Po nekim procjenama oko 70 posto svjetske populacije moglo bi se zaraziti koronavirusom, a to znači da postoje dobri izgledi da ćete, prije ili kasnije, biti među njima. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da 14 posto ljudi s Covidom-19, bolesti koju uzrokuje novi koronavirus, razvije tešku kliničku sliku i treba hospitalizaciju i potporu kisikom.
No izračunavanje izgleda za preživljavanje u ovako ranoj fazi pandemije ne može biti precizno.
Stopa smrtnosti varira od 0,9 do 3,4 posto, ovisno o različitim podacima. Preciznog izračuna ne može biti jer zdravstveni djelatnici nemaju pojma koliko je ljudi zaraženo, ali nije razvilo simptome ili su oni bili toliko blagi da nisu tražili medicinsku pomoć.
"Potpune razmjere bolesti nećemo znati dok ne 'ulovimo zraka' i dok ne analiziramo podatke", kazao je američki imunolog Gene Olinger.
Stariji su najranjiviji
Kako bi utvrdili tko je najranjiviji, znanstvenici će u obzir morati uzeti čimbenike poput klime, pristupa zdravstvenoj skrbi i genetiku. Tuberkuloza, primjerice, još uvijek ubija milijun i pol ljudi u svijetu godišnje, ali učestalost znatno varira ovisno o klimi i zemljopisu.
U dosadašnjem razvoju pandemije jedan se uzorak ističe i bez neke znanstvene analize: Najranjivija su grupa stariji, posebno oni s ranijim bolestima.
Stručna skupina Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) posjetila je prošli mjesec Kinu, ishodište pandemije, i utvrdila da je stopa smrtnosti u svim dobnim skupinama prethodno zdravih ljudi iznosila 1,4 posto.
Ali među onima koji su prethodno bolovali od kardiovaskularnih bolesti iznosila je 13,2 posto, među dijabetičarima 9,2 posto, visokotlakašima 8,4 posto, među onima s kroničnim bolestima dišnih puteva 8 posto i 7,6 posto kod oboljelih od raka.
U međuvremenu, pacijenti stariji od 80 umirali su po stopi od 21,9 posto.
U odvojenoj studiji koju su prošli mjesec objavili znanstvenici Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, provedenoj na 45 tisuća potvrđenih slučajeva Covida-19, pokazalo se da je ukupna smrtnost 2,3 posto, ali skače na osam posto za pacijente u sedamdesetim godinama i na 14,8 posto kod starijih od 80.
Vrh ledenog brijega
Pošto su oba navedena istraživanja provedena u Kini, a to je nedovoljno raznolik uzorak, britanski znanstvenici s Kraljevskog koledža u Londonu proveli su analizu na globalnoj razini.
Po njima je općenita smrtnost 0,9 posto, ali raste na 2,2 posto pacijenata u šezdesetim godinama, na 5,1 posto u sedamdesetim i na 9,3 posto u osamdesetim i starijima.
"Prilično je jasno da dob igra veliku ulogu. Što ste stariji, šanse za preživljavanje padaju", kaže hongkonški virolog dr. Malik Peiris.
Premda godine predstavljaju najveći rizik, nipošto nisu i jedini. U svim dosadašnjim analizama utvrđeno je da visok tlak, dijabetes i bolesti srca pridonose težoj kliničkoj slici bolesnika.
Peiris kaže da su postojeći podaci tek vrh ledenog brijega. Brojni slučajevi o kojima se ne zna mogli bi zanjihati stopu smrtnosti na bilo koju stranu.
To se dogodilo 2009. s pandemijom tzv. svinjske gripe, odnosno virusa H1N1. U prvim danima izgledalo je da je stopa smrtnosti dva posto, rekao je Peiris.
S vremenom su znanstvenici tražili antitijela na H1N1 u krvnim uzorcima u općoj populaciji, otkrivši da su se mnogi zarazili i oporavili i ne znajući da su bili bolesni. Kad su svi ti slučajevi uključeni u statistiku, smrtnost je pala na samo 0,002 posto, kazao je.
"Važno je znati stopu smrtnosti", ističe Peiris. "Mnoge zemlje govore o agresivnim mjerama koje su vrlo teške za ekonomiju jer pretpostavljaju da je stopa jedan posto ili veća. Ali ako znate da je ona stoput niža, mjere će biti sasvim drugačije. Odgovor na zarazu temelji se na njezinoj težini".
Bljesak.info
No izračunavanje izgleda za preživljavanje u ovako ranoj fazi pandemije ne može biti precizno.
Stopa smrtnosti varira od 0,9 do 3,4 posto, ovisno o različitim podacima. Preciznog izračuna ne može biti jer zdravstveni djelatnici nemaju pojma koliko je ljudi zaraženo, ali nije razvilo simptome ili su oni bili toliko blagi da nisu tražili medicinsku pomoć.
"Potpune razmjere bolesti nećemo znati dok ne 'ulovimo zraka' i dok ne analiziramo podatke", kazao je američki imunolog Gene Olinger.
Stariji su najranjiviji
Kako bi utvrdili tko je najranjiviji, znanstvenici će u obzir morati uzeti čimbenike poput klime, pristupa zdravstvenoj skrbi i genetiku. Tuberkuloza, primjerice, još uvijek ubija milijun i pol ljudi u svijetu godišnje, ali učestalost znatno varira ovisno o klimi i zemljopisu.
U dosadašnjem razvoju pandemije jedan se uzorak ističe i bez neke znanstvene analize: Najranjivija su grupa stariji, posebno oni s ranijim bolestima.
Stručna skupina Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) posjetila je prošli mjesec Kinu, ishodište pandemije, i utvrdila da je stopa smrtnosti u svim dobnim skupinama prethodno zdravih ljudi iznosila 1,4 posto.
Ali među onima koji su prethodno bolovali od kardiovaskularnih bolesti iznosila je 13,2 posto, među dijabetičarima 9,2 posto, visokotlakašima 8,4 posto, među onima s kroničnim bolestima dišnih puteva 8 posto i 7,6 posto kod oboljelih od raka.
U međuvremenu, pacijenti stariji od 80 umirali su po stopi od 21,9 posto.
U odvojenoj studiji koju su prošli mjesec objavili znanstvenici Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, provedenoj na 45 tisuća potvrđenih slučajeva Covida-19, pokazalo se da je ukupna smrtnost 2,3 posto, ali skače na osam posto za pacijente u sedamdesetim godinama i na 14,8 posto kod starijih od 80.
Vrh ledenog brijega
Pošto su oba navedena istraživanja provedena u Kini, a to je nedovoljno raznolik uzorak, britanski znanstvenici s Kraljevskog koledža u Londonu proveli su analizu na globalnoj razini.
Po njima je općenita smrtnost 0,9 posto, ali raste na 2,2 posto pacijenata u šezdesetim godinama, na 5,1 posto u sedamdesetim i na 9,3 posto u osamdesetim i starijima.
"Prilično je jasno da dob igra veliku ulogu. Što ste stariji, šanse za preživljavanje padaju", kaže hongkonški virolog dr. Malik Peiris.
Premda godine predstavljaju najveći rizik, nipošto nisu i jedini. U svim dosadašnjim analizama utvrđeno je da visok tlak, dijabetes i bolesti srca pridonose težoj kliničkoj slici bolesnika.
Peiris kaže da su postojeći podaci tek vrh ledenog brijega. Brojni slučajevi o kojima se ne zna mogli bi zanjihati stopu smrtnosti na bilo koju stranu.
To se dogodilo 2009. s pandemijom tzv. svinjske gripe, odnosno virusa H1N1. U prvim danima izgledalo je da je stopa smrtnosti dva posto, rekao je Peiris.
S vremenom su znanstvenici tražili antitijela na H1N1 u krvnim uzorcima u općoj populaciji, otkrivši da su se mnogi zarazili i oporavili i ne znajući da su bili bolesni. Kad su svi ti slučajevi uključeni u statistiku, smrtnost je pala na samo 0,002 posto, kazao je.
"Važno je znati stopu smrtnosti", ističe Peiris. "Mnoge zemlje govore o agresivnim mjerama koje su vrlo teške za ekonomiju jer pretpostavljaju da je stopa jedan posto ili veća. Ali ako znate da je ona stoput niža, mjere će biti sasvim drugačije. Odgovor na zarazu temelji se na njezinoj težini".
Bljesak.info
