Visina na kojoj leti većina zrakoplov je 10.000 metara, a u slučaju letenja važi pravilo što više to bolje.
Naime, jedan od glavnih razloga zbog kojih zrakoplovi lete tako visoko je taj što je u višim slojevima atmosfere zrako razrijeđeniji, zbog čega je let lakši, brži i ekonomičniji.
Idealna visina kreće se od 10.000 do 13.000 metara. Više od toga, kisika je premalo da potakne sagorijevanje u motorima, a niže je zračni otpor veći.
Teoretski, u energetskom smislu, najefikasnije bi bilo da zrakoplov neprekidno ide uzlazno na više nadmorske visine, nego da se održava na, recimo, 10.000 metara, pošto se težina letjelice smanjuje zbog trošenja goriva i razrijeđivanja zraka, prenose Nezavisne novine.
”Svaka letjelica ima optimalnu visinu letenja”, objašnjava Peter Tery, koji je već 30 godina pilot komercijalnih letova.
”Concord je letio na mnogo većim visinama – od 15.000 do 18.000 metara, gdje nijedna druga letjelica nije.”
Na tako velikim visinama letjelice zaobilaze i vremenske neprilike. Troposfera, odnosno atmosferski sloj najbliži tlu, bilježi najviše meteoroloških fenomena, a letjelicama najviše odgovara stratosfera.
U višim dijelovima atmosfere također se izbjegavaju druge letjelice, poput helikoptera i lakih zrakoplova, ptica i insekata.
Pored svega toga, prednost visokog letenja je u tome što na visini od 13.000 metara, u slučaju nekog kvara, pilot ima mnogo više vremena riješiti problem. Možda zvuči nelogično, ali postoji mogućnost da zrakoplov sleti sigurno, čak i ako svi motori otkažu.
(www.jabuka.tv)
Naime, jedan od glavnih razloga zbog kojih zrakoplovi lete tako visoko je taj što je u višim slojevima atmosfere zrako razrijeđeniji, zbog čega je let lakši, brži i ekonomičniji.
Idealna visina kreće se od 10.000 do 13.000 metara. Više od toga, kisika je premalo da potakne sagorijevanje u motorima, a niže je zračni otpor veći.
Teoretski, u energetskom smislu, najefikasnije bi bilo da zrakoplov neprekidno ide uzlazno na više nadmorske visine, nego da se održava na, recimo, 10.000 metara, pošto se težina letjelice smanjuje zbog trošenja goriva i razrijeđivanja zraka, prenose Nezavisne novine.
”Svaka letjelica ima optimalnu visinu letenja”, objašnjava Peter Tery, koji je već 30 godina pilot komercijalnih letova.
”Concord je letio na mnogo većim visinama – od 15.000 do 18.000 metara, gdje nijedna druga letjelica nije.”
Na tako velikim visinama letjelice zaobilaze i vremenske neprilike. Troposfera, odnosno atmosferski sloj najbliži tlu, bilježi najviše meteoroloških fenomena, a letjelicama najviše odgovara stratosfera.
U višim dijelovima atmosfere također se izbjegavaju druge letjelice, poput helikoptera i lakih zrakoplova, ptica i insekata.
Pored svega toga, prednost visokog letenja je u tome što na visini od 13.000 metara, u slučaju nekog kvara, pilot ima mnogo više vremena riješiti problem. Možda zvuči nelogično, ali postoji mogućnost da zrakoplov sleti sigurno, čak i ako svi motori otkažu.
(www.jabuka.tv)
