U posljednjih par tisuća godina promijenila se tehnologija, ali ne i ljudi. Jer, još uvijek nam je najveći doseg korištenja ovog računala koje imamo u džepu, dijeljenje selfija, zaključio je u humorističnom tonu prof. Rudan.
Kad čujete kako će na festivalu knjiga govoriti o tehnologiji i znanosti, prvo što vam pada napamet je da će to biti dosadno akademsko predavanje.
Međutim, predavanje koje je prof. Igor Rudan održao u sklopu Zagreb Book Festivala bilo je sve samo ne dosadno i akademsko. Ovaj hrvatski znanstvenik sa škotskom adresom, jedan je od najcitiranijih znanstvenika svijeta. Tijekom godina bavio se različitim istraživanjima na području genetike za koje je dobio brojna svjetska priznanja.
Tijekom predavanja “10 načina na koji znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću” na zanimljiv je i, prije svega, osebujan način, pojasnio zašto je odabrao baš ovih 10 načina.
Tako se na 10. mjestu našao online dating, odnosno traženje ljubavnih partnera na internetu. Kako je pojasnio prof. Rudan, online dating postala je veoma ozbiljna stvar jer se promijenio način života, a s njim i način komunikacije među mladima, prenosi Zimo.hr.
Mladi koji stalno rade, nemaju dovoljno ni novca ni vremena za pronalazak partnera i onda se okreću različitim internetskim servisima, istaknuo je prof. Rudan te dodao kako su svi ti servisi, kojih trenutno u svijetu ima nekoliko tisuća, dobri onoliko koliko dobru ponudu potencijalnih kandidata imaju.
Međutim, zanimljivo je kako su znanstvenici iskoristili takve servise za istraživanje o ponašanju ljudi. Otkrili su kako kod žena bolje kotiraju muškarci skandinavskih prezimena, dok su kod muškaraca poželjnije žene iz Azije. I dok žene traže muškarce koji su otprilike istih godina kao i one, muškarci u svim dobnim skupinama preferiraju žene u ranim dvadsetima. Iako to može svakako zvučati, razlog je zapravo evolucijski – jer su rane dvadesete najbolje reproduktivne godine za žene.
Otkud onda takav optimizam kod muškaraca?, upitao je prof. Rudan.Budimo realni, ako nakon 39. godine nemate novca ili niste slavni, odustanite od žena u ranim dvadesetima.
Na 9. mjestu prof. Rudan je istaknuo neuromarketing, smjer u marketingu koji različitim tehnikama pokušava natjerati ljude na trošenje novca.
Kad zatrpavate mozak gomilom informacija, on će te informacije filtrirati. Stoga neuromarketing cilja na našu podsvjest odnosno nesvjesno, kaže prof. Rudan te pojašnjava kako se radi o onom instinktu ili impulsu da nešto kupimo iako ne znamo točno zašto.
Kao jedan od primjera kako neuromarketing može utjecati na ljude istaknuo je filmske foršpane.
Vjerovali ili ne, ali više ljudi radi na foršpanu nego na samom filmu. Čak istražuju koje se frenkvencije zvukova nikad ne pojavljuju u prirodi i na te frenkvencije ubacuju zvukove. Naš mozak to prepoznaje kao nešto novo i neobično i na što treba obratiti pozornost. Adrenalin kola našim tijelom i mi zapravo fokusiramo pažnju na taj foršpan. Zato vam se može činiti da ste nakon pola sata foršpana u kinu umorni i iscrpljeni – upravo jer je vaše tijelo bilo izloženi takvim zvukovima, otkrio je okupljenima prof. Rudan.
Kao sljedeći način na koji tehnologija mijena život istaknuo je crowdfunding. Ovaj način grupnog prikupljanja početnog kapitala za realizaciju neke ideje postoji već dugo, no tek je s pojavom interneta i crowdfunding platformi dobio na većoj popularnosti.
Crowdfunding je izbacio posrednika (banku) i omogućio onima koji imaju ideju da dođu direktno do onih koji imaju novac, istaknuo je prof. Rudan te dodao kako je samo u prošloj godini kroz crowdfunding prikupljeno više od 34 milijardi dolara.
No, naveo je i negativnu stranu crowdfundinga – pojavu crowdbeggera ili žicaroša koji kroz crowdfunding skupljaju novac ne bi li ostvarili neku svoju želju ili život na visokoj nozi.
Virtualna stvarnost ili stvarna stvarnost?
Još jedna zanimljiva tehnologija je virtualna stvarnost, koja je krenula iz videoigara, a sad sve više ulazi u naš svakodnevni život.
Virtualna stvarnost ima dva smjera – omogućuje vam da iskusite stvari koje inače n možete iskusiti ili da upoznate neke potpuno nove svjetove koji imaju svoja pravila i u kojima možete istraživa i doživljavati pustolovine, rekao je prof. Rudan.
Ali je istaknuo i zanimljivu činjenicu koja se veže uz virtualnu stvarnost – neki se boje kako će život u virtualnoj stvarnosti biti mnogo zanimljiviji od života u stvarnosti te da će se ljudi postupno preseliti u virtualni prostor.
Na 6. mjesto uvrstio je zanimljivu znanstvenu tehniku koja se zove dediferencijacija stanica, a odnosi se na matične stanice.
Naime, sve stanice u ljudskom tijelu nastaju od jedne stanice – matične stanice. U tim matičnim stanicama pohranjene su upute koje stanicama govore u što se trebaju pretvoriti. No, znanstvenike je zanimalo kako točno stanice znaju u što se trebaju razviti (kosu, kožu, jetru, pluća…) i može li se već formirane stanice vratiti u stanje matičnih stanica.
Otkrili su kako je potrebno aktivirati samo 4 gena u bilo kojoj stanici kako bi se ona iz već formirane, diferencirane, stanice pretvorila u matičnu stanicu.
To otkriće, nagrađeno Nobelovom nagradom za znanost, moglo bi promijeniti medicinu u budućnosti jer bi ljudi mogli stvarati vlastite “rezervne” klonove ili uzgajati zamjenske organe.
Na 5. mjestu našao se crowdsourcing, fenomen koji zapravo znači suradnju velikog broja ljudi na rješavanju nekog problema ili na nekom projektu.
Kao primjere crowdsourcinga koji mijenjaju svijet istaknuo je projekt SETI (projekt za analizu signala iz svemira u potrazi za izvanzemaljcima), ali i Wikipediju (besplatnu internetsku enciklopediju).
Zanimljivo, u tu je kategoriju stavio i Facebook kao platformu na kojoj ljudi ostavljaju podatke koje drugi koriste. U istu je kategoriju stavio i YouTube, Uber (netko ima automobil, nekome treba prijevoz) te Airbnb (netko ima stan, drugome treba smještaj).
Tako tehnologija na 4. mjestu nije nastala u 21. stoljeću, imala je velik utjecaj na naš život. Radi se o elektronskim porukama odnosno e-mailu.
E-mail je promijenio naš način komunikacije jer se po 1. put u povijesti pojavilo nešto što je bilo brzo, jeftino za korištenje i kvalitetno, kaže prof. Rudan i dodaje kako e- mail ima i svoju “mračnu stranu”. Procjenjuje se da ljudi dnevno na poslovni e-mail dobiju 80 poruka. Osim toga, ako imate kompaniju od 1000 zaposlenika, morate izdvojiti čak 3 milijuna dolara godišnje za rješavanje problema koji su uzrokovani e-mail porukama.
Na 3. mjestu našla se kulturomika, tehnika koja analizira trendove u pisanoj riječi. Tako kulturomika otkriva koji su filozofi u kojem periodu u povijesti bili češće spominjani, a koji su pali u zaborav.
Zanimljivo, otkrili su kako su u 20. i 21. stoljeću trend rasta zabilježili Marlyn Monroe i Sigmund Freud, dok se nekih francuskih filozofa, čije su teorije opovrgnute, više uopće ne sjećamo i ne spominjemo ih, pojašnjava prof. Rudan.
Dodaje kako kulturomika pomaže u praćenju trendova, ali i po prvi put omogućuje čovječanstvu da analizira i mjeri vlastitu kulturu.
Ne znamo u kom smjeru će se razvijati umjetna inteligencija
Na drugo mjesto stavio je umjetnu inteligenciju za koju je uvjeren da će potpuno promijeniti živote ljudi u 21. stoljeću.
Umjetna inteligencija je naš pokušaj davanja stroju funkcija ljudskog mozga. Mislilo se da računalo nikad neće samo moći učiti, no, kad mu se pokaže kako, ono može učiti i razviti instinkt, ističe prof. Rudan.
Dodaje i da su računala s jedne strane puno bolja od nas, no s druge strane ne znamo u kojem će se smjeru dalje razvijati umjetna inteligencija.
Ako razviju svijest, tko zna kamo će krenuti, dodaje.
Na vrhu njegove ljestvice tehnologije koja je promijenila život u 21. stoljeću, nalaze se pametni telefoni.
Razmislite malo, do pojave pametnih telefona malo smo toga nosili na sebi. Odjeću i obuću. No, sad nosimo i to čudo tehnologije koje je pokazalo koliko je ljudsko ponašanje zapravo predvidljivo. Zahvaljujući GPS-u ugrađenom u pametne telefone, možemo analizirati ponašanje ljudi i s velikom vjerojatnošću predvidjeti gdje će biti u koje doba sljedeći tjedan, pojašnjava prof. Rudan.
Upravo ta mogućnost predviđanja ljudskog ponašanja, pomaže u otkrivanju i sprječavanju velikih terorističkih napada.
Jedino što se ne može predvidjeti su individualni potezi, individualni teroristički napadi. Za sve ostalo, čim ispadne iz uobičajenog obrasca ponašanja, uključuje se alarm, objašnjava prof. Rudan.
Na kraju je zaključio kako je ovaj izbor njegov osobni te da na svijetu postoji još tehnologije i znanosti koja će utjecati na naš život u budućnosti. No, treba još malo pričekati kako bismo vidjeli što će zaživijeti, a što će biti samo prolazni trend.
Znate, u posljednjih par tisuća godina promijenila se tehnologija, ali ne i ljudi. Jer, još uvijek nam je najveći doseg korištenja ovog računala koje imamo u džepu, dijeljenje selfija, zaključio je u humorističnom tonu prof. Rudan.
(www.jabuka.tv)
Kad čujete kako će na festivalu knjiga govoriti o tehnologiji i znanosti, prvo što vam pada napamet je da će to biti dosadno akademsko predavanje.
Međutim, predavanje koje je prof. Igor Rudan održao u sklopu Zagreb Book Festivala bilo je sve samo ne dosadno i akademsko. Ovaj hrvatski znanstvenik sa škotskom adresom, jedan je od najcitiranijih znanstvenika svijeta. Tijekom godina bavio se različitim istraživanjima na području genetike za koje je dobio brojna svjetska priznanja.
Tijekom predavanja “10 načina na koji znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću” na zanimljiv je i, prije svega, osebujan način, pojasnio zašto je odabrao baš ovih 10 načina.
Tako se na 10. mjestu našao online dating, odnosno traženje ljubavnih partnera na internetu. Kako je pojasnio prof. Rudan, online dating postala je veoma ozbiljna stvar jer se promijenio način života, a s njim i način komunikacije među mladima, prenosi Zimo.hr.
Mladi koji stalno rade, nemaju dovoljno ni novca ni vremena za pronalazak partnera i onda se okreću različitim internetskim servisima, istaknuo je prof. Rudan te dodao kako su svi ti servisi, kojih trenutno u svijetu ima nekoliko tisuća, dobri onoliko koliko dobru ponudu potencijalnih kandidata imaju.
Međutim, zanimljivo je kako su znanstvenici iskoristili takve servise za istraživanje o ponašanju ljudi. Otkrili su kako kod žena bolje kotiraju muškarci skandinavskih prezimena, dok su kod muškaraca poželjnije žene iz Azije. I dok žene traže muškarce koji su otprilike istih godina kao i one, muškarci u svim dobnim skupinama preferiraju žene u ranim dvadsetima. Iako to može svakako zvučati, razlog je zapravo evolucijski – jer su rane dvadesete najbolje reproduktivne godine za žene.
Otkud onda takav optimizam kod muškaraca?, upitao je prof. Rudan.Budimo realni, ako nakon 39. godine nemate novca ili niste slavni, odustanite od žena u ranim dvadesetima.
Na 9. mjestu prof. Rudan je istaknuo neuromarketing, smjer u marketingu koji različitim tehnikama pokušava natjerati ljude na trošenje novca.
Kad zatrpavate mozak gomilom informacija, on će te informacije filtrirati. Stoga neuromarketing cilja na našu podsvjest odnosno nesvjesno, kaže prof. Rudan te pojašnjava kako se radi o onom instinktu ili impulsu da nešto kupimo iako ne znamo točno zašto.
Kao jedan od primjera kako neuromarketing može utjecati na ljude istaknuo je filmske foršpane.
Vjerovali ili ne, ali više ljudi radi na foršpanu nego na samom filmu. Čak istražuju koje se frenkvencije zvukova nikad ne pojavljuju u prirodi i na te frenkvencije ubacuju zvukove. Naš mozak to prepoznaje kao nešto novo i neobično i na što treba obratiti pozornost. Adrenalin kola našim tijelom i mi zapravo fokusiramo pažnju na taj foršpan. Zato vam se može činiti da ste nakon pola sata foršpana u kinu umorni i iscrpljeni – upravo jer je vaše tijelo bilo izloženi takvim zvukovima, otkrio je okupljenima prof. Rudan.
Kao sljedeći način na koji tehnologija mijena život istaknuo je crowdfunding. Ovaj način grupnog prikupljanja početnog kapitala za realizaciju neke ideje postoji već dugo, no tek je s pojavom interneta i crowdfunding platformi dobio na većoj popularnosti.
Crowdfunding je izbacio posrednika (banku) i omogućio onima koji imaju ideju da dođu direktno do onih koji imaju novac, istaknuo je prof. Rudan te dodao kako je samo u prošloj godini kroz crowdfunding prikupljeno više od 34 milijardi dolara.
No, naveo je i negativnu stranu crowdfundinga – pojavu crowdbeggera ili žicaroša koji kroz crowdfunding skupljaju novac ne bi li ostvarili neku svoju želju ili život na visokoj nozi.
Virtualna stvarnost ili stvarna stvarnost?
Još jedna zanimljiva tehnologija je virtualna stvarnost, koja je krenula iz videoigara, a sad sve više ulazi u naš svakodnevni život.
Virtualna stvarnost ima dva smjera – omogućuje vam da iskusite stvari koje inače n možete iskusiti ili da upoznate neke potpuno nove svjetove koji imaju svoja pravila i u kojima možete istraživa i doživljavati pustolovine, rekao je prof. Rudan.
Ali je istaknuo i zanimljivu činjenicu koja se veže uz virtualnu stvarnost – neki se boje kako će život u virtualnoj stvarnosti biti mnogo zanimljiviji od života u stvarnosti te da će se ljudi postupno preseliti u virtualni prostor.
Na 6. mjesto uvrstio je zanimljivu znanstvenu tehniku koja se zove dediferencijacija stanica, a odnosi se na matične stanice.
Naime, sve stanice u ljudskom tijelu nastaju od jedne stanice – matične stanice. U tim matičnim stanicama pohranjene su upute koje stanicama govore u što se trebaju pretvoriti. No, znanstvenike je zanimalo kako točno stanice znaju u što se trebaju razviti (kosu, kožu, jetru, pluća…) i može li se već formirane stanice vratiti u stanje matičnih stanica.
Otkrili su kako je potrebno aktivirati samo 4 gena u bilo kojoj stanici kako bi se ona iz već formirane, diferencirane, stanice pretvorila u matičnu stanicu.
To otkriće, nagrađeno Nobelovom nagradom za znanost, moglo bi promijeniti medicinu u budućnosti jer bi ljudi mogli stvarati vlastite “rezervne” klonove ili uzgajati zamjenske organe.
Na 5. mjestu našao se crowdsourcing, fenomen koji zapravo znači suradnju velikog broja ljudi na rješavanju nekog problema ili na nekom projektu.
Kao primjere crowdsourcinga koji mijenjaju svijet istaknuo je projekt SETI (projekt za analizu signala iz svemira u potrazi za izvanzemaljcima), ali i Wikipediju (besplatnu internetsku enciklopediju).
Zanimljivo, u tu je kategoriju stavio i Facebook kao platformu na kojoj ljudi ostavljaju podatke koje drugi koriste. U istu je kategoriju stavio i YouTube, Uber (netko ima automobil, nekome treba prijevoz) te Airbnb (netko ima stan, drugome treba smještaj).
Tako tehnologija na 4. mjestu nije nastala u 21. stoljeću, imala je velik utjecaj na naš život. Radi se o elektronskim porukama odnosno e-mailu.
E-mail je promijenio naš način komunikacije jer se po 1. put u povijesti pojavilo nešto što je bilo brzo, jeftino za korištenje i kvalitetno, kaže prof. Rudan i dodaje kako e- mail ima i svoju “mračnu stranu”. Procjenjuje se da ljudi dnevno na poslovni e-mail dobiju 80 poruka. Osim toga, ako imate kompaniju od 1000 zaposlenika, morate izdvojiti čak 3 milijuna dolara godišnje za rješavanje problema koji su uzrokovani e-mail porukama.
Na 3. mjestu našla se kulturomika, tehnika koja analizira trendove u pisanoj riječi. Tako kulturomika otkriva koji su filozofi u kojem periodu u povijesti bili češće spominjani, a koji su pali u zaborav.
Zanimljivo, otkrili su kako su u 20. i 21. stoljeću trend rasta zabilježili Marlyn Monroe i Sigmund Freud, dok se nekih francuskih filozofa, čije su teorije opovrgnute, više uopće ne sjećamo i ne spominjemo ih, pojašnjava prof. Rudan.
Dodaje kako kulturomika pomaže u praćenju trendova, ali i po prvi put omogućuje čovječanstvu da analizira i mjeri vlastitu kulturu.
Ne znamo u kom smjeru će se razvijati umjetna inteligencija
Na drugo mjesto stavio je umjetnu inteligenciju za koju je uvjeren da će potpuno promijeniti živote ljudi u 21. stoljeću.
Umjetna inteligencija je naš pokušaj davanja stroju funkcija ljudskog mozga. Mislilo se da računalo nikad neće samo moći učiti, no, kad mu se pokaže kako, ono može učiti i razviti instinkt, ističe prof. Rudan.
Dodaje i da su računala s jedne strane puno bolja od nas, no s druge strane ne znamo u kojem će se smjeru dalje razvijati umjetna inteligencija.
Ako razviju svijest, tko zna kamo će krenuti, dodaje.
Na vrhu njegove ljestvice tehnologije koja je promijenila život u 21. stoljeću, nalaze se pametni telefoni.
Razmislite malo, do pojave pametnih telefona malo smo toga nosili na sebi. Odjeću i obuću. No, sad nosimo i to čudo tehnologije koje je pokazalo koliko je ljudsko ponašanje zapravo predvidljivo. Zahvaljujući GPS-u ugrađenom u pametne telefone, možemo analizirati ponašanje ljudi i s velikom vjerojatnošću predvidjeti gdje će biti u koje doba sljedeći tjedan, pojašnjava prof. Rudan.
Upravo ta mogućnost predviđanja ljudskog ponašanja, pomaže u otkrivanju i sprječavanju velikih terorističkih napada.
Jedino što se ne može predvidjeti su individualni potezi, individualni teroristički napadi. Za sve ostalo, čim ispadne iz uobičajenog obrasca ponašanja, uključuje se alarm, objašnjava prof. Rudan.
Na kraju je zaključio kako je ovaj izbor njegov osobni te da na svijetu postoji još tehnologije i znanosti koja će utjecati na naš život u budućnosti. No, treba još malo pričekati kako bismo vidjeli što će zaživijeti, a što će biti samo prolazni trend.
Znate, u posljednjih par tisuća godina promijenila se tehnologija, ali ne i ljudi. Jer, još uvijek nam je najveći doseg korištenja ovog računala koje imamo u džepu, dijeljenje selfija, zaključio je u humorističnom tonu prof. Rudan.
(www.jabuka.tv)
