Predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić čestitao je u četvrtak novom hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću imenovanje na dužnost hrvatskog premijera i ponudio parnerstvo u razvoju dobrosusjedskih odnosa i suradnji na očuvanju stabilnosti regije.
"Nadam se da ćete Vi i Vlada Republike Hrvatske svojim radom pridonijeti dobrosusjedskim odnosima, dobrobiti i prosperitetnoj budućnosti naših dviju zemalja. U Vladi Republike Srbije i meni osobno imat ćete iskrenog partnera u ostvarenju takvog cilja, jer je naša suradnja i značajan oslonac za mir i stabilnost u regiji, kao i za promicanje zajedničkih europskih vrijednosti", poručio je Vučić u čestitki Plenkoviću i poželio mu "puno uspjeha u obnašanju odgovorne dužnosti".
Srpsko-hrvatski odnosi posljednjih su mjeseci u kontinuiranoj krizi koja se očitovala u oštroj uzajamnoj retorici pojedinih dužnosnika i ministara te kroz nekoliko prosvjednih nota koje je Beograd uputio Zagrebu.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić 1. kolovoza je uputio pismo visokim dužnosnicima EU u kojem je ukazao na nepovoljnu situaciju u regiji te ocijenio da se u Hrvatskoj vodi "ogoljena antisrpska politika koju Srbija ničim nije isprovocirala" već je, kako je rekao, prosvjednim notama samo naglasila svoje nesuglasje s potezima u slučajevima Stepinac, Glavaš i Barišić i istaknula de ne prihvaća nasljeđe nacizma i podržavanje terorizma.
Vučić je zatražio da ocijene je li Srbija učinila nešto pogrešno u kontekstu posljednjih događaja u Hrvatskoj, među kojima je ukidanje presuda Branimiru Glavašu i Alojziju Stepincu te otkrivanje spomenika Miri Barišiću, pravomoćno osuđenom za terorizam i ubojstvo jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 70-ih godina.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je na Vučićevo pismo istaknuvši da su dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i pomirenje temeljna načela koja trebaju poštivati sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati te zemlje članice EU-a. Juncker je naglasio da se Komisija "unutar svojih ovlasti uvijek snažno zauzimala kako bi se osiguralo poštivanje žrtava i sjećanje na ratne zločine u Europi" te da "europsko zakonodavstvo kriminalizira zločine iz mržnje na temelju nacionalnog podrijetla te poticanje na nasilje ili mržnju". Istaknuo je da su "prema europskom zakonodavstvu, članice EU-a obvezne osigurati kažnjivost tih zločina, a od aspiranata za članstvo u EU-u očekuje se da se usklade s tim zakonima".
Srbijanski dužnosnici nisu bili zadovoljni blagim i pomirljivim tonom odgovora Jean-Claudea Junckera, a srbijanski premijer je istaknuo da poštuje Junckera ali da “ne podnosi lažne simetrije“.
Kazao je kako to neće dalje komentirati niti odgovarati Hrvatskoj zaključivši da bi svakako najviše poena dobio "kada bi brutalno odgovorio", ali to ne želi jer "misli na budućnost". Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ustvrdio je pak da "Europska unija nastavlja držati glavu u pijesku" te da Junker nije odgovorio ni na jedno konkretno pitanje.
Srbijanski mediji su u prvim reakcijama na izbor nove vlade RH ponajprije istaknuli da je premijer Andrej Plenković iz svog tima izostavio dosadašnje ministre Zlatka Hasanbegovića i Miru Kovača, naglašavajući da oni pripadaju tvrdoj desničarskoj struji unutar HDZ-a. Mediji ističu i da je tom odlukom Plenković pokazao kako je spreman popraviti imidž Hrvatske, narušen višemjesečnim koketiranjem ili otvorenom potporom ustaštvu i NDH.
"Nadam se da ćete Vi i Vlada Republike Hrvatske svojim radom pridonijeti dobrosusjedskim odnosima, dobrobiti i prosperitetnoj budućnosti naših dviju zemalja. U Vladi Republike Srbije i meni osobno imat ćete iskrenog partnera u ostvarenju takvog cilja, jer je naša suradnja i značajan oslonac za mir i stabilnost u regiji, kao i za promicanje zajedničkih europskih vrijednosti", poručio je Vučić u čestitki Plenkoviću i poželio mu "puno uspjeha u obnašanju odgovorne dužnosti".
Srpsko-hrvatski odnosi posljednjih su mjeseci u kontinuiranoj krizi koja se očitovala u oštroj uzajamnoj retorici pojedinih dužnosnika i ministara te kroz nekoliko prosvjednih nota koje je Beograd uputio Zagrebu.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić 1. kolovoza je uputio pismo visokim dužnosnicima EU u kojem je ukazao na nepovoljnu situaciju u regiji te ocijenio da se u Hrvatskoj vodi "ogoljena antisrpska politika koju Srbija ničim nije isprovocirala" već je, kako je rekao, prosvjednim notama samo naglasila svoje nesuglasje s potezima u slučajevima Stepinac, Glavaš i Barišić i istaknula de ne prihvaća nasljeđe nacizma i podržavanje terorizma.
Vučić je zatražio da ocijene je li Srbija učinila nešto pogrešno u kontekstu posljednjih događaja u Hrvatskoj, među kojima je ukidanje presuda Branimiru Glavašu i Alojziju Stepincu te otkrivanje spomenika Miri Barišiću, pravomoćno osuđenom za terorizam i ubojstvo jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 70-ih godina.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je na Vučićevo pismo istaknuvši da su dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i pomirenje temeljna načela koja trebaju poštivati sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati te zemlje članice EU-a. Juncker je naglasio da se Komisija "unutar svojih ovlasti uvijek snažno zauzimala kako bi se osiguralo poštivanje žrtava i sjećanje na ratne zločine u Europi" te da "europsko zakonodavstvo kriminalizira zločine iz mržnje na temelju nacionalnog podrijetla te poticanje na nasilje ili mržnju". Istaknuo je da su "prema europskom zakonodavstvu, članice EU-a obvezne osigurati kažnjivost tih zločina, a od aspiranata za članstvo u EU-u očekuje se da se usklade s tim zakonima".
Srbijanski dužnosnici nisu bili zadovoljni blagim i pomirljivim tonom odgovora Jean-Claudea Junckera, a srbijanski premijer je istaknuo da poštuje Junckera ali da “ne podnosi lažne simetrije“.
Kazao je kako to neće dalje komentirati niti odgovarati Hrvatskoj zaključivši da bi svakako najviše poena dobio "kada bi brutalno odgovorio", ali to ne želi jer "misli na budućnost". Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ustvrdio je pak da "Europska unija nastavlja držati glavu u pijesku" te da Junker nije odgovorio ni na jedno konkretno pitanje.
Srbijanski mediji su u prvim reakcijama na izbor nove vlade RH ponajprije istaknuli da je premijer Andrej Plenković iz svog tima izostavio dosadašnje ministre Zlatka Hasanbegovića i Miru Kovača, naglašavajući da oni pripadaju tvrdoj desničarskoj struji unutar HDZ-a. Mediji ističu i da je tom odlukom Plenković pokazao kako je spreman popraviti imidž Hrvatske, narušen višemjesečnim koketiranjem ili otvorenom potporom ustaštvu i NDH.
