I dok se čeka odluka Ustavnog suda o ustavnosti presude, traju i medijski istupi kojima Dodik želi naglasiti kako se iza svega zapravo krije politički progon njega kao prvog čovjeka Republike Srpske, da ga je izabrao narod u Republici Srpskoj te kako ga neće smjenjivati neka strana vlada. Time je upućena i jasna poruka u vremenu u kojemu se očekuje odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH koje treba raspisati prijevremene izbore.
- Nisu poštovali Ustav BiH, nisu poštovali Ustav Republike Srpske, nisu poštovali zakon, a ja trebam poštovati njihovo nepoštovanje svega. Neću poštovati. Poštovat ću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i drski, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti. Ja sam predsjednik Republike Srpske, a vi pišite što god hoćete. Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada! Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome. Nadam se da nam se putevi neće ukrstiti - napisao je nedavno Dodik na X-u.
A svojevrsni “interregnum” (latinski izraz za razdoblje od prestanka jedne vlasti do konstituiranja druge), a koji se već neko vrijeme spominje u medijskom prostoru, mogao bi biti premošćen najavljenim referendumom koji bi zapravo u fokusu imao sudske odluke, ali je u ovom trenutku prilično neizvjesno može li referendum uopće biti proveden, a da ne dođe “pod udar” neke eventualno nove odluke Ustavnog suda BiH. Valja, naime, podsjetiti kako je Ustavni sud BiH u prosincu poništio rezultate referenduma u Republici Srpskoj zato što je referendum proveden na osnovi odluke o raspisivanju republičkog referenduma od 15. srpnja 2016. za koju je Ustavni sud utvrdio da nije u suglasnosti s Ustavom BiH.
Za sada, pojedine poruke iz Republike Srpske idu u smjeru ocjene kako referendum treba biti održan, tako je nekadašnji predsjednik Narodne skupštine RS-a Dragan Kalinić, kako piše RTRS, izjavio da je presuda predsjedniku Miloradu Dodiku vrhunac antisuverenističke politike i istaknuo da treba održati najavljeni referendum u Republici Srpskoj “koji će pokazati koliko su apsurdne i promašene pojedine sudske odluke”. Navodi pritom i kako se ne može prihvatiti pokušaj nametanja prijevremenih izbora u Republici Srpskoj i ne “predati vlast frustriranoj oporbi i samoproglašenom visokom predstavniku”.
Kriza se nastavlja
Prema svemu sudeći, pred nama su tjedni, a možda i mjeseci neizvjesnosti koji će, sigurno je, biti obilježeni brojnim medijskim istupima posvećenim temi Republike Srpske. U isto vrijeme analitičari se slažu kako je od suštinskog značaja, unatoč izazovnom političkom vremenu, zadržati stabilnost te pokušati pronaći model funkcioniranja institucija kako bi se, koliko je to moguće, energija ipak usmjerila na one procese od kojih korist imaju svi žitelji BiH, a to su europske integracije. Priča je možda trenutačno pala u drugi plan, no uzimajući u obzir nestabilnosti na globalnom planu, posljednje što Bosni i Hercegovini treba je daljnje zaoštravanje krize. U tom bi slučaju zemlja došla u situaciju da u izbornu 2026. godinu uđe bez riješenih suštinskih pitanja.
Već je sasvim izvjesno da će Dodik nastaviti aktivnosti u političkoj borbi protiv odluke kojom je smijenjen, prvo pred Ustavnim sudom, gdje će se pokušati osporiti presuda Prizivnog odjela kojom je potvrđena odluka Suda koji ga je proglasio krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, a moguće onda i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Ishod će, u svakom slučaju, dodatno osnažiti političku poziciju i percepciju Dodika u vlastitom biračkom tijelu; u slučaju da se njegov zahtjev uvaži, to će mu biti dokaz kojim će pred javnošću upućivati na neodrživost i neutemeljenost pravnog postupka protiv njega, a ako pak sudske instancije odbace Dodikove zahtjeve, to mu može poslužiti kao signal za slanje poruka o tomu kako je žrtva političkog progona.
Upućene poruke
I dok se čeka odluka Ustavnog suda o ustavnosti presude, traju i medijski istupi kojima Dodik želi naglasiti kako se iza svega zapravo krije politički progon njega kao prvog čovjeka Republike Srpske, da ga je izabrao narod u Republici Srpskoj te kako ga neće smjenjivati neka strana vlada. Time je upućena i jasna poruka u vremenu u kojemu se očekuje odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH koje treba raspisati prijevremene izbore.
- Nisu poštovali Ustav BiH, nisu poštovali Ustav Republike Srpske, nisu poštovali zakon, a ja trebam poštovati njihovo nepoštovanje svega. Neću poštovati. Poštovat ću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i drski, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti. Ja sam predsjednik Republike Srpske, a vi pišite što god hoćete. Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada! Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome. Nadam se da nam se putevi neće ukrstiti - napisao je nedavno Dodik na X-u.
A svojevrsni “interregnum” (latinski izraz za razdoblje od prestanka jedne vlasti do konstituiranja druge), a koji se već neko vrijeme spominje u medijskom prostoru, mogao bi biti premošćen najavljenim referendumom koji bi zapravo u fokusu imao sudske odluke, ali je u ovom trenutku prilično neizvjesno može li referendum uopće biti proveden, a da ne dođe “pod udar” neke eventualno nove odluke Ustavnog suda BiH. Valja, naime, podsjetiti kako je Ustavni sud BiH u prosincu poništio rezultate referenduma u Republici Srpskoj zato što je referendum proveden na osnovi odluke o raspisivanju republičkog referenduma od 15. srpnja 2016. za koju je Ustavni sud utvrdio da nije u suglasnosti s Ustavom BiH.
Za sada, pojedine poruke iz Republike Srpske idu u smjeru ocjene kako referendum treba biti održan, tako je nekadašnji predsjednik Narodne skupštine RS-a Dragan Kalinić, kako piše RTRS, izjavio da je presuda predsjedniku Miloradu Dodiku vrhunac antisuverenističke politike i istaknuo da treba održati najavljeni referendum u Republici Srpskoj “koji će pokazati koliko su apsurdne i promašene pojedine sudske odluke”. Navodi pritom i kako se ne može prihvatiti pokušaj nametanja prijevremenih izbora u Republici Srpskoj i ne “predati vlast frustriranoj oporbi i samoproglašenom visokom predstavniku”.
Kriza se nastavlja
Prema svemu sudeći, pred nama su tjedni, a možda i mjeseci neizvjesnosti koji će, sigurno je, biti obilježeni brojnim medijskim istupima posvećenim temi Republike Srpske. U isto vrijeme analitičari se slažu kako je od suštinskog značaja, unatoč izazovnom političkom vremenu, zadržati stabilnost te pokušati pronaći model funkcioniranja institucija kako bi se, koliko je to moguće, energija ipak usmjerila na one procese od kojih korist imaju svi žitelji BiH, a to su europske integracije. Priča je možda trenutačno pala u drugi plan, no uzimajući u obzir nestabilnosti na globalnom planu, posljednje što Bosni i Hercegovini treba je daljnje zaoštravanje krize. U tom bi slučaju zemlja došla u situaciju da u izbornu 2026. godinu uđe bez riješenih suštinskih pitanja.
