U potrazi za motivima za napad na moskovsku koncertnu dvoranu, u ruskim medijima kruže različite verzije o mogućim organizatorima. Ukrajina se uvijek iznova pojavljuje u tim narativima, piše u analizi DW.
Ruska Savezna sigurnosna služba (FSB) iznijela je teške optužbe protiv Ukrajine u vezi napada na "Crocus City Hall" od 23. ožujka, kada su poginule najmanje 133 osobe, uključujući i nekoliko djece. U službenom se priopćenju navodi da su teroristi koji su izvršili napad imali "kontakte s ukrajinskom stranom“.
Kao objašnjenje se navodi da su osumnjičeni uhapšeni u regiji Brjansk u blizini sela Hatsun. Odatle put vodi do graničnog prijelaza Troebortnoje na granici između Rusije i Ukrajine, a sumnja se da su planirali pobjeći u Bjelorusiju.
Jedan od uhićenih je, prema medijskim izvještajima, izjavio da je 4. ožujka letio za Moskvu i da je za ovaj napad angažiran putem Telegram kanala nepoznatog islamističkog propagatora. Prema njegovom priznanju, organizator terorističkog napada mu je obećao 500.000 rubalja (oko 5000 eura).
Još jedan od uhićenih, koji je govorio tadžijski jezik, tvrdio je da je osoba koju on naziva Abdulo bio uključen u napad i da ga je 13. ožujka sreo u Rusiji.
"Centar za širenje terorizma"
Ruski mediji i blogeri izvještavaju da su teroristi pokušali pobjeći u automobilu marke Renault Megane. Oni su zaustavljeni 100 kilometara od rusko-ukrajinske granice, napisala je glavna urednica ruskog propagandnog kanala RT.
Nakon toga je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, na svom Telegram kanalu optužila zapadne zemlje da pretvaraju Ukrajinu u "centar za širenje terorizma“.
Predsjednik Vladimir Putin je u svom televizijskom obraćanju također koristio tu tezu. On je rekao da je "prozor mogućnosti" za teroriste pripremljen kako bi se mogli domoći Ukrajine.
Glasine o Ruskom dobrovoljačkom korpusu
Jedan anonimni izvor lista "Kommersant" izvijestio je o mogućoj umiješanosti Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RDK) u organizaciju napada. RDK se sastoji od ruskih državljana koji se bore na strani Ukrajine.
List nije objavio potvrdu ovih informacija, ali su, prema riječima sugovornika "Kommersanta", teroristi mogli nositi lažne brade i brkove.
Sudeći prema video snimku s ispitivanja uhapšenih koji su osumnjičeni za napad, oni ipak potiču iz Centralne Azije. RDK je odbacio optužbe i pojasnio da ne primjenjuje terorističke metode.
"Provokacija Kremlja"
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine odbacilo je sve optužbe o umiješanosti Ukrajine u teroristički napad. Nasuprot tome, Kijev je iznio teške optužbe protiv ruske obavještajne službe FSB.
U službenom priopćenju ukrajinsko ministarstvo je te optužbe nazvalo "planiranom provokacijom Kremlja". Istaknuto je i da bi te optužbe mogle biti korištene kako bi se "pojačala mobilizacija ruskih građana“.
Strukture ruske obavještajne službe FSB mogle bi biti umiješane u napade, navedeno je još, kao i da bi strah javnosti od terorističke prijetnje mogao doprinijeti povećanju rejtinga aktualnog predsjednika Putina.
Sličan stav iznio je i opozicioni političar Gari Kasparov. On je ukazao da su visoki ruski politički zvaničnici u posljednje vrijeme više puta zahtijevali povećanje broja pripadnika ruske vojske.
"Zajedno s današnjim terorističkim napadom, to bi mogao biti dio jedne posebne operacije režima kako bi se rusko društvo mobiliziralo za rat protiv Ukrajine“, istakao je Kasparov.
„Korištenje za vlastite svrhe"
Ruski stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov, koji živi u Azerbejdžanu, u razgovoru za DW ukazuje na političku instrumentalizaciju napada. „Bez obzira tko stoji iza toga, ruske vlasti će teroristički napad u Moskvi vjerojatno iskoristiti za vlastite svrhe, nezavisno od toga je li im poznat istinski organizator.“
Prema njegovim riječima, glavni zadatak Kremlja nije prvenstveno "uništavanje terorističkih ćelija, već prije svega mobilizacija stanovništva u Rusiji protiv zajedničkog neprijatelja u Ukrajini, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, a možda čak i najava skore mobilizacije."
Spor oko pripisivanja odgovornosti
U međuvremenu, teroristička organizacija Islamska država je već preuzela odgovornost za napad u Moskvi. U subotu, samo dan nakon napada, ogranak tzv. Islamske države poznat kao ISIS-K, pri čemu se K odnosi na Horasan (perzijski Khorasan) što je stari naziv za regiju koja je obuhvaćala dijelove Irana, Turkmenistana i Afganistana, javno se pohvalio napadom. Njihovo priopćenje objavljeno je putem novinske agencije Amaq, bliske ISIS-u, a distribuirano je putem Telegrama.
Stručnjaci se ipak ne slažu oko autentičnosti tog priopćenja. Za Petera Neumanna, profesora na King's Collegeu u Londonu, verzija o umiješanosti ISIS-a je logična.
On u objavi na platformi X, nekadašnjem Twitteru, zaključuje da je takva vrsta terorističkih napada karakteristična za tu organizaciju, te da ogranak ISIS-K aktivno "novači ljude na teritoriju bivšeg Sovjetskog Saveza“.
S druge strane, stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov ISIS-ovu verziju ne smatra vjerodostojnom. "Do sada nema pouzdanih izvora koji mogu potvrditi povezanost između ISIS-K i terorističkog napada u Moskvi", rekao je Sulejmanov.
Ruska Savezna sigurnosna služba (FSB) iznijela je teške optužbe protiv Ukrajine u vezi napada na "Crocus City Hall" od 23. ožujka, kada su poginule najmanje 133 osobe, uključujući i nekoliko djece. U službenom se priopćenju navodi da su teroristi koji su izvršili napad imali "kontakte s ukrajinskom stranom“.
Kao objašnjenje se navodi da su osumnjičeni uhapšeni u regiji Brjansk u blizini sela Hatsun. Odatle put vodi do graničnog prijelaza Troebortnoje na granici između Rusije i Ukrajine, a sumnja se da su planirali pobjeći u Bjelorusiju.
Jedan od uhićenih je, prema medijskim izvještajima, izjavio da je 4. ožujka letio za Moskvu i da je za ovaj napad angažiran putem Telegram kanala nepoznatog islamističkog propagatora. Prema njegovom priznanju, organizator terorističkog napada mu je obećao 500.000 rubalja (oko 5000 eura).
Još jedan od uhićenih, koji je govorio tadžijski jezik, tvrdio je da je osoba koju on naziva Abdulo bio uključen u napad i da ga je 13. ožujka sreo u Rusiji.
"Centar za širenje terorizma"
Ruski mediji i blogeri izvještavaju da su teroristi pokušali pobjeći u automobilu marke Renault Megane. Oni su zaustavljeni 100 kilometara od rusko-ukrajinske granice, napisala je glavna urednica ruskog propagandnog kanala RT.
Nakon toga je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, na svom Telegram kanalu optužila zapadne zemlje da pretvaraju Ukrajinu u "centar za širenje terorizma“.
Predsjednik Vladimir Putin je u svom televizijskom obraćanju također koristio tu tezu. On je rekao da je "prozor mogućnosti" za teroriste pripremljen kako bi se mogli domoći Ukrajine.
Glasine o Ruskom dobrovoljačkom korpusu
Jedan anonimni izvor lista "Kommersant" izvijestio je o mogućoj umiješanosti Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RDK) u organizaciju napada. RDK se sastoji od ruskih državljana koji se bore na strani Ukrajine.
List nije objavio potvrdu ovih informacija, ali su, prema riječima sugovornika "Kommersanta", teroristi mogli nositi lažne brade i brkove.
Sudeći prema video snimku s ispitivanja uhapšenih koji su osumnjičeni za napad, oni ipak potiču iz Centralne Azije. RDK je odbacio optužbe i pojasnio da ne primjenjuje terorističke metode.
"Provokacija Kremlja"
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine odbacilo je sve optužbe o umiješanosti Ukrajine u teroristički napad. Nasuprot tome, Kijev je iznio teške optužbe protiv ruske obavještajne službe FSB.
U službenom priopćenju ukrajinsko ministarstvo je te optužbe nazvalo "planiranom provokacijom Kremlja". Istaknuto je i da bi te optužbe mogle biti korištene kako bi se "pojačala mobilizacija ruskih građana“.
Strukture ruske obavještajne službe FSB mogle bi biti umiješane u napade, navedeno je još, kao i da bi strah javnosti od terorističke prijetnje mogao doprinijeti povećanju rejtinga aktualnog predsjednika Putina.
Sličan stav iznio je i opozicioni političar Gari Kasparov. On je ukazao da su visoki ruski politički zvaničnici u posljednje vrijeme više puta zahtijevali povećanje broja pripadnika ruske vojske.
"Zajedno s današnjim terorističkim napadom, to bi mogao biti dio jedne posebne operacije režima kako bi se rusko društvo mobiliziralo za rat protiv Ukrajine“, istakao je Kasparov.
„Korištenje za vlastite svrhe"
Ruski stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov, koji živi u Azerbejdžanu, u razgovoru za DW ukazuje na političku instrumentalizaciju napada. „Bez obzira tko stoji iza toga, ruske vlasti će teroristički napad u Moskvi vjerojatno iskoristiti za vlastite svrhe, nezavisno od toga je li im poznat istinski organizator.“
Prema njegovim riječima, glavni zadatak Kremlja nije prvenstveno "uništavanje terorističkih ćelija, već prije svega mobilizacija stanovništva u Rusiji protiv zajedničkog neprijatelja u Ukrajini, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, a možda čak i najava skore mobilizacije."
Spor oko pripisivanja odgovornosti
U međuvremenu, teroristička organizacija Islamska država je već preuzela odgovornost za napad u Moskvi. U subotu, samo dan nakon napada, ogranak tzv. Islamske države poznat kao ISIS-K, pri čemu se K odnosi na Horasan (perzijski Khorasan) što je stari naziv za regiju koja je obuhvaćala dijelove Irana, Turkmenistana i Afganistana, javno se pohvalio napadom. Njihovo priopćenje objavljeno je putem novinske agencije Amaq, bliske ISIS-u, a distribuirano je putem Telegrama.
Stručnjaci se ipak ne slažu oko autentičnosti tog priopćenja. Za Petera Neumanna, profesora na King's Collegeu u Londonu, verzija o umiješanosti ISIS-a je logična.
On u objavi na platformi X, nekadašnjem Twitteru, zaključuje da je takva vrsta terorističkih napada karakteristična za tu organizaciju, te da ogranak ISIS-K aktivno "novači ljude na teritoriju bivšeg Sovjetskog Saveza“.
S druge strane, stručnjak za islam Ruslan Sulejmanov ISIS-ovu verziju ne smatra vjerodostojnom. "Do sada nema pouzdanih izvora koji mogu potvrditi povezanost između ISIS-K i terorističkog napada u Moskvi", rekao je Sulejmanov.
