Sezona je šljiva, pomalo zapostavljenog voća jer - treba isprobati svu onu egzotiku koja nas mami s polica, pristiglu iz tko zna kojih dijelova svijeta, čiji su plodovi putovali tjednima, isto toliko bili u hladnjačama.
Za to vrijeme naše domaće voće koje je možda egzotika za one s drugog kraja svijeta propada. Trune nepokupljena ispod stabala, zaobilazi ga se na tržnicama, često nije ni malo zanimljivo djeci i mladima.
No, šljive su vrlo zdrave, mogu se pripremiti na puno načina, slažu se sa slatkim i slanim jelima - pa neka na vašem jelovniku budu što ćešće.
Evo 10 zanimljivosti o šljivama
Šljive su jedna od najstarijih kultiviranih voćnih vrsta i postoje zapisi o njihovom uzgoju već 2.000 godina prije nove ere u Kini. Danas se dijele na dvije glavne vrste - europsku i japansku.
Jedna šljiva može osigurati otprilike 7–14% dnevnog unosa vitamina C, ovisno o veličini i sorti. U prosjeku, plod srednje veličine sadrži oko 6-9 mg vitamina C. Bogata je i vitaminima K i A te vlaknima i antioksidansima.
Osim što pomažu probavi, posebno suhe, u narodnoj se medicini koriste i za poboljšanje rada srca, jačanje imunološkog sustava i regulaciju šećera u krvi.
Dolaze u različitim bojama kožice, od rumeno ružičaste do tamno ljubičaste i svijetlo žute do krvavo crvene. Što joj je meso crvenije, to je više antioksidansa koji su korisni u borbi protiv slobodnih radikala.
Po boji njezine kožice se najčešće ne može procijeniti zrelost. Najbolje je brati ih kada su glatke i na lagani dodir tek malo mekane. Ako su mekane oko peteljke, tada su već prezrele. Zrele spremite u hladnjak, a nezrele ostavite na sobnoj temperaturi da omekšaju.
Poznate su po dugovječnosti svojih stabala, koja uz pravilnu njegu mogu plodonositi više od 50 godina.
Na svijetu postoji više od 2.000 sorti šljiva.
Osim zbog plodova, ponekad se uzgajaju i kao ukrasna stabla zbog svojih lijepih cvjetova u proljeće.
U nekim kulturama simboliziraju dugovječnost i otpornost zbog svoje sposobnosti da cvjetaju čak i u hladnim uvjetima.
Koriste se u pripremi džemova, pekmeza, kolača, pita, štrudli, knedli, a odlične su i kombinaciji sa slanim jelima. Mogu se prijati, peći pa čak i roštiljati te poslužiti uz meso.
Agroklub.com
Za to vrijeme naše domaće voće koje je možda egzotika za one s drugog kraja svijeta propada. Trune nepokupljena ispod stabala, zaobilazi ga se na tržnicama, često nije ni malo zanimljivo djeci i mladima.
No, šljive su vrlo zdrave, mogu se pripremiti na puno načina, slažu se sa slatkim i slanim jelima - pa neka na vašem jelovniku budu što ćešće.
Evo 10 zanimljivosti o šljivama
Šljive su jedna od najstarijih kultiviranih voćnih vrsta i postoje zapisi o njihovom uzgoju već 2.000 godina prije nove ere u Kini. Danas se dijele na dvije glavne vrste - europsku i japansku.
Jedna šljiva može osigurati otprilike 7–14% dnevnog unosa vitamina C, ovisno o veličini i sorti. U prosjeku, plod srednje veličine sadrži oko 6-9 mg vitamina C. Bogata je i vitaminima K i A te vlaknima i antioksidansima.
Osim što pomažu probavi, posebno suhe, u narodnoj se medicini koriste i za poboljšanje rada srca, jačanje imunološkog sustava i regulaciju šećera u krvi.
Dolaze u različitim bojama kožice, od rumeno ružičaste do tamno ljubičaste i svijetlo žute do krvavo crvene. Što joj je meso crvenije, to je više antioksidansa koji su korisni u borbi protiv slobodnih radikala.
Po boji njezine kožice se najčešće ne može procijeniti zrelost. Najbolje je brati ih kada su glatke i na lagani dodir tek malo mekane. Ako su mekane oko peteljke, tada su već prezrele. Zrele spremite u hladnjak, a nezrele ostavite na sobnoj temperaturi da omekšaju.
Poznate su po dugovječnosti svojih stabala, koja uz pravilnu njegu mogu plodonositi više od 50 godina.
Na svijetu postoji više od 2.000 sorti šljiva.
Osim zbog plodova, ponekad se uzgajaju i kao ukrasna stabla zbog svojih lijepih cvjetova u proljeće.
U nekim kulturama simboliziraju dugovječnost i otpornost zbog svoje sposobnosti da cvjetaju čak i u hladnim uvjetima.
Koriste se u pripremi džemova, pekmeza, kolača, pita, štrudli, knedli, a odlične su i kombinaciji sa slanim jelima. Mogu se prijati, peći pa čak i roštiljati te poslužiti uz meso.
Agroklub.com
