Novi zakon o Mirovinsko-invalidskom osiguranju FBiH, koji će se ponovo naći na Domu naroda Parlamenta FBiH 26. siječnja, nakon što nije usvojen na posljednjoj sjednici ovog doma, donosi niz novina. Jedna od njih je i Član 116., koji predviđa obustavu mirovina ukoliko se nakon umirovljenja odlučite baviti dodatnim poslom.
Prema novom zakonu o MIO-u, zabranjuje se rad i onima sa najmanjim mirovinama od 320 KM. U slučaju angažiranja u nekom poslu, za koji će umirovljenik dobiti novčanu naknadu, potrebno je da se prijavi u MIO, kako bi mu za to razdoblje bila obustavljena isplata mirovine. Mirovinu će nastaviti primati nakon što završi sa radnim angažmanom.
Ovaj zakon će se primjenjivati na 'obične radnike', dok se neće primjenjivati na one koje političke stranke imenuju na određene pozicije, među kojima su i javne funkcije. Naprotiv, oni koji budu imenovani na javne funkcije, iako su već u mirovini, mirovine će biti dodatno uvećane nakon isteka radnog angažmana, koji mora biti najmanje šest mjeseci u kontinuitetu.
Za nepoštvanje ovog zakona članom 136. predviđene su novčane kazne od 2.000 KM do 10.000 KM, i za poslodavca i za osiguranika, a sa novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca, piše Patria.
Prema novom zakonu o MIO-u, zabranjuje se rad i onima sa najmanjim mirovinama od 320 KM. U slučaju angažiranja u nekom poslu, za koji će umirovljenik dobiti novčanu naknadu, potrebno je da se prijavi u MIO, kako bi mu za to razdoblje bila obustavljena isplata mirovine. Mirovinu će nastaviti primati nakon što završi sa radnim angažmanom.
Ovaj zakon će se primjenjivati na 'obične radnike', dok se neće primjenjivati na one koje političke stranke imenuju na određene pozicije, među kojima su i javne funkcije. Naprotiv, oni koji budu imenovani na javne funkcije, iako su već u mirovini, mirovine će biti dodatno uvećane nakon isteka radnog angažmana, koji mora biti najmanje šest mjeseci u kontinuitetu.
Za nepoštvanje ovog zakona članom 136. predviđene su novčane kazne od 2.000 KM do 10.000 KM, i za poslodavca i za osiguranika, a sa novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca, piše Patria.