Većina dijelova svijeta će se do 2100. godine suočiti s ekstremnom vrućinom, navodi se u najnovijem znanstvenom istraživanju, prenosi Anadolu Agency (AA).
Procjene pokazuju da će tropski i suptropski krajevi, uključujući indijski potkontinent, velike dijelove Arapskog poluotoka i podsaharsku Afriku, do kraja ovog stoljeća bilježiti opasno visoke temperature većinu dana u godini, navodi se u članku objavljenom u časopisu Communications Earth and Environment u četvrtak.
"To će se vjerovatno dogoditi čak i ako nekako budemo uspješni u ograničavanju globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina", upozoravaju znanstvenici.
Navodi se da će regije srednje geografske širine, u najmanju ruku, iskusiti intenzivne toplotne valove svake godine.
U američkom gradu Chicagu, na primjer, istraživači predviđaju 16 puta opasnije toplotne valove do kraja stoljeća.
“Ekstremna vrućina doprinosi kroničnim bolestima i povezana je s redovnim gubicima rada na otvorenom... te ima potencijal da ugrozi nastanjivost velikih dijelova Zemljine površine ako se ne smanje emisije stakleničkih plinova”, navodi se u članku.
Najizloženiji ozbiljnim zdravstvenim problemima uzrokovane ekstremnom vrućinom su starije osobe, siromašni i radnici na otvorenom, dodaje se.
Procjene pokazuju da će tropski i suptropski krajevi, uključujući indijski potkontinent, velike dijelove Arapskog poluotoka i podsaharsku Afriku, do kraja ovog stoljeća bilježiti opasno visoke temperature većinu dana u godini, navodi se u članku objavljenom u časopisu Communications Earth and Environment u četvrtak.
"To će se vjerovatno dogoditi čak i ako nekako budemo uspješni u ograničavanju globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina", upozoravaju znanstvenici.
Navodi se da će regije srednje geografske širine, u najmanju ruku, iskusiti intenzivne toplotne valove svake godine.
U američkom gradu Chicagu, na primjer, istraživači predviđaju 16 puta opasnije toplotne valove do kraja stoljeća.
“Ekstremna vrućina doprinosi kroničnim bolestima i povezana je s redovnim gubicima rada na otvorenom... te ima potencijal da ugrozi nastanjivost velikih dijelova Zemljine površine ako se ne smanje emisije stakleničkih plinova”, navodi se u članku.
Najizloženiji ozbiljnim zdravstvenim problemima uzrokovane ekstremnom vrućinom su starije osobe, siromašni i radnici na otvorenom, dodaje se.
