Za izgradnju malih solarnih elektrana, poput primjerice onih na krovovima objekata, na području Federacije BiH više neće trebati dozvola za obavljanje djelatnosti kao ni energetska dozvola.
Također, za izgradnju malih solarnih elektrana i vjetroelektrana više neće postojati obveze pribavljanja urbanističke, građevinske i uporabne dozvole, piše Večernji list BiH.
Kako stoji u novom Zakonu o električnoj energiji FBiH, objekti koji koriste obnovljive izvore energije (izuzev hidroelektrana) i koji su instalirane snage manje od 1 MW, u potpunosti su oslobođeni obveze pribavljanja energetske dozvole.
– Ovim se značajno olakšava postupak ishođenja dozvola i stimulira se izgradnja solarnih elektrana i vjetroelektrana, osobito kada su u pitanju manji objekti koje realiziraju građani – navodi se u Zakonu koji je na Domu naroda FBiH razmatran u formi nacrta.
Prema analizama, gotovo 90 posto objekata koji koriste obnovljive izvore energije, a koji se grade u Federaciji, manji su od 1 MW. Također, predmetnim zakonom nije predviđeno izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije za proizvodna postrojenja manja od 1 MW, čime se pravni okvir Federacije usklađuje s najboljom praksom, smanjuje se administrativno opterećenje za investitore te stimulira realizacija manjih projekata koje realiziraju građani (poput malih solarnih elektrana na krovovima objekata).
Također, ovaj zakon, kako stoji u njegovu obrazloženju, slijedi najbolju međunarodnu praksu i uvodi sustav certificiranja ovlaštenih instalatera solarnih elektrana i vjetroelektrana instalirane snage do 23 kW. Na ovaj način olakšava se izgradnja solarnih elektrana i vjetroelektrana tako da poslove vezane za instalaciju i puštanje u rad proizvodnog objekta obavljaju ovlaštene osobe s potrebnim stručnim znanjima koje odaberu investitori.
Investitori tako imaju jednu kontaktnu točku, ovlaštenog instalatera koji za njih realizira projekte bez potrebe da se u postupak uključuje veći broj nadležnih organa.
– Ovom odredbom stvaraju se nužni preduvjeti za izmjene propisa u oblasti građenja, prema kojima se bi se izgradnja malih solarnih elektrana i vjetroelektrana promatrala kao instaliranje opreme, odnosno oslobodila obveze pribavljanja urbanističke, građevinske i upotrebne dozvole, a sve u cilju stimuliranja izgradnje proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije.
Predložena rješenja značajno rasterećuju administrativne postupke i olakšavaju izgradnju proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, osobito kada su u pitanju solarne elektrane i vjetroelektrane male instalirane snage koje u pravilu koriste građani – stoji u obrazloženju Zakona.
Ovim Zakonom također se osobit fokus stavlja na osnaživanje uloge i prava krajnjih kupaca. Krajnjim kupcima omogućeno je da, pojedinačno ili kroz zajednice, aktivno sudjeluju na tržištu ne samo kroz potrošnju nego i proizvodnju, skladištenje i pružanje usluga u sustavu, a propisan je i niz prava krajnjih kupaca i drugih odredbi usmjerenih na zaštitu njihova položaja.
Tako će stupanjem na snagu navedenoga zakona kupac, među ostalim, imati slobodu izbora opskrbljivača električnom energijom, osigurat će mu se pravodobno informiranje o promjeni uvjeta opskrbljivanja, dobivat će jasno definiran sadržaj računa za utrošenu električnu energiju.
Kupcu se ostavlja mogućnost podnošenja prigovora, izjavljivanja žalbe i pokretanja sudskih sporova kao i pravo na raskid ugovora o opskrbljivanju.
Također, za izgradnju malih solarnih elektrana i vjetroelektrana više neće postojati obveze pribavljanja urbanističke, građevinske i uporabne dozvole, piše Večernji list BiH.
Kako stoji u novom Zakonu o električnoj energiji FBiH, objekti koji koriste obnovljive izvore energije (izuzev hidroelektrana) i koji su instalirane snage manje od 1 MW, u potpunosti su oslobođeni obveze pribavljanja energetske dozvole.
– Ovim se značajno olakšava postupak ishođenja dozvola i stimulira se izgradnja solarnih elektrana i vjetroelektrana, osobito kada su u pitanju manji objekti koje realiziraju građani – navodi se u Zakonu koji je na Domu naroda FBiH razmatran u formi nacrta.
Prema analizama, gotovo 90 posto objekata koji koriste obnovljive izvore energije, a koji se grade u Federaciji, manji su od 1 MW. Također, predmetnim zakonom nije predviđeno izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije za proizvodna postrojenja manja od 1 MW, čime se pravni okvir Federacije usklađuje s najboljom praksom, smanjuje se administrativno opterećenje za investitore te stimulira realizacija manjih projekata koje realiziraju građani (poput malih solarnih elektrana na krovovima objekata).
Također, ovaj zakon, kako stoji u njegovu obrazloženju, slijedi najbolju međunarodnu praksu i uvodi sustav certificiranja ovlaštenih instalatera solarnih elektrana i vjetroelektrana instalirane snage do 23 kW. Na ovaj način olakšava se izgradnja solarnih elektrana i vjetroelektrana tako da poslove vezane za instalaciju i puštanje u rad proizvodnog objekta obavljaju ovlaštene osobe s potrebnim stručnim znanjima koje odaberu investitori.
Investitori tako imaju jednu kontaktnu točku, ovlaštenog instalatera koji za njih realizira projekte bez potrebe da se u postupak uključuje veći broj nadležnih organa.
– Ovom odredbom stvaraju se nužni preduvjeti za izmjene propisa u oblasti građenja, prema kojima se bi se izgradnja malih solarnih elektrana i vjetroelektrana promatrala kao instaliranje opreme, odnosno oslobodila obveze pribavljanja urbanističke, građevinske i upotrebne dozvole, a sve u cilju stimuliranja izgradnje proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije.
Predložena rješenja značajno rasterećuju administrativne postupke i olakšavaju izgradnju proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, osobito kada su u pitanju solarne elektrane i vjetroelektrane male instalirane snage koje u pravilu koriste građani – stoji u obrazloženju Zakona.
Ovim Zakonom također se osobit fokus stavlja na osnaživanje uloge i prava krajnjih kupaca. Krajnjim kupcima omogućeno je da, pojedinačno ili kroz zajednice, aktivno sudjeluju na tržištu ne samo kroz potrošnju nego i proizvodnju, skladištenje i pružanje usluga u sustavu, a propisan je i niz prava krajnjih kupaca i drugih odredbi usmjerenih na zaštitu njihova položaja.
Tako će stupanjem na snagu navedenoga zakona kupac, među ostalim, imati slobodu izbora opskrbljivača električnom energijom, osigurat će mu se pravodobno informiranje o promjeni uvjeta opskrbljivanja, dobivat će jasno definiran sadržaj računa za utrošenu električnu energiju.
Kupcu se ostavlja mogućnost podnošenja prigovora, izjavljivanja žalbe i pokretanja sudskih sporova kao i pravo na raskid ugovora o opskrbljivanju.
