Aktualni Ustav u prvom redu ne dozvoljava izvanredne izbore za Predsjedništvo BiH, jer jasno stoji da je mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Što se tiče Parlamentarne skupštine, Ustav jasno predviđa da se Dom naroda može raspustiti odlukom tog Doma ili odlukom Predsjedništva, te propisuje precizne procedure, naprimjer većinu iz najmanje dva naroda kada se ovaj dom sam raspušta.
Nakon što su predsjednici SDP-a i SBB-a Nermin Nikšić i Fahrudin Radončić na jučerašnjem sastanku dogovorili da traže izmjene Izbornog zakona, koje bi omogućile i uvođenje instituta izvanrednih izbora, zbog čega je raspisivanje vanrednih izbora u BiH u ovom trenutku gotovo pa nemoguća misija, istražio je Klix.ba.
Uzmemo li, ali samo uvjetno, u obzir da će zainteresirane stranke osigurati odgovarajuće većine u oba doma Parlamentarne skupštine BiH za izmjene Izbornog zakona kada je riječ o državnom nivou, raspisivanje izvanrednih izbora u BiH i dalje neće biti moguće i to zbog Ustava BiH.
Naime, aktualni Ustav u prvom redu ne dozvoljava izvanredne izbore za Predsjedništvo BiH, jer jasno stoji da je mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Što se tiče Parlamentarne skupštine, Ustav jasno predviđa da se Dom naroda može raspustiti odlukom tog Doma ili odlukom Predsjedništva, te propisuje precizne procedure, naprimjer većinu iz najmanje dva naroda kada se ovaj dom sam raspušta.
Zastupnički dom i Dom naroda
No, s druge strane Ustav ne propisuje mogućnost raspuštanja Zastupničkog doma, a eksplicitno je propisao takvu mogućnost za drugi dom. U tom slučaju, osim izmjena Izbornog zakona politički akteri će morati pristupiti izmjeni Ustava.
Da bi se u Zastupničkom domu izmijenio Ustav potrebno je osigurati 28 ruku zastupnika, odnosno minimalno šest više nego za izmjene jednog zakona. U Domu naroda će biti potrebna prosta većina. Naravno u oba slučaja će biti potrebna i entitetska većina.
Prijevremeni izbori, kako za Predsjedništvo tako i za Zastupnički dom, moguće su uz proste izmjene Ustava BiH, a jedan amandman bi bio dovoljan, koje bi precizirale mogućnost i način raspuštanja Predsjedništva ili Zastupničkog doma te istovremene izmjene Izbornog zakona.
U tom amandmanu bi bilo neophodno precizirati iste odredbe kao za raspuštanje Doma naroda, odnosno ko može raspustiti i kojom većinom. Sve ostalo bi bilo propisano zakonom, npr. ako se Vijeće ministara ne izabere u roku od šest mjeseci od izbora.
No, i mnoga toga drugog bi trebalo precizirati, kao naprimjer tko raspisuje izbore. Kada je riječ o državnom parlamentu ne postoji predsjednik parlamenta. Imamo predsjedavatelje Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji se rotiraju. Kako smo se uvjerili u prethodnom periodu, prosto je nemoguće da šest osoba, članova Kolegija, dogovore o bilo čemu.
Također, treba imati u vidu činjenicu da, kada je riječ o Domu naroda, njega čine izaslanici iz FBiH i RS-a. Izaslanici iz FBiH, naprimjer, su delegirani iz Doma naroda FBiH, a ovi izaslanici su predloženi iz kantonalnih skupština. Raspuštanjem državnog Doma naroda bi, dakle doprinio do remećenja kompletne vertikalne strukture vlasti.
Izborni pobjednici SNSD i HDZ
Što se tiče političke volje potrebne za raspisivanje izvanrednih izbora, ona ostaje krajnje upitna. Zašto bi naprimjer apsolutni izborni pobjednik u RS-u, a to je SNSD Milorada Dodika pristao na ovu "avanturu" ako se zna da je ta stranka osigurala sve potrebne mehanizme kontrole u Domu naroda, gdje u Klubu Srba ima četiri od pet izaslanika. Isto se može tvrditi i za HDZ BiH.
Nadalje sve i da se uvedu izvanredni izbori postavlja se pitanje i primjene tog mehanizma, hoće li važiti od novog izbornog ciklusa, te koliko se uopće smije prekidati mandat izabranim dužnosnicima po trenutnom ustavu i zakonima.
Nakon što su predsjednici SDP-a i SBB-a Nermin Nikšić i Fahrudin Radončić na jučerašnjem sastanku dogovorili da traže izmjene Izbornog zakona, koje bi omogućile i uvođenje instituta izvanrednih izbora, zbog čega je raspisivanje vanrednih izbora u BiH u ovom trenutku gotovo pa nemoguća misija, istražio je Klix.ba.
Uzmemo li, ali samo uvjetno, u obzir da će zainteresirane stranke osigurati odgovarajuće većine u oba doma Parlamentarne skupštine BiH za izmjene Izbornog zakona kada je riječ o državnom nivou, raspisivanje izvanrednih izbora u BiH i dalje neće biti moguće i to zbog Ustava BiH.
Naime, aktualni Ustav u prvom redu ne dozvoljava izvanredne izbore za Predsjedništvo BiH, jer jasno stoji da je mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Što se tiče Parlamentarne skupštine, Ustav jasno predviđa da se Dom naroda može raspustiti odlukom tog Doma ili odlukom Predsjedništva, te propisuje precizne procedure, naprimjer većinu iz najmanje dva naroda kada se ovaj dom sam raspušta.
Zastupnički dom i Dom naroda
No, s druge strane Ustav ne propisuje mogućnost raspuštanja Zastupničkog doma, a eksplicitno je propisao takvu mogućnost za drugi dom. U tom slučaju, osim izmjena Izbornog zakona politički akteri će morati pristupiti izmjeni Ustava.
Da bi se u Zastupničkom domu izmijenio Ustav potrebno je osigurati 28 ruku zastupnika, odnosno minimalno šest više nego za izmjene jednog zakona. U Domu naroda će biti potrebna prosta većina. Naravno u oba slučaja će biti potrebna i entitetska većina.
Prijevremeni izbori, kako za Predsjedništvo tako i za Zastupnički dom, moguće su uz proste izmjene Ustava BiH, a jedan amandman bi bio dovoljan, koje bi precizirale mogućnost i način raspuštanja Predsjedništva ili Zastupničkog doma te istovremene izmjene Izbornog zakona.
U tom amandmanu bi bilo neophodno precizirati iste odredbe kao za raspuštanje Doma naroda, odnosno ko može raspustiti i kojom većinom. Sve ostalo bi bilo propisano zakonom, npr. ako se Vijeće ministara ne izabere u roku od šest mjeseci od izbora.
No, i mnoga toga drugog bi trebalo precizirati, kao naprimjer tko raspisuje izbore. Kada je riječ o državnom parlamentu ne postoji predsjednik parlamenta. Imamo predsjedavatelje Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji se rotiraju. Kako smo se uvjerili u prethodnom periodu, prosto je nemoguće da šest osoba, članova Kolegija, dogovore o bilo čemu.
Također, treba imati u vidu činjenicu da, kada je riječ o Domu naroda, njega čine izaslanici iz FBiH i RS-a. Izaslanici iz FBiH, naprimjer, su delegirani iz Doma naroda FBiH, a ovi izaslanici su predloženi iz kantonalnih skupština. Raspuštanjem državnog Doma naroda bi, dakle doprinio do remećenja kompletne vertikalne strukture vlasti.
Izborni pobjednici SNSD i HDZ
Što se tiče političke volje potrebne za raspisivanje izvanrednih izbora, ona ostaje krajnje upitna. Zašto bi naprimjer apsolutni izborni pobjednik u RS-u, a to je SNSD Milorada Dodika pristao na ovu "avanturu" ako se zna da je ta stranka osigurala sve potrebne mehanizme kontrole u Domu naroda, gdje u Klubu Srba ima četiri od pet izaslanika. Isto se može tvrditi i za HDZ BiH.
Nadalje sve i da se uvedu izvanredni izbori postavlja se pitanje i primjene tog mehanizma, hoće li važiti od novog izbornog ciklusa, te koliko se uopće smije prekidati mandat izabranim dužnosnicima po trenutnom ustavu i zakonima.
