Dječje prosjačenje predstavlja eksploataciju djece koja je raširena na našim prostorima. Mnoga od djece koja prose za pružanje ruke na ulici nije natjerala muka već organizirani kriminal. Nažalost, u tom lancu djeca su često žrtve starijih, prisiljena da, bez obzira na vremenske uvjete osiguraju dnevnicu nadređenima, javlja Federalna.ba.
"Istraživanja UNICEF-a pokazuju da je preko 2.000 djece u BiH uključeno u život i rad ulice. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice dvoje od petero djece ne pohađa školu", ističe Aleksandra Marin-Diklić, šefica Odjela za praćenja prava djece u Instituciji Ombudsmena BiH.
U Disciplinskom centru za maloljetnike SŽ djeca i samohrane majke koji se bave prosjačenjem imaju obroke, mogu zadovoljiti higijenske potrebe, ali i dobiti stručnu pomoć zaposlenih. Dnevno ga posjećuje 12-15 djece, a u tijeku ove godine registrirali su više od 100 korisnika.
Djeca se nakon zbrinjavanja u Centru uključuju u redovito školovanje, a stručni tim nastavlja pratiti njihovo ponašanje. Centar ima pet kreveta, a broj onih koji u njemu pronalaze utočište tijekom dana je veći.
"Sva djeca koja se bave prosjačenjem ne dolaze ovdje jer se boje pitanja tko ih je naveo na prosjačenje", kaže Ismira Hadžić, šefica Službe za zbrinjavanje djece u stanju potrebe u JU Disciplinski centar za maloljetnike SŽ.
Županijski centar za socijalni rad na terenu ima mnogo posla i malo zaposlenih. "Naši korisnici su djeca koja se bave prosjačenjem, sama ili s roditeljima, od beba do punoljetnih. Dolaze iz različitih županija", navodi Sanela Sujoldžić, socijalna radnica u mobilnom timu za prevenciju prosjačenja u SŽ.
Prije tri godine u Sarajevu je registrirano 600 djece koja su se bavila prosjačenjem. Angažirani na rješavanju ovog problema tvrde da bi situacija bila znatno bolja da je kaznena politika stroža.
Izvršna direktorica NVO Naša djeca Sarajevo Berina Ceribašić navodi primjer iz 2011. godine kada je osoba iz Sarajeva imala 94 prekršajna naloga i preko 80.000 KM kazni, ali ništa od toga nije izvršeno.
"Oko 150 predmeta imamo na godišnjoj razini i kao institucija ne možemo biti zadovoljni poštivanjem prava djeteta u BiH i djeca nisu prioritet našim donositeljima odluka", ističe Marin-Diklić.
Svakodnevno smo svjedoci grubog kršenja prava djece na ulici. Djeci koja se bave prosjačenjem mogu pomoći i građani, ali ne kao što su do sada naviknuli. "Apeliram na građane da ne daju novac djeci jer produžavaju im agoniju i lanac trgovine i eksplatacija se nastavlja, već da im radije kupe nešto da pojedu i da obvezno prijavljuju slučajeve", poručuje Ceribašić.
"Istraživanja UNICEF-a pokazuju da je preko 2.000 djece u BiH uključeno u život i rad ulice. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice dvoje od petero djece ne pohađa školu", ističe Aleksandra Marin-Diklić, šefica Odjela za praćenja prava djece u Instituciji Ombudsmena BiH.
U Disciplinskom centru za maloljetnike SŽ djeca i samohrane majke koji se bave prosjačenjem imaju obroke, mogu zadovoljiti higijenske potrebe, ali i dobiti stručnu pomoć zaposlenih. Dnevno ga posjećuje 12-15 djece, a u tijeku ove godine registrirali su više od 100 korisnika.
Djeca se nakon zbrinjavanja u Centru uključuju u redovito školovanje, a stručni tim nastavlja pratiti njihovo ponašanje. Centar ima pet kreveta, a broj onih koji u njemu pronalaze utočište tijekom dana je veći.
"Sva djeca koja se bave prosjačenjem ne dolaze ovdje jer se boje pitanja tko ih je naveo na prosjačenje", kaže Ismira Hadžić, šefica Službe za zbrinjavanje djece u stanju potrebe u JU Disciplinski centar za maloljetnike SŽ.
Županijski centar za socijalni rad na terenu ima mnogo posla i malo zaposlenih. "Naši korisnici su djeca koja se bave prosjačenjem, sama ili s roditeljima, od beba do punoljetnih. Dolaze iz različitih županija", navodi Sanela Sujoldžić, socijalna radnica u mobilnom timu za prevenciju prosjačenja u SŽ.
Prije tri godine u Sarajevu je registrirano 600 djece koja su se bavila prosjačenjem. Angažirani na rješavanju ovog problema tvrde da bi situacija bila znatno bolja da je kaznena politika stroža.
Izvršna direktorica NVO Naša djeca Sarajevo Berina Ceribašić navodi primjer iz 2011. godine kada je osoba iz Sarajeva imala 94 prekršajna naloga i preko 80.000 KM kazni, ali ništa od toga nije izvršeno.
"Oko 150 predmeta imamo na godišnjoj razini i kao institucija ne možemo biti zadovoljni poštivanjem prava djeteta u BiH i djeca nisu prioritet našim donositeljima odluka", ističe Marin-Diklić.
Svakodnevno smo svjedoci grubog kršenja prava djece na ulici. Djeci koja se bave prosjačenjem mogu pomoći i građani, ali ne kao što su do sada naviknuli. "Apeliram na građane da ne daju novac djeci jer produžavaju im agoniju i lanac trgovine i eksplatacija se nastavlja, već da im radije kupe nešto da pojedu i da obvezno prijavljuju slučajeve", poručuje Ceribašić.
