U časopisu 'Nature' objavljeni su rezultati nove studije u kojoj je istražila zašto neki ljudi pokazuju otpornost na Covid-19 čak i ako žive sa zaraženom osobom.
U nastojanju da dosegnu nešto konkretniji odgovor, znanstvenici nastoje utvrditi radi li se o određenim genima koji bi se trebali proučavati kako bi se mogli razviti novi tretmani protiv koronavirusa, piše Ordinacija.hr.
Doista se pokazalo da se navedena se grupa ljudi razlikuje od onih čiji se imunitet uspješno bori protiv virusa kad se zaraze, kao i od onih koji dožive jako blage simptome ili su cijepljeni.
Ako se virus ne može spojiti sa stanicama i množiti se, imunološki sustav ga neće ni primijetiti. Znanstvenici misle da se upravo to može događati kod ljudi otpornih na virus.
Doktor Don Vinh, specijalist infektivnih bolesti, rekao je da znanstvenici žele saznati "tko su ti super ljudi i zašto su otporni".
Vinh je okupio one koji su bili izloženi virusu, ali se nisu razboljeli i one čiji imunološki sustav ne pokazuje znakove prodora virusa.
Naime, događa se da u obitelji osobe koja je uslijed infekcije razvila težu kliničku sliku ili čak završila u bolnici te virus prenijela svojim ukućanima i bliskim kontaktima, postoji netko tko ne pokazuje baš nikakve simptome i negativan je na testovima.
Vinh je pojasnio da će proučavanjem antitijela i T stanica imunološkog sustava biti utvrđeno je li se organizam takve osobe ikad uistinu susreo s virusom.
Specijalist je nadalje objasnio kako je cilj ovog projekta razviti tretmane koji mogu ometati infekciju na samom početku, i to puno učinkovitije nego cjepivo.
"Kada bismo mogli prekinuti taj inicijalni proces, proces infekcije, mogli bismo i saznati kako pandemiji stati na kraj", rekao je Vinh.
Kako je već okupio tisuću ljudi, plan je da se usporedi kontrolna grupa s onima koji su bili izloženi infekciji kako bi se identificirali geni koji mogu spriječiti razvoj i umnažanje virusa. Kad se te genetske varijacije utvrde, znanstvenici će pažnju prebaciti na proteine koje proizvode geni i istražiti nude li oni zaštitu od infekcije.
Kroz cijelu povijest čovječanstva postoje primjeri ljudi koji su bili izloženi virusima poput malarije, HIV-a i norovirusa, ali se nikada nisu zarazili.
"U svim ovim infekcijama vidimo da postoje skupine ljudi koji su virusu izloženi, ali ostaju zdravi, a izolirane molekule odgovorne za otpornost koriste se u nekim terapijama lijekovima", zaključuje znanstvenik, piše Ordinacija.hr.
U nastojanju da dosegnu nešto konkretniji odgovor, znanstvenici nastoje utvrditi radi li se o određenim genima koji bi se trebali proučavati kako bi se mogli razviti novi tretmani protiv koronavirusa, piše Ordinacija.hr.
Doista se pokazalo da se navedena se grupa ljudi razlikuje od onih čiji se imunitet uspješno bori protiv virusa kad se zaraze, kao i od onih koji dožive jako blage simptome ili su cijepljeni.
Ako se virus ne može spojiti sa stanicama i množiti se, imunološki sustav ga neće ni primijetiti. Znanstvenici misle da se upravo to može događati kod ljudi otpornih na virus.
Doktor Don Vinh, specijalist infektivnih bolesti, rekao je da znanstvenici žele saznati "tko su ti super ljudi i zašto su otporni".
Vinh je okupio one koji su bili izloženi virusu, ali se nisu razboljeli i one čiji imunološki sustav ne pokazuje znakove prodora virusa.
Naime, događa se da u obitelji osobe koja je uslijed infekcije razvila težu kliničku sliku ili čak završila u bolnici te virus prenijela svojim ukućanima i bliskim kontaktima, postoji netko tko ne pokazuje baš nikakve simptome i negativan je na testovima.
Vinh je pojasnio da će proučavanjem antitijela i T stanica imunološkog sustava biti utvrđeno je li se organizam takve osobe ikad uistinu susreo s virusom.
Specijalist je nadalje objasnio kako je cilj ovog projekta razviti tretmane koji mogu ometati infekciju na samom početku, i to puno učinkovitije nego cjepivo.
"Kada bismo mogli prekinuti taj inicijalni proces, proces infekcije, mogli bismo i saznati kako pandemiji stati na kraj", rekao je Vinh.
Kako je već okupio tisuću ljudi, plan je da se usporedi kontrolna grupa s onima koji su bili izloženi infekciji kako bi se identificirali geni koji mogu spriječiti razvoj i umnažanje virusa. Kad se te genetske varijacije utvrde, znanstvenici će pažnju prebaciti na proteine koje proizvode geni i istražiti nude li oni zaštitu od infekcije.
Kroz cijelu povijest čovječanstva postoje primjeri ljudi koji su bili izloženi virusima poput malarije, HIV-a i norovirusa, ali se nikada nisu zarazili.
"U svim ovim infekcijama vidimo da postoje skupine ljudi koji su virusu izloženi, ali ostaju zdravi, a izolirane molekule odgovorne za otpornost koriste se u nekim terapijama lijekovima", zaključuje znanstvenik, piše Ordinacija.hr.
