Europa nije spremna za goleme i sve brojnije klimatske rizike s kojima se suočava, rekla je Europska agencija za okoliš (EEA) u svojoj prvoj procjeni rizika, piše Guardian.
U izvješću se navodi da šumski požari spaljuju domove u Europi, a da kaotične vremenske prilike dovode do opterećenja javnih financija. EEA piše da je potrebno dodatno djelovanje za rješavanje polovice od 36 značajnih klimatskih rizika s potencijalno teškim posljedicama. Još pet rizika zahtijeva hitnu akciju, stoji u izvješću.
"Naša nova analiza pokazuje da se Europa suočava s hitnim klimatskim rizicima koji rastu brže od naše spremnosti", rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA-e.
Najhitniji rizici
Izvješće razmatra koliko su ozbiljne klimatske prijetnje i koliko je dobro Europa spremna da se s njima nosi. Kaže da su najhitniji rizici, a to su oni koji postaju sve gori kako zagađenje fosilnim gorivima zagrijava planet, toplinski stres, bujične i riječne poplave, zdravlje obalnih i morskih ekosustava te potreba za fondovima solidarnosti za oporavak od katastrofa.
Kada su istraživači ponovno procijenili šest rizika za južnu Europu, koju su opisali kao regiju "vruće točke", otkrili su da je također potrebna hitna akcija kako bi se od šumskih požara zaštitili usjevi, ljudi, zgrade i priroda.
"Sve je više dokaza o prilagodbi klimatskim promjenama u Europi, ali to sigurno nije dovoljno", rekao je Robbert Biesbroek, autor izvješća sa Sveučilišta Wageningen. On je bio jedan od voditelja poglavlja o Europi u najnovijem izvješću o prilagodbi Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).
"Prilagodba se ne odvija dovoljno brzo i ne dolazi do onih kojima je najpotrebnija. To je vrlo zastrašujuće", rekao je Biesbroek za Guardian.
Šumski požari bi se mogli brže širiti Europom
Izvješće također upozorava na "kaskadne i složene" rizike. Izvješće upozorava da će trenutačni testovi otpornosti na stres u financijskom sektoru vjerojatno podbaciti. Vruće će vrijeme isušiti južnu Europu.
Usjevi će biti uništeni, zalihe vode smanjenje, a tlo će očvrsnuti, što povećava vjerojatnost bujičnih poplava i isušivanje vegetacije. To znači da se šumski požari mogu brže širiti. Resursi vlada koje pokušavaju odgovoriti na nekoliko kriza bit će pod opterećenjem, kao i zajednice koje se ne uspiju pripremiti.
"Rizici jednostavno nadmašuju razvoj politika", rekao je Blaž Kurnik, voditelj grupe za utjecaje i prilagodbu EEA.
Europa najzagrijaniji kontinent
Europa se zagrijala više nego bilo koji drugi kontinent od industrijske revolucije. Zagrijao se otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka jer je ugljični dioksid "začepio" atmosferu i "zarobio" sunčevu svjetlost.
Istraživači su promatrali dva moguća scenarija niskog i visokog zagrijavanja tijekom stoljeća. Nisu uzeli u obzir potencijalne prijelomne točke u klimatskom sustavu, tvrdeći da bi se učinci takvih dramatičnih promjena odvijali kroz duža razdoblja. Tako se nije promijenila hitnost djelovanja u kratkom roku.
U izvješću se navodi da šumski požari spaljuju domove u Europi, a da kaotične vremenske prilike dovode do opterećenja javnih financija. EEA piše da je potrebno dodatno djelovanje za rješavanje polovice od 36 značajnih klimatskih rizika s potencijalno teškim posljedicama. Još pet rizika zahtijeva hitnu akciju, stoji u izvješću.
"Naša nova analiza pokazuje da se Europa suočava s hitnim klimatskim rizicima koji rastu brže od naše spremnosti", rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA-e.
Najhitniji rizici
Izvješće razmatra koliko su ozbiljne klimatske prijetnje i koliko je dobro Europa spremna da se s njima nosi. Kaže da su najhitniji rizici, a to su oni koji postaju sve gori kako zagađenje fosilnim gorivima zagrijava planet, toplinski stres, bujične i riječne poplave, zdravlje obalnih i morskih ekosustava te potreba za fondovima solidarnosti za oporavak od katastrofa.
Kada su istraživači ponovno procijenili šest rizika za južnu Europu, koju su opisali kao regiju "vruće točke", otkrili su da je također potrebna hitna akcija kako bi se od šumskih požara zaštitili usjevi, ljudi, zgrade i priroda.
"Sve je više dokaza o prilagodbi klimatskim promjenama u Europi, ali to sigurno nije dovoljno", rekao je Robbert Biesbroek, autor izvješća sa Sveučilišta Wageningen. On je bio jedan od voditelja poglavlja o Europi u najnovijem izvješću o prilagodbi Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).
"Prilagodba se ne odvija dovoljno brzo i ne dolazi do onih kojima je najpotrebnija. To je vrlo zastrašujuće", rekao je Biesbroek za Guardian.
Šumski požari bi se mogli brže širiti Europom
Izvješće također upozorava na "kaskadne i složene" rizike. Izvješće upozorava da će trenutačni testovi otpornosti na stres u financijskom sektoru vjerojatno podbaciti. Vruće će vrijeme isušiti južnu Europu.
Usjevi će biti uništeni, zalihe vode smanjenje, a tlo će očvrsnuti, što povećava vjerojatnost bujičnih poplava i isušivanje vegetacije. To znači da se šumski požari mogu brže širiti. Resursi vlada koje pokušavaju odgovoriti na nekoliko kriza bit će pod opterećenjem, kao i zajednice koje se ne uspiju pripremiti.
"Rizici jednostavno nadmašuju razvoj politika", rekao je Blaž Kurnik, voditelj grupe za utjecaje i prilagodbu EEA.
Europa najzagrijaniji kontinent
Europa se zagrijala više nego bilo koji drugi kontinent od industrijske revolucije. Zagrijao se otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka jer je ugljični dioksid "začepio" atmosferu i "zarobio" sunčevu svjetlost.
Istraživači su promatrali dva moguća scenarija niskog i visokog zagrijavanja tijekom stoljeća. Nisu uzeli u obzir potencijalne prijelomne točke u klimatskom sustavu, tvrdeći da bi se učinci takvih dramatičnih promjena odvijali kroz duža razdoblja. Tako se nije promijenila hitnost djelovanja u kratkom roku.
