Ako vas skandal povezan s tvrtkom Cambridge Analyticom nije zauvijek udaljio od Facebooka, sljedeća bi informacija možda mogla: nova studija pokazala je da deaktiviranje ove društvene mreže kod pojedinca značajno smanjuje razinu kortizola, hormona stresa povezanog s razvojem nesanice i anksioznosti, slabljenjem funkcije imuniteta, ali i razvojem povišenoga krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila te dugoročno i razvojem karcinoma.
Cambridge Analytica, tvrtka za analiziranje podataka koja je surađivala s članovima izborne kampanje Donalda Trumpa i kampanjom za Brexit je, u jednom od najvećih podatkovnih upada na Facebook prikupila podatke o milijunima američkih birača te ih koristila za izradu softvera koji predviđa i utječe na izbore prilikom glasanja, piše Hina.
Skandal je tu društvenu mrežu stajao gubitka oko milijun korisnika samo u SAD-u i Kanadi. Dakle, ako još niste među onima koji su napustili Facebook, možda će na takvu vašu odluku utjecati rezultati studije koju su proveli znanstvenici s australskog Sveučilišta Queenslandu u Brisbaneu, a objavljeni su u časopisu Journal of Social Psychology i izravno su povezani s vašim zdravljem.
Voditelj studije, Eric Vanman profesor na australskom sveučilištu s kolegama je istražio posljedice ‘napuštanja’ Facebooka i njihov utjecaj na razinu stresa te na opće zdravstveno stanje. Kaže da je i sam godinama bio njezin aktivan korisnik. ''Korisnik Facebooka sam bio desetak godina. S kolegama sam razgovarao o tomu da bi povremeno trebalo ‘odustati’ od te mreže, no nije mi uspijevalo jer sam uživao u sve većem broju prijatelja'', iznosi prof. Vanman.
''Kad mi je to konačno uspjelo, osjetio sam olakšanje koje je trajalo danima. Ipak, nakon nekog vremena počeo sam osjećati da mi ta interakcija s FB-prijateljima nedostaje te da joj se moramo vratiti'', kazao je. To ga je potaknulo da, u suradnji s kolegama sa sveučilišta, provede eksperiment među 138 aktivnih korisnika ove društvene mreže. Šezdesetero nasumce odabranih sudionika istraživanja moralo je u potpunosti odustati od Facebooka na pet dana, a preostalih 78 ga je nastavilo koristiti.
Vanman i kolege su proveli anketu među ispitanicima o tomu u kolikoj su mjeri zadovoljni životnim okolnostima, o razini stresa, o raspoloženju i o osjećaju osamljenosti prije i poslije eksperimenta. Istodobno su im iz sline testirali razinu kortizola, fiziološke mjere stresa. Kortizol je hormon koji luči nadbubrežna žlijezda, a najvažnija mu je zadaća osigurati dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa – svojstvo koje je korisno u izvanrednim situacijama kada treba reagirati ‘borbom ili bijegom’.
Pošto prijeteća situacija mine, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu. No u današnje doba kada je prisutnost stresa gotovo trajna i razina kortizola je dugotrajno povišena. To znači da smo stalno u stanju napetosti i na oprezu. Ustanovili su da i kratak prekid korištenja Facebooka na njegove korisnike ima pozitivan i negativan učinak. Kazali su da je izbivanje s Facebooka u prvih nekoliko dana kod korisnika je smanjilo stres, no da se kortizol ponovno pojačao kad im je Facebook počeo nedostajati.
''Ranija su istraživanja pokazala da se zbog svakodnevnog korištenja Facebooka brojni korisnici osjećaju loše. Mnogi zbog toga trajno deaktiviraju svoj korisnički profil, a drugi uzimaju 'Facebook odmor', koji podrazumijeva apstiniranje od te društvene mreže na nekoliko dana, tjedana ili mjeseci”, rekao je Vanman.
''Naša studija pokazala je da je ‘apstiniranje’ od Facebooka na samo pet dana bilo dovoljno da se kod njih smanji razina kortizola. Kod kontrolne skupine, koja je i dalje koristila tu društvenu mrežu razina kortizola bila je povišena. No zamijetili smo još nešto: osobe kojima je savjetovano da odustanu od Facebooka na pet dana kazale su da su općenito manje zadovoljne životom. Većina ih je bila vrlo sretna kad je studija završila jer su se mogli vratiti staroj navici'', kazao je prof. Vanman.
Pozitivan učinak ‘skidanja’ s društvene mreže je činjenica da je većina sudionika studije iz grupe koja je napustila Facebook vrijeme provela u kontaktu s prijateljima. Poput većine istraživanja i ovo je manjkavo. ''Naime, nije nam poznato koliko je dugo potrebno da se razina kortizola smanji nakon ‘napuštanja’ Facebooka i kada se ponovno počne povećavati nakon ponovnog uključenja u tu društvenu mrežu'', kaže Vanman te dodaje da on i kolege pretpostavljaju kako se slična situacija događa i kod korisnika drugih društvenih mreža i medija poput Twittera ili SnapChata.
Cambridge Analytica, tvrtka za analiziranje podataka koja je surađivala s članovima izborne kampanje Donalda Trumpa i kampanjom za Brexit je, u jednom od najvećih podatkovnih upada na Facebook prikupila podatke o milijunima američkih birača te ih koristila za izradu softvera koji predviđa i utječe na izbore prilikom glasanja, piše Hina.
Skandal je tu društvenu mrežu stajao gubitka oko milijun korisnika samo u SAD-u i Kanadi. Dakle, ako još niste među onima koji su napustili Facebook, možda će na takvu vašu odluku utjecati rezultati studije koju su proveli znanstvenici s australskog Sveučilišta Queenslandu u Brisbaneu, a objavljeni su u časopisu Journal of Social Psychology i izravno su povezani s vašim zdravljem.
Voditelj studije, Eric Vanman profesor na australskom sveučilištu s kolegama je istražio posljedice ‘napuštanja’ Facebooka i njihov utjecaj na razinu stresa te na opće zdravstveno stanje. Kaže da je i sam godinama bio njezin aktivan korisnik. ''Korisnik Facebooka sam bio desetak godina. S kolegama sam razgovarao o tomu da bi povremeno trebalo ‘odustati’ od te mreže, no nije mi uspijevalo jer sam uživao u sve većem broju prijatelja'', iznosi prof. Vanman.
''Kad mi je to konačno uspjelo, osjetio sam olakšanje koje je trajalo danima. Ipak, nakon nekog vremena počeo sam osjećati da mi ta interakcija s FB-prijateljima nedostaje te da joj se moramo vratiti'', kazao je. To ga je potaknulo da, u suradnji s kolegama sa sveučilišta, provede eksperiment među 138 aktivnih korisnika ove društvene mreže. Šezdesetero nasumce odabranih sudionika istraživanja moralo je u potpunosti odustati od Facebooka na pet dana, a preostalih 78 ga je nastavilo koristiti.
Vanman i kolege su proveli anketu među ispitanicima o tomu u kolikoj su mjeri zadovoljni životnim okolnostima, o razini stresa, o raspoloženju i o osjećaju osamljenosti prije i poslije eksperimenta. Istodobno su im iz sline testirali razinu kortizola, fiziološke mjere stresa. Kortizol je hormon koji luči nadbubrežna žlijezda, a najvažnija mu je zadaća osigurati dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa – svojstvo koje je korisno u izvanrednim situacijama kada treba reagirati ‘borbom ili bijegom’.
Pošto prijeteća situacija mine, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu. No u današnje doba kada je prisutnost stresa gotovo trajna i razina kortizola je dugotrajno povišena. To znači da smo stalno u stanju napetosti i na oprezu. Ustanovili su da i kratak prekid korištenja Facebooka na njegove korisnike ima pozitivan i negativan učinak. Kazali su da je izbivanje s Facebooka u prvih nekoliko dana kod korisnika je smanjilo stres, no da se kortizol ponovno pojačao kad im je Facebook počeo nedostajati.
''Ranija su istraživanja pokazala da se zbog svakodnevnog korištenja Facebooka brojni korisnici osjećaju loše. Mnogi zbog toga trajno deaktiviraju svoj korisnički profil, a drugi uzimaju 'Facebook odmor', koji podrazumijeva apstiniranje od te društvene mreže na nekoliko dana, tjedana ili mjeseci”, rekao je Vanman.
''Naša studija pokazala je da je ‘apstiniranje’ od Facebooka na samo pet dana bilo dovoljno da se kod njih smanji razina kortizola. Kod kontrolne skupine, koja je i dalje koristila tu društvenu mrežu razina kortizola bila je povišena. No zamijetili smo još nešto: osobe kojima je savjetovano da odustanu od Facebooka na pet dana kazale su da su općenito manje zadovoljne životom. Većina ih je bila vrlo sretna kad je studija završila jer su se mogli vratiti staroj navici'', kazao je prof. Vanman.
Pozitivan učinak ‘skidanja’ s društvene mreže je činjenica da je većina sudionika studije iz grupe koja je napustila Facebook vrijeme provela u kontaktu s prijateljima. Poput većine istraživanja i ovo je manjkavo. ''Naime, nije nam poznato koliko je dugo potrebno da se razina kortizola smanji nakon ‘napuštanja’ Facebooka i kada se ponovno počne povećavati nakon ponovnog uključenja u tu društvenu mrežu'', kaže Vanman te dodaje da on i kolege pretpostavljaju kako se slična situacija događa i kod korisnika drugih društvenih mreža i medija poput Twittera ili SnapChata.
