Neuspjeh zemalja bivše Jugoslavije da se pozabave svojom nasilnom prošlošću imao je razorne posljedice za ljudska prava i mogao bi u konačnici dovesti do obnove sukoba u regiji, navodi se u novom izvješću Vijeća Europe koje je danas predstavila povjerenica Vijeća za ljudska prava Dunja Mijatović.
U izvješću se navodi da regija već dugi niz godina nazaduje u traženju pravde i odgovornosti za brutalne ratove 90-ih godina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, u kojima je ubijeno više od 130.000 ljudi, piše The Guardian.
Posljedice pravnih pomaka i postupaka nakon tih ratova, poput uspostave suda za ratne zločine u Haagu, te uhićenja i osude mnogih političkih i vojnih čelnika odgovornih za masovna ubojstva, počinju blijedjeti i nekažnjivost se vraća, navodi se u izvješću.
"Vrijeme istječe, a žrtve čekaju jako dugo"
Postojala je nada da će nacionalni sudovi nastaviti goniti mnoge tisuće drugih počinitelja, ali njihov se zamah dramatično usporio. Etnonacionalisti su politički dominantni diljem regije, promičući govor mržnje i poricanje genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.
"Nakon suđenja u Haagu, većina ljudi koji su odslužili kaznu i koji su obilježeni kao ratni zločinci vraćaju se u svoje sredine kao heroji, što smatram poraznim", rekla je Mijatović. Njezino izvješće pod naslovom "Suočavanje s prošlošću za bolju budućnost", zaključuje: "Vrijeme istječe, a žrtve čekaju jako dugo. Što je još gore, priče koje izazivaju podjele i mržnje koje su izazvale ratove 90-ih godina vratile su se i ponovno jačaju".
"Ovo ne ugrožava samo pomirenje, nego čak i mir. Neuspjeh u potpunom suočavanju s nasilnom prošlošću u regiji ima razorne posljedice za poštivanje ljudskih prava i vladavinu prava", piše nadalje Mijatović. Većinski srpska područja sjevernog Kosova nedavno su se pokazala novim žarištem.
Dana 24. rujna došlo je do pucnjave u blizini pravoslavnog manastira u selu Banjska između teško naoružane paravojne skupine Srba i kosovske policije. Trojica srpskih napadača i policajac iz redova albanske većine ubijeni su u sukobu za koji je vlada u Prištini okrivila srbijansko vodstvo u Beogradu.
Upozorenje Zelenskog
U Bosni i Hercegovini, polovicu zemlje kojom upravljaju Srbi, Republiku Srpsku, koja je uglavnom kreirana etničkim čišćenjem u ratu od 1992. do 1995. godine, vodi militantni separatist Milorad Dodik, koji genocid u Srebrenici 1995. opisuje kao "izmišljeni mit".
I Dodik i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić imaju bliske veze s Moskvom. U svom je izvješću Mijatović, koja će napustiti svoju dužnost u ožujku, napisala sljedeće: "Ruska potpora srpskim desničarskim aktivistima i organizacijama je višestruka i proteže se od podrške online aktivnostima do vojne obuke".
Prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da Vladimir Putin planira ponovno potaknuti sukob u bivšoj Jugoslaviji. "Obratite pažnju na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije. Rusija ima dalekosežan plan: Bliski istok, a druga distrakcija bit će Balkan. Ako zemlje svijeta sada ništa ne učine, opet će doći do eksplozije", rekao je Zelenski.
U izvješću se navodi da regija već dugi niz godina nazaduje u traženju pravde i odgovornosti za brutalne ratove 90-ih godina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, u kojima je ubijeno više od 130.000 ljudi, piše The Guardian.
Posljedice pravnih pomaka i postupaka nakon tih ratova, poput uspostave suda za ratne zločine u Haagu, te uhićenja i osude mnogih političkih i vojnih čelnika odgovornih za masovna ubojstva, počinju blijedjeti i nekažnjivost se vraća, navodi se u izvješću.
"Vrijeme istječe, a žrtve čekaju jako dugo"
Postojala je nada da će nacionalni sudovi nastaviti goniti mnoge tisuće drugih počinitelja, ali njihov se zamah dramatično usporio. Etnonacionalisti su politički dominantni diljem regije, promičući govor mržnje i poricanje genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.
"Nakon suđenja u Haagu, većina ljudi koji su odslužili kaznu i koji su obilježeni kao ratni zločinci vraćaju se u svoje sredine kao heroji, što smatram poraznim", rekla je Mijatović. Njezino izvješće pod naslovom "Suočavanje s prošlošću za bolju budućnost", zaključuje: "Vrijeme istječe, a žrtve čekaju jako dugo. Što je još gore, priče koje izazivaju podjele i mržnje koje su izazvale ratove 90-ih godina vratile su se i ponovno jačaju".
"Ovo ne ugrožava samo pomirenje, nego čak i mir. Neuspjeh u potpunom suočavanju s nasilnom prošlošću u regiji ima razorne posljedice za poštivanje ljudskih prava i vladavinu prava", piše nadalje Mijatović. Većinski srpska područja sjevernog Kosova nedavno su se pokazala novim žarištem.
Dana 24. rujna došlo je do pucnjave u blizini pravoslavnog manastira u selu Banjska između teško naoružane paravojne skupine Srba i kosovske policije. Trojica srpskih napadača i policajac iz redova albanske većine ubijeni su u sukobu za koji je vlada u Prištini okrivila srbijansko vodstvo u Beogradu.
Upozorenje Zelenskog
U Bosni i Hercegovini, polovicu zemlje kojom upravljaju Srbi, Republiku Srpsku, koja je uglavnom kreirana etničkim čišćenjem u ratu od 1992. do 1995. godine, vodi militantni separatist Milorad Dodik, koji genocid u Srebrenici 1995. opisuje kao "izmišljeni mit".
I Dodik i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić imaju bliske veze s Moskvom. U svom je izvješću Mijatović, koja će napustiti svoju dužnost u ožujku, napisala sljedeće: "Ruska potpora srpskim desničarskim aktivistima i organizacijama je višestruka i proteže se od podrške online aktivnostima do vojne obuke".
Prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da Vladimir Putin planira ponovno potaknuti sukob u bivšoj Jugoslaviji. "Obratite pažnju na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije. Rusija ima dalekosežan plan: Bliski istok, a druga distrakcija bit će Balkan. Ako zemlje svijeta sada ništa ne učine, opet će doći do eksplozije", rekao je Zelenski.
