Potrošačke cijene u BiH u prosincu 2025. u prosjeku su porasle za 0,1% u odnosu na studeni, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 4,1%. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,2%, alkoholnih pića i duhana za 0,3%, stanovanja i režijskih izdataka za 0,7%, restorana i hotela za 0,4%, kao i ostalih dobara i usluga za 0,4%.
Inflacija u BiH
Istodobno su cijene odjeće i obuće smanjene za 2%, dok je prijevoz pojeftinio za 0,6%. Na godišnjoj razini, u prosincu 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji restorana i hotela, i to za 7,8%. Slijede stanovanje i režijski izdaci s rastom od 7,3% te hrana i bezalkoholna pića, koji su poskupjeli za 5,3%. Rast cijena evidentiran je i u sektorima zdravstva, gdje je zabilježen porast od 4,7%, rekreacije i kulture - 4,9%, alkoholnih pića i duhana - 4,1%, obrazovanja - 3,1%, ostalih dobara i usluga - 3,3%, namještaja i kućanskih uređaja - 2,4%, kao i komunikacija s rastom od 1,5%. S druge strane, na godišnjoj razini cijene odjeće i obuće bile su niže za 7,8%, dok je prijevoz pojeftinio za 0,2%. BiH je i u 2026. ušla s nastavkom rasta cijena i sve izraženijim pritiskom na životni standard građana.
- Ne možemo više iskalkulirati sve te iznose. Ovo će biti veliki izazov za potrošače - izjavila je za BHRT Murisa Marić iz Udruge potrošača “Don”, naglašavajući da svakodnevna poskupljenja brišu i ono malo financijske sigurnosti koju su građani imali. U prošloj je godini najviše poskupjelo meso, ali su porasle i cijene suhomesnatih i mliječnih proizvoda te gotovo svih ostalih prehrambenih proizvoda. Drastična poskupljenja ovih roba dogodila su se unatrag samo 5 godina...
Tako je teletina poskupjela za čak 13,40, a junetina za gotovo 10 KM po kilogramu. Kad je riječ o suhomesnatim proizvodima, čajna kobasica poskupjela je za 8 KM, suhi svinjski vrat za 6, a šunka i mortadela za 5 KM po kg. Cijena tvrdog žutog sira porasla je s 10,70 na 17 KM u prosjeku, dok je maslac poskupio s 21,70 na 34 KM po kg. BiH se suočava s društveno neprihvatljivom situacijom, u kojoj cijene osnovnih životnih namirnica i proizvoda, nužnih za svakodnevni život kućanstva, u pojedinim slučajevima dosežu, pa čak i premašuju, cijene u zemljama EU-a, a plaće radnika značajno su niže.
Socijalni karton
Ekonomski analitičari upozoravaju na opasan scenarij u kojem bi BiH mogla ući u razdoblje stagnacije gospodarskog rasta, uz inflaciju koja bi premašila 5%. Takav razvoj događaja dodatno bi pogoršao socijalnu sliku i povećao jaz između prihoda i troškova života. Ekonomisti upućuju na to da su kod nas cijene određenih proizvoda veće nego u regiji. To je, objašnjavaju, ili posljedica većih marži ili odsutnosti konkurencije. Kako za Srpskainfo kaže profesor Predrag Mlinarević, ograničavanje marži je moguće, ali je riječ o mjeri koja nije baš popularna jer slovimo kao tržišna ekonomija.
- I svaki put kad dođe do upletanja u određivanje cijena određenih subjekata, oni nađu način da to nekako zaobiđu te da izbjegnu smanjenje marže kako ne bi izgubili dobit. U takvim situacijama subjekti na jednoj strani smanje marže, a na drugoj ih povećaju. Kad to promatrate kroz potrošačku košaricu, potrošači ne budu zaštićeni jer imaju istu razinu rashoda - objašnjava Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ono što bi država u ovakvoj situaciji mogla uraditi jest da definira mjere protiv antikonkurencijskog djelovanja maloprodavača. - Među njima, vjerojatno, postoji određena vrsta dosluha oko dogovaranja cijena. Jer, kada imamo razdoblje u kojem cijene hrane na svjetskom tržištu padaju postavlja se pitanje zbog čega je opravdano da kod nas cijene rastu. A to je posljedica nedostatka konkurencije. Dakle, jedna od mjera je otvaranje prostora za dovođenje konkurenata koji imaju ciljan pristup prema srednjoj klasi i koji standardiziraju kvalitetu te pružaju cijene koje su adekvatne za tu kvalitetu. Tako potrošači imaju mogućnost uštedjeti prilikom kupnje. Tako bi oni koji neutemeljeno poskupljuju proizvode morali obarati cijene - kaže Mlinarević i dodaje da bi država mogla pomoći onima koji su najviše pogođeni poskupljenjima, i to izradom socijalnog kartona.
Podsjetimo, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike priopćili su da su pripremili Zakon o metodologiji izrade društvenog (socijalnog) kartona te da su taj zakon uputili u proceduru. Naglasili su da je njegova svrha objediniti rasute evidencije i omogućiti jasan uvid u stvarne socio-ekonomske potrebe građana i kućanstava - tko je u potrebi, zbog čega, koje mjere koristi i kakav je njihov stvarni učinak. Očekuju da će se time smanjiti rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez adekvatne podrške.
Večernji list
Inflacija u BiH
Istodobno su cijene odjeće i obuće smanjene za 2%, dok je prijevoz pojeftinio za 0,6%. Na godišnjoj razini, u prosincu 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji restorana i hotela, i to za 7,8%. Slijede stanovanje i režijski izdaci s rastom od 7,3% te hrana i bezalkoholna pića, koji su poskupjeli za 5,3%. Rast cijena evidentiran je i u sektorima zdravstva, gdje je zabilježen porast od 4,7%, rekreacije i kulture - 4,9%, alkoholnih pića i duhana - 4,1%, obrazovanja - 3,1%, ostalih dobara i usluga - 3,3%, namještaja i kućanskih uređaja - 2,4%, kao i komunikacija s rastom od 1,5%. S druge strane, na godišnjoj razini cijene odjeće i obuće bile su niže za 7,8%, dok je prijevoz pojeftinio za 0,2%. BiH je i u 2026. ušla s nastavkom rasta cijena i sve izraženijim pritiskom na životni standard građana.
- Ne možemo više iskalkulirati sve te iznose. Ovo će biti veliki izazov za potrošače - izjavila je za BHRT Murisa Marić iz Udruge potrošača “Don”, naglašavajući da svakodnevna poskupljenja brišu i ono malo financijske sigurnosti koju su građani imali. U prošloj je godini najviše poskupjelo meso, ali su porasle i cijene suhomesnatih i mliječnih proizvoda te gotovo svih ostalih prehrambenih proizvoda. Drastična poskupljenja ovih roba dogodila su se unatrag samo 5 godina...
Tako je teletina poskupjela za čak 13,40, a junetina za gotovo 10 KM po kilogramu. Kad je riječ o suhomesnatim proizvodima, čajna kobasica poskupjela je za 8 KM, suhi svinjski vrat za 6, a šunka i mortadela za 5 KM po kg. Cijena tvrdog žutog sira porasla je s 10,70 na 17 KM u prosjeku, dok je maslac poskupio s 21,70 na 34 KM po kg. BiH se suočava s društveno neprihvatljivom situacijom, u kojoj cijene osnovnih životnih namirnica i proizvoda, nužnih za svakodnevni život kućanstva, u pojedinim slučajevima dosežu, pa čak i premašuju, cijene u zemljama EU-a, a plaće radnika značajno su niže.
Socijalni karton
Ekonomski analitičari upozoravaju na opasan scenarij u kojem bi BiH mogla ući u razdoblje stagnacije gospodarskog rasta, uz inflaciju koja bi premašila 5%. Takav razvoj događaja dodatno bi pogoršao socijalnu sliku i povećao jaz između prihoda i troškova života. Ekonomisti upućuju na to da su kod nas cijene određenih proizvoda veće nego u regiji. To je, objašnjavaju, ili posljedica većih marži ili odsutnosti konkurencije. Kako za Srpskainfo kaže profesor Predrag Mlinarević, ograničavanje marži je moguće, ali je riječ o mjeri koja nije baš popularna jer slovimo kao tržišna ekonomija.
- I svaki put kad dođe do upletanja u određivanje cijena određenih subjekata, oni nađu način da to nekako zaobiđu te da izbjegnu smanjenje marže kako ne bi izgubili dobit. U takvim situacijama subjekti na jednoj strani smanje marže, a na drugoj ih povećaju. Kad to promatrate kroz potrošačku košaricu, potrošači ne budu zaštićeni jer imaju istu razinu rashoda - objašnjava Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ono što bi država u ovakvoj situaciji mogla uraditi jest da definira mjere protiv antikonkurencijskog djelovanja maloprodavača. - Među njima, vjerojatno, postoji određena vrsta dosluha oko dogovaranja cijena. Jer, kada imamo razdoblje u kojem cijene hrane na svjetskom tržištu padaju postavlja se pitanje zbog čega je opravdano da kod nas cijene rastu. A to je posljedica nedostatka konkurencije. Dakle, jedna od mjera je otvaranje prostora za dovođenje konkurenata koji imaju ciljan pristup prema srednjoj klasi i koji standardiziraju kvalitetu te pružaju cijene koje su adekvatne za tu kvalitetu. Tako potrošači imaju mogućnost uštedjeti prilikom kupnje. Tako bi oni koji neutemeljeno poskupljuju proizvode morali obarati cijene - kaže Mlinarević i dodaje da bi država mogla pomoći onima koji su najviše pogođeni poskupljenjima, i to izradom socijalnog kartona.
Podsjetimo, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike priopćili su da su pripremili Zakon o metodologiji izrade društvenog (socijalnog) kartona te da su taj zakon uputili u proceduru. Naglasili su da je njegova svrha objediniti rasute evidencije i omogućiti jasan uvid u stvarne socio-ekonomske potrebe građana i kućanstava - tko je u potrebi, zbog čega, koje mjere koristi i kakav je njihov stvarni učinak. Očekuju da će se time smanjiti rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez adekvatne podrške.
Večernji list
