U Švicarskoj se vodi žestoka rasprava o porezu na nasljedstvo ultrabogatih, piše Bloomberg. Multimilijunaši i milijarderi prijete selidbom zbog prijedloga prema kojem bi stanovnici s nasljedstvom vrjednijim od 50 milijuna franaka (53.1 milijun eura) plaćali porez od 50 posto na iznos iznad ove granice.
U istraživanju revizorske kuće PwC u lipnju, dvije trećine vlasnika poduzeća čiji bi nasljednici mogli biti pogođeni novim porezom navelo je da razmišlja o preventivnom prijenosu svoje imovine na druge članove obitelji. Više od polovice reklo je da razmišlja o preseljenju u inozemstvo, prenosi Forbes Hrvatska.
Nasljedstvo se trenutno oporezuje samo u nekim kantonima
Švicarska trenutno nema porez na nasljedstvo na državnoj razini. Neki kantoni imaju takav porez, ali su supružnici i djeca, odnosno prvi nasljedni red, u većini slučajeva izuzeti. Stopa poreza na nasljedstvo u pojedinim kantonima je maksimalno 3.5 posto.
Protivnici prijedloga osim rizika da se bogati jednostavno isele vide i u opasnosti od ekonomske štete. Upozoravaju da je predloženi porez toliko visok da bi nasljednici tvrtki morali prodati imovinu kako bi ga platili. Time bi se ugrozila radna mjesta, pogotovo ako bi kupac bio stranac, jer bi bilo malo vjerojatno da bi proizvodnju zadržao u skupoj Švicarskoj.
Stefan Legge, voditelj katedre za porezne i trgovinske politike na Sveučilištu St. Gallen, rekao je za Bloomberg da najbogatiji nisu voljni platiti ovaj porez i upozorio na kontraproduktivnu prirodu prijedloga. Gubitak prihoda zbog iseljavanja bogatih stanovnika morao bi se nadoknaditi povećanjem poreza za ostale.
“Oni su krivi za klimatsku krizu, pa bi trebali platiti više”
Porez je predložila mladež socijaldemokrata – Juso, koja predlaže da država prihodima od tog poreza financira mjere za rješavanje klimatske krize. “Najbogatiji su iskoristili ekonomski sustav koji je uzrokovao klimatsku krizu, pa bi trebali platiti više od ostalih članova društva za borbu protiv posljedica”, rekla je Mirjam Hostetmann, predsjednica Jusoa, koji je prikupio 100.000 potpisa za nacionalni referendum.
Švicarci bi o prijedlogu trebali glasati za otprilike dvije godine, a parlament će o njemu još raspravljati. Vlada se protivi prijedlogu.
Švicarska nije jedina
Ideje o jačem oporezivanju najbogatijih ne događaju se samo u Švicarskoj. Vlade diljem svijeta razmišljaju kako iscijediti više od najbogatijih kako bi se lakše nosile s velikim deficitima i financirale javne usluge. Posvuda se upozorava da će takve mjere dovesti do odlaska bogatih i gubitka ulaganja.
Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo ukida porezne olakšice za nerezidente s visokim dohotkom, a Španjolska je uvela privremeni porez na bogatstvo za plaćanje programa socijalne skrbi u vrijeme visoke inflacije. Brazil, koji ove godine predsjeda G20, predložio je globalni porez na najbogatije, no mišljenja zemalja su se razlikovala. Među protivnicima su bile i SAD, piše Bloomberg.
U istraživanju revizorske kuće PwC u lipnju, dvije trećine vlasnika poduzeća čiji bi nasljednici mogli biti pogođeni novim porezom navelo je da razmišlja o preventivnom prijenosu svoje imovine na druge članove obitelji. Više od polovice reklo je da razmišlja o preseljenju u inozemstvo, prenosi Forbes Hrvatska.
Nasljedstvo se trenutno oporezuje samo u nekim kantonima
Švicarska trenutno nema porez na nasljedstvo na državnoj razini. Neki kantoni imaju takav porez, ali su supružnici i djeca, odnosno prvi nasljedni red, u većini slučajeva izuzeti. Stopa poreza na nasljedstvo u pojedinim kantonima je maksimalno 3.5 posto.
Protivnici prijedloga osim rizika da se bogati jednostavno isele vide i u opasnosti od ekonomske štete. Upozoravaju da je predloženi porez toliko visok da bi nasljednici tvrtki morali prodati imovinu kako bi ga platili. Time bi se ugrozila radna mjesta, pogotovo ako bi kupac bio stranac, jer bi bilo malo vjerojatno da bi proizvodnju zadržao u skupoj Švicarskoj.
Stefan Legge, voditelj katedre za porezne i trgovinske politike na Sveučilištu St. Gallen, rekao je za Bloomberg da najbogatiji nisu voljni platiti ovaj porez i upozorio na kontraproduktivnu prirodu prijedloga. Gubitak prihoda zbog iseljavanja bogatih stanovnika morao bi se nadoknaditi povećanjem poreza za ostale.
“Oni su krivi za klimatsku krizu, pa bi trebali platiti više”
Porez je predložila mladež socijaldemokrata – Juso, koja predlaže da država prihodima od tog poreza financira mjere za rješavanje klimatske krize. “Najbogatiji su iskoristili ekonomski sustav koji je uzrokovao klimatsku krizu, pa bi trebali platiti više od ostalih članova društva za borbu protiv posljedica”, rekla je Mirjam Hostetmann, predsjednica Jusoa, koji je prikupio 100.000 potpisa za nacionalni referendum.
Švicarci bi o prijedlogu trebali glasati za otprilike dvije godine, a parlament će o njemu još raspravljati. Vlada se protivi prijedlogu.
Švicarska nije jedina
Ideje o jačem oporezivanju najbogatijih ne događaju se samo u Švicarskoj. Vlade diljem svijeta razmišljaju kako iscijediti više od najbogatijih kako bi se lakše nosile s velikim deficitima i financirale javne usluge. Posvuda se upozorava da će takve mjere dovesti do odlaska bogatih i gubitka ulaganja.
Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo ukida porezne olakšice za nerezidente s visokim dohotkom, a Španjolska je uvela privremeni porez na bogatstvo za plaćanje programa socijalne skrbi u vrijeme visoke inflacije. Brazil, koji ove godine predsjeda G20, predložio je globalni porez na najbogatije, no mišljenja zemalja su se razlikovala. Među protivnicima su bile i SAD, piše Bloomberg.
