Srčani udar ili infarkt miokarda je poremećaj u kojem dolazi do potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama.
Budući da sve češće osobe mlađe životne dobi dožive epizode srčanih udara, na tu temu govorio je Denis Mačkić, specijalist interne medicine i subspecijalist kardiologije, piše Klix.ba.
Generalno je povećan broj srčanih udara kod mlađih ljudi. Uzrok tome su nezdrav način života, rijetko tko pješači ili vozi bicikl. Uglavnom voze auta ili korite trotinete. Pušenje, pretilost koja je sve više prisutna u mlađoj populaciji te velika količina stresa kojoj su izloženi i mlađi zbog opće situacije u društvu, kazao nam je.
Sve veći broj veoma mladih ljudi ima razne vrste oboljenja koja su posljedica ubrzanog stila života.
Svakako trebaju živjeti urednije, hraniti se urednije, više prakticirati fizičke aktivnosti pola sata do sat vremena svaki dan. Da izbjegavaju stres koliko je moguće, cigarete, istaknuo je Mačkić.
Primarijusa je govorio je li povećan broj kardioloških oboljenja zbog pandemije koronavirusa.
Ne bih rekao da je povezano, jeste u smislu da su ljudi malo zapušteni i nisu dolazili kod liječnika, nije im dostupna bila zdravstvena usluga zbog opće situacije kakva je bila. Dosta je tu ljudi koji se nisu redovito javljali na pregled. Da je izravno povezao sa koronom, ne bih rekao u smislu infarkta, odgovor je.
Upitan je i koliko se mladi ljudi generalno javljaju kardiolozima na preglede.
Većinom se javljaju ako imaju nekih problema. Tu je značajan i manjak sistematskih pregleda po tvrtkama što je odlična stvar da se na vrijeme uoče i ti rizikofaktori da se mogu moderirati, i da se prepoznaju u što ranijem stadiju i da se ljudima može što prije pomoći, kazao je.
Postoje simptomi na koje bi trebalo obratiti pažnju, a koji su vezani za kardiološka oboljenja i specifično za infarkt miokarda.
Što se tiče infarkta miokarda ili generalno angine pektoris, to su bol u prsima koja traje duže od pet do deset minuta, bol koja se javlja pri fizičkom naporu, pri hodu uzbrdo ili izlasku na hladno vrijeme. Ako je praćeno preznojavanjem, to je znak da se osoba hitno mora javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu, poručio je Mačkić.
Uzroci srčanog udara su ugrušak ili spazam jedne od arterija koje opskrbljuju krvlju srčani mišić.
To i ostala slična stanja blokiraju dotok kisika u područje srca, što dovodi do oštećenja ili odumiranja ćelija u tom području. Ovo se najčešće događa u koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom. Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića, piše UKC Tuzla.
Neki od faktora rizika za srčani udar su pušenje, povećan krvni pritisak, dijabetes, hrana bogata masnoćama, visoke koncentracije kolesterola u krvi i pretilost.
Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da je došlo do povećanja udjela smrti koje su nastupile kao posljedica srčanih ili moždanih udara za 29 posto od 2000. do 2016. godine.
Tijekom 2019. godine, 32 posto svih smrti u svijetu nastupilo je kao posljedica kardiovaskularnih bolesti.
Budući da sve češće osobe mlađe životne dobi dožive epizode srčanih udara, na tu temu govorio je Denis Mačkić, specijalist interne medicine i subspecijalist kardiologije, piše Klix.ba.
Generalno je povećan broj srčanih udara kod mlađih ljudi. Uzrok tome su nezdrav način života, rijetko tko pješači ili vozi bicikl. Uglavnom voze auta ili korite trotinete. Pušenje, pretilost koja je sve više prisutna u mlađoj populaciji te velika količina stresa kojoj su izloženi i mlađi zbog opće situacije u društvu, kazao nam je.
Sve veći broj veoma mladih ljudi ima razne vrste oboljenja koja su posljedica ubrzanog stila života.
Svakako trebaju živjeti urednije, hraniti se urednije, više prakticirati fizičke aktivnosti pola sata do sat vremena svaki dan. Da izbjegavaju stres koliko je moguće, cigarete, istaknuo je Mačkić.
Primarijusa je govorio je li povećan broj kardioloških oboljenja zbog pandemije koronavirusa.
Ne bih rekao da je povezano, jeste u smislu da su ljudi malo zapušteni i nisu dolazili kod liječnika, nije im dostupna bila zdravstvena usluga zbog opće situacije kakva je bila. Dosta je tu ljudi koji se nisu redovito javljali na pregled. Da je izravno povezao sa koronom, ne bih rekao u smislu infarkta, odgovor je.
Upitan je i koliko se mladi ljudi generalno javljaju kardiolozima na preglede.
Većinom se javljaju ako imaju nekih problema. Tu je značajan i manjak sistematskih pregleda po tvrtkama što je odlična stvar da se na vrijeme uoče i ti rizikofaktori da se mogu moderirati, i da se prepoznaju u što ranijem stadiju i da se ljudima može što prije pomoći, kazao je.
Postoje simptomi na koje bi trebalo obratiti pažnju, a koji su vezani za kardiološka oboljenja i specifično za infarkt miokarda.
Što se tiče infarkta miokarda ili generalno angine pektoris, to su bol u prsima koja traje duže od pet do deset minuta, bol koja se javlja pri fizičkom naporu, pri hodu uzbrdo ili izlasku na hladno vrijeme. Ako je praćeno preznojavanjem, to je znak da se osoba hitno mora javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu, poručio je Mačkić.
Uzroci srčanog udara su ugrušak ili spazam jedne od arterija koje opskrbljuju krvlju srčani mišić.
To i ostala slična stanja blokiraju dotok kisika u područje srca, što dovodi do oštećenja ili odumiranja ćelija u tom području. Ovo se najčešće događa u koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom. Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića, piše UKC Tuzla.
Neki od faktora rizika za srčani udar su pušenje, povećan krvni pritisak, dijabetes, hrana bogata masnoćama, visoke koncentracije kolesterola u krvi i pretilost.
Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da je došlo do povećanja udjela smrti koje su nastupile kao posljedica srčanih ili moždanih udara za 29 posto od 2000. do 2016. godine.
Tijekom 2019. godine, 32 posto svih smrti u svijetu nastupilo je kao posljedica kardiovaskularnih bolesti.
