Prema informacijama zapadnih obavještajnih službi, po BiH vršlja 650 pripadnika iranske, ali i obavještajnih službi još nekih islamskih zemalja.
Obavještajne službe BiH raspolažu s još 330 imena stranih obavještajaca, što znači da trenutačno u toj zemlji aktivno djeluje oko 1000 pripadnika sigurnosnih službi zemalja islamskog nazivnika.
Cijela priča svoje korijene vuče još iz doba prije rata u BiH kad su iranske vlasti odmah krenule uspostaviti dobre odnose sa Strankom demokratske akcije koju je tada vodio Alija Izetbegović, a sada joj je na čelu njegov sin Bakir, drugi put izabran u Predsjedništvo BiH.
Iran je odmah ponudio sve svoje usluge, uključujući vojne i obavještajne, bez obzira na to što je riječ o šijitskoj državi, dok su bosanski muslimani suniti. No, Teheran je tada shvatio kako mu se pruža gotovo jedinstvena prilika da u srcu Europe uspostavi ćelije preko kojih bi mogao koordinirati svoje operacije na ovom prostoru. U tom se planu našla i Hrvatska pa je Iran vrlo brzo priznao samostalnost naše države i otvorio ambasadu na Pantovčaku, s velikim brojem diplomatskog osoblja, nerazmjernim razini odnosa.
Osim toga, u Hrvatskoj je tada bila uspostavljena široka mreža “humanitarnih” organizacija koje su nudile pomoć velikom broju izbjeglica, prije svega iz BiH. No, ubrzo se pokazalo da se većina tih organizacija bave isključivo obavještajnom djelatnošću.
Stoga je Vlada većini tih organizacija ukinula odobrenje za djelovanje, ali je dio njih ostao aktivan, i povezan s operacijom naoružavanja Bošnjaka 1994. godine iz Irana, u kojoj je sudjelovao i tadašnji američki ambasador u Hrvatskoj Galbraith uz prešutnu podršku hrvatskih vlasti. Danas, treba reći, iranska ambasada u Zagrebu ima razmjeran broj prijavljenih diplomatskih predstavnika.
BiH je pod pritiskom zapadnih obavještajnih službi poduzela korake radi ublažavanja tog utjecaja, prošle su godine čak bila protjerana dva iranska diplomata, ali situacija se nije smirila. Iranska tajna služba gradi snažne kontakte i s vehabijama/selafijama u Gornjoj Maoči, iako su im oni u regiji neprijatelji.
Kultura i znanost novi su kanali djelovanja
Nakon što je rat u BiH završio, iranska je tajna služba svoj posao nastavila prebacujući se na kulturni i religijski plan - najvažniji punktovi Iranske revolucionarne garde u BiH su znanstveno-istraživački institut “Ibn Sina” i Perzijsko-bosanski koledž koji je otvoren 1999. godine u Ilijašu, dok pripadnici obavještajne skupine Vevak djeluju kroz diplomatske kanale. Cilj je bio jasan: maksimalno ojačati bošnjački element u BiH kako bi preko njega osigurali svoj utjecaj. U tom je smislu posebno važna bila linija prema Beču za koji je višekratno istaknuto da je postao ključna točka djelovanja islamskih radikalnih opcija u ovom dijelu Europe.
jutarnji.hr
Obavještajne službe BiH raspolažu s još 330 imena stranih obavještajaca, što znači da trenutačno u toj zemlji aktivno djeluje oko 1000 pripadnika sigurnosnih službi zemalja islamskog nazivnika.
Cijela priča svoje korijene vuče još iz doba prije rata u BiH kad su iranske vlasti odmah krenule uspostaviti dobre odnose sa Strankom demokratske akcije koju je tada vodio Alija Izetbegović, a sada joj je na čelu njegov sin Bakir, drugi put izabran u Predsjedništvo BiH.
Iran je odmah ponudio sve svoje usluge, uključujući vojne i obavještajne, bez obzira na to što je riječ o šijitskoj državi, dok su bosanski muslimani suniti. No, Teheran je tada shvatio kako mu se pruža gotovo jedinstvena prilika da u srcu Europe uspostavi ćelije preko kojih bi mogao koordinirati svoje operacije na ovom prostoru. U tom se planu našla i Hrvatska pa je Iran vrlo brzo priznao samostalnost naše države i otvorio ambasadu na Pantovčaku, s velikim brojem diplomatskog osoblja, nerazmjernim razini odnosa.
Osim toga, u Hrvatskoj je tada bila uspostavljena široka mreža “humanitarnih” organizacija koje su nudile pomoć velikom broju izbjeglica, prije svega iz BiH. No, ubrzo se pokazalo da se većina tih organizacija bave isključivo obavještajnom djelatnošću.
Stoga je Vlada većini tih organizacija ukinula odobrenje za djelovanje, ali je dio njih ostao aktivan, i povezan s operacijom naoružavanja Bošnjaka 1994. godine iz Irana, u kojoj je sudjelovao i tadašnji američki ambasador u Hrvatskoj Galbraith uz prešutnu podršku hrvatskih vlasti. Danas, treba reći, iranska ambasada u Zagrebu ima razmjeran broj prijavljenih diplomatskih predstavnika.
BiH je pod pritiskom zapadnih obavještajnih službi poduzela korake radi ublažavanja tog utjecaja, prošle su godine čak bila protjerana dva iranska diplomata, ali situacija se nije smirila. Iranska tajna služba gradi snažne kontakte i s vehabijama/selafijama u Gornjoj Maoči, iako su im oni u regiji neprijatelji.
Kultura i znanost novi su kanali djelovanja
Nakon što je rat u BiH završio, iranska je tajna služba svoj posao nastavila prebacujući se na kulturni i religijski plan - najvažniji punktovi Iranske revolucionarne garde u BiH su znanstveno-istraživački institut “Ibn Sina” i Perzijsko-bosanski koledž koji je otvoren 1999. godine u Ilijašu, dok pripadnici obavještajne skupine Vevak djeluju kroz diplomatske kanale. Cilj je bio jasan: maksimalno ojačati bošnjački element u BiH kako bi preko njega osigurali svoj utjecaj. U tom je smislu posebno važna bila linija prema Beču za koji je višekratno istaknuto da je postao ključna točka djelovanja islamskih radikalnih opcija u ovom dijelu Europe.
jutarnji.hr
