Razorni potres s epicentrom u Albaniji kod Drača magnitude 6.4 po Richteru, kao i serija slabijih potresa koji cijelo jutro tresu regiju - najvažnija su teme većine medija u regiji.
Doc. dr. Iva Dasović s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, za jutarnji.hr pojasnila je nekoliko bitnih stavki kada su u pitanju potresi ove razorne moći, te - da li se mogu očekivati novi u skorije vrijeme.
''Trenutno ono što možemo znati jesu epicentar, dubina i magnituda potresa. Znamo da se radi o plitkom potresu, a prema magnitudi potresa koja je procijenjena na otprilike 6.3 do 6.4, možemo očekivati i veliku materijalnu štetu, pogotovo na starim objektima i onima lošije gradnje, dok će oni bolje građeni imati veća ili manja oštećenja. U ovakvom potresu možemo očekivati veći broj ozlijeđenih, a mogući su i poginuli. Nažalost, iz Albanije stižu upravo ovakve loše vijesti'', kazala je Dasović.
Nakon ovakvog potresa može se očekivati nekoliko potresa magnitude oko pet , kazala je Iva Dasović, te dodala da će pojačano podrhtavanje trajati danima i tjednima, no vjerojatno neće biti jačeg potresa.
''Potres se dogodio u zoni podvlačenja Jadranske mikroploče pod Europsku gdje ih i očekujemo. Potres kod Blagaja nije nužno povezan s ovim kod Drača, no ne možemo isključiti da ga je pojačana aktivnost u Albaniji potaknula: moguće je da su slaba podrhtavanja koja su doputovala do ovog područja bila 'kap koja je prelila čašu' – no on je morao biti, da tako kažemo, 'zreo za puknuti', kazala je Dasović, te objasnila uzrok potresa u Albaniji:
''Uzrok je sudaranje Jadranske mirkoploče i Europske ploče pri čemu se ova prva podvlači pod drugu. Sve je to dio jednog šireg međudjelovanja i sudaranja Afričke i Euroazijske tektonske ploče. Seizmička aktivnost u ovom dijelu je nešto uobičajeno, no ovako snažni potresi događaju se rijetko i ponavljaju se u nepravilnim razmacima, kad se ponovno stijene jako deformiraju i u sebi napune mnogo potencijalne energije. Ipak, treba naglasiti da su se u ovom području dogodila dva potresa magnitude 5.6 i 4.8 prije dva mjeseca, 21. rujna 2019. godine. To su već ozbiljne magnitude i teško, zapravo nemoguće, bilo je predvidjeti da će se dogoditi još snažiji uskoro'', objašnjava ona.
Ista gibanja tektonskih ploča prouzrokovala su i potres kod Blagaja, mišljenja je Iva Dasović.
''Područje južne Hrvatske i Hercegovine nalazi se u području umjerene do jake seizmičke aktivnosti. U posljednjih nekoliko godina seizmička aktivnost u ovom području je nešto je manja, pa je ovo jedan od jačih potresa u našem području u posljednjih skoro dvadesetak godina. No, ne možemo reći znači li on da nam slijedi nešto jače ili ne – prognoza potresa nije moguća još uvijek. Potresi se događaju duboko u Zemlji dokle mi ne možemo doći našim instrumentima i prisiljeni smo promatrati posljedice s površine'', zaključuje Dasović, prenosi jutarnji.hr.
Doc. dr. Iva Dasović s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, za jutarnji.hr pojasnila je nekoliko bitnih stavki kada su u pitanju potresi ove razorne moći, te - da li se mogu očekivati novi u skorije vrijeme.
''Trenutno ono što možemo znati jesu epicentar, dubina i magnituda potresa. Znamo da se radi o plitkom potresu, a prema magnitudi potresa koja je procijenjena na otprilike 6.3 do 6.4, možemo očekivati i veliku materijalnu štetu, pogotovo na starim objektima i onima lošije gradnje, dok će oni bolje građeni imati veća ili manja oštećenja. U ovakvom potresu možemo očekivati veći broj ozlijeđenih, a mogući su i poginuli. Nažalost, iz Albanije stižu upravo ovakve loše vijesti'', kazala je Dasović.
Nakon ovakvog potresa može se očekivati nekoliko potresa magnitude oko pet , kazala je Iva Dasović, te dodala da će pojačano podrhtavanje trajati danima i tjednima, no vjerojatno neće biti jačeg potresa.
''Potres se dogodio u zoni podvlačenja Jadranske mikroploče pod Europsku gdje ih i očekujemo. Potres kod Blagaja nije nužno povezan s ovim kod Drača, no ne možemo isključiti da ga je pojačana aktivnost u Albaniji potaknula: moguće je da su slaba podrhtavanja koja su doputovala do ovog područja bila 'kap koja je prelila čašu' – no on je morao biti, da tako kažemo, 'zreo za puknuti', kazala je Dasović, te objasnila uzrok potresa u Albaniji:
''Uzrok je sudaranje Jadranske mirkoploče i Europske ploče pri čemu se ova prva podvlači pod drugu. Sve je to dio jednog šireg međudjelovanja i sudaranja Afričke i Euroazijske tektonske ploče. Seizmička aktivnost u ovom dijelu je nešto uobičajeno, no ovako snažni potresi događaju se rijetko i ponavljaju se u nepravilnim razmacima, kad se ponovno stijene jako deformiraju i u sebi napune mnogo potencijalne energije. Ipak, treba naglasiti da su se u ovom području dogodila dva potresa magnitude 5.6 i 4.8 prije dva mjeseca, 21. rujna 2019. godine. To su već ozbiljne magnitude i teško, zapravo nemoguće, bilo je predvidjeti da će se dogoditi još snažiji uskoro'', objašnjava ona.
Ista gibanja tektonskih ploča prouzrokovala su i potres kod Blagaja, mišljenja je Iva Dasović.
''Područje južne Hrvatske i Hercegovine nalazi se u području umjerene do jake seizmičke aktivnosti. U posljednjih nekoliko godina seizmička aktivnost u ovom području je nešto je manja, pa je ovo jedan od jačih potresa u našem području u posljednjih skoro dvadesetak godina. No, ne možemo reći znači li on da nam slijedi nešto jače ili ne – prognoza potresa nije moguća još uvijek. Potresi se događaju duboko u Zemlji dokle mi ne možemo doći našim instrumentima i prisiljeni smo promatrati posljedice s površine'', zaključuje Dasović, prenosi jutarnji.hr.
