Na sudu u vojnoj bazi Fort Meade osam je tjedana trajalo suđenje 25-godišnjem obavještajnom analitičaru koji je odao najveći broj klasificiranih vojnih i diplomatskih dokumenata u povijesti SAD-a.
Prema vlastitu priznanju, Manning je 2009., služeći u Iraku, WikiLeaksu proslijedio na stotine tisuća klasificiranih dokumenata. Tijekom postupka obrana je pokušala uvjeriti vojnu sutkinju, pukovnicu Denise Lind, kako je tada 21-godišnji vojnik, deprimiran otkrićima o tamnoj strani američke administracije, želio pokrenuti javnu raspravu o ratovima u Afganistanu i Iraku. Otkrivši da ima pristup državnim tajnama, najprije je pokušao kontaktirati Washington Post i New York Times. Kada ugledne američke novine nisu reagirale na njegove pozive, obratio se Julianu Assangeu.
Tužiteljtsvo je Manninga portretiralo kao narcisoidnu osobu željnu medijske pozornosti i slave, mladića koji je ugozio žvote američkih vojnika i doveo u pitanje nacionalne interese zemlje.
Rasprava o presudi, a Manningu prijeti kumulativna kazna od više od 130 godina zatvora, počinje sutra u Fort Meadeu. I u slučaju najpovoljnijeg scenarija, Manningu prijeti dugogodišnja zatvorska kazna. No presuda je od povijesne važnosti za druge američke “zviždače”, jer je sutkinja odbacila tezu tužiteljstva da je u vremenu internetske povezanosti svijeta svako odavanje informacija medijima automatski i pomoć neprijateljima Amerike.
Simpatizeri Bradleya Manninga odjeveni u majice s natpisom “Truth” okupili su se ispred vojne baze u Marylandu , a tridesetak promatrača i danas je sjedilo u sudnici.
Na Mannigovu licu, a riječ je o osobi izrazito nježne konstitucije, bilo je teško pročitati emocije.
Akreditirani novinari koji su pratili donošenje presude morali su proći iznimno stroge mjere sigurnosti. Naoružani vojnici s psima pregledali su svaki automobil koji je ušao u bazu.
