- Ukrajina bi trebala uzeti primjer Hrvatske koja je 1991. ostala bez trećine teritorija, ali je onda brzom, efikasnom i odlučnom akcijom 1995. vratila cjelokupan teritorij - rekao je stručnjak za nacionalnu sigurnost i predavač na američkoj vojno-pomorskoj akademiji John Schindler u časopisu Business Insider.
Prema mišljenju tog američkog stručnjaka, Ukrajina bi trebala iskoristiti “model Zagreba” kao šablonu za strateški uspjeh u borbi s nadmoćnijim protivnikom. Kaže da je Ukrajina znatno veća država od Hrvatske i posjeduje daleko više resursa i stanovnika za obrambeni rat. No, Schindler navodi da Ukrajina ima problema s mobilizacijom vojnika i ima ih premalo da se suprotstavi eventualnoj otvorenoj ruskoj agresiji ili da vrati izgubljeni teritorij pod kontrolom proruskih pobunjenika.
Rasprodaja naoružanja
Schindler smatra da je nakon raspada SSSR-a Ukrajina izgubila velik dio svojih obrambenih snaga zbog inercije, korupcije i rasprodaje modernog naoružanja. No napominje da je pokušaj mobilizacije 250 tisuća vojnika zakašnjeli potez, a uz to je prilično “štekalo s odazivom”, te napominje da je Hrvatska koja ima gotovo deset puta manje stanovništva uspjela mobilizirati gotovo 200 tisuća vojnika.
Prvi načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Anton Tus kaže nam da je analiza američkog stručnjaka zanimljiva i “dobar pristup onome što se događa u Ukrajini”. Doduše, smatra general Tus, suštinska razlika između ukrajinske i hrvatske situacije je prijetnja od moguće umiješanosti ruske vojke, što je ključan nepovoljni element za Ukrajince.
Čistka obavještajaca
Schindler napominje da je ukrajinska obavještajna služba vrlo porozna jer je prožeta “ruskim kadrovima” pa će bez efikasne reforme, uz pomoć Zapada, Rusi i dalje znati “svaki ukrajinski potez”.
Tus se slaže da je potrebno “pročistiti obavještajne kanale” i učiniti ih sigurnijima. - Tu smo mi napravili veliki iskorak pa ‘krajiške snage’ i JNA nisu provaljivali naše obavještajne podatke.
Ukrajinci bi trebali napraviti operativne zone i taktičke grupe uz samu liniju razgraničenja kako bi se dobila dinamika i pokretljivost vojnih snaga na terenu - kaže Tus, koji napominje da je bitno obraniti gradove i kontrolirati glavne prometnice, a ako to nije moguće, onda ih se mora onesposobiti.
- Mi smo nakon 1991. godine, kad su Srbi zaokružili tzv. Krajinu i zauzeli teritorij, stalno napredovali. Nakon 1991. nismo izgubili ništa, a stalno smo imali ofenzivne akcije kojima smo dobivali stratešku, ali i moralnu prednost. Kako smo se i diplomatski i vojno stabilizirali, polako smo od obrambenih akcija, kojima smo sprječavali protivnika da zauzme što je planirao, polako prelazili u sve češće brze i efikasne napade.
Mariupolj kao Vukovar
Imali smo razrađenih čak ‘pet Bljeskova’, htjeli smo pomalo odsijecati, odnosno oslobađati određena naša područja. Na kraju smo se osposobili da u vrlo kratkom roku možemo osloboditi velika područja - nastavlja Tus.
- Mi smo za Oluju dobili tjedan dana i u taj smo se rok morali uklopiti - kroz smijeh kaže Tus i dodaje da “smo bili već toliko osposobljeni da nije bilo problema”. Schnindler pak navodi da se proruskim separatistima nikako ne smije prepustiti Mariupolj, strateški značajna luka na Azovskom moru, pa opet predlaže “hrvatsku strategiju” - da Mariupolj postane “Vukovar na Azovu”. General Tus smatra da to može biti taktika “jedno vrijeme” jer se obrana neće moći držati “vječno”.
Vojsku moraju složiti na troslojan način
Američki stručnjak također predlaže da se ukrajinska vojska posloži na “troslojan” način poput HV-a tijekom rata.
- Prvi dio mora se sastojati od mehaniziranih profesionalnih gradijskih brigada s dobro obučenim vojnicima i najmodernijim naoružanjem koji će ‘ići naprijed’, drugi sloj bi bile snage sastavljene od neprofesionalnih vojnika i civilne zaštite koji bi sudjelovali u akcijama čišćenja nakon što gardijske brigade oslobode određeno područje te uspostave kontrolu nad tim područjem.
No, osnovna snaga vojske mora biti mješavina pričuvnog sastava i mobiliziranih vojnika, čija su primarna zadaća obrambeni zadaci te ograničeni ofenzivni zadaci.
Američki vojni stručnjak John Schindler smatra da samo na takav način i s modernizacijom i reformom po “hrvatskom modelu” Ukrajina može računati na pobjedu u ratu s nadmoćnijim i operativno superiornijim protivnikom. I general Anton Tus smatra da je to dobar pristup.
- I mi smo prvo razmišljali o osnivanju korpusa, ali se brzo odustalo jer bi time došlo do rasipanja naoružanja, a kada imate manje pokretne operativne postrojbe i gardijske brigade, onda ste taj problem riješili - kaže Tus. ( V. Vurušić)
Prema mišljenju tog američkog stručnjaka, Ukrajina bi trebala iskoristiti “model Zagreba” kao šablonu za strateški uspjeh u borbi s nadmoćnijim protivnikom. Kaže da je Ukrajina znatno veća država od Hrvatske i posjeduje daleko više resursa i stanovnika za obrambeni rat. No, Schindler navodi da Ukrajina ima problema s mobilizacijom vojnika i ima ih premalo da se suprotstavi eventualnoj otvorenoj ruskoj agresiji ili da vrati izgubljeni teritorij pod kontrolom proruskih pobunjenika.
Rasprodaja naoružanja
Schindler smatra da je nakon raspada SSSR-a Ukrajina izgubila velik dio svojih obrambenih snaga zbog inercije, korupcije i rasprodaje modernog naoružanja. No napominje da je pokušaj mobilizacije 250 tisuća vojnika zakašnjeli potez, a uz to je prilično “štekalo s odazivom”, te napominje da je Hrvatska koja ima gotovo deset puta manje stanovništva uspjela mobilizirati gotovo 200 tisuća vojnika.
Prvi načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Anton Tus kaže nam da je analiza američkog stručnjaka zanimljiva i “dobar pristup onome što se događa u Ukrajini”. Doduše, smatra general Tus, suštinska razlika između ukrajinske i hrvatske situacije je prijetnja od moguće umiješanosti ruske vojke, što je ključan nepovoljni element za Ukrajince.
Čistka obavještajaca
Schindler napominje da je ukrajinska obavještajna služba vrlo porozna jer je prožeta “ruskim kadrovima” pa će bez efikasne reforme, uz pomoć Zapada, Rusi i dalje znati “svaki ukrajinski potez”.
Tus se slaže da je potrebno “pročistiti obavještajne kanale” i učiniti ih sigurnijima. - Tu smo mi napravili veliki iskorak pa ‘krajiške snage’ i JNA nisu provaljivali naše obavještajne podatke.
Ukrajinci bi trebali napraviti operativne zone i taktičke grupe uz samu liniju razgraničenja kako bi se dobila dinamika i pokretljivost vojnih snaga na terenu - kaže Tus, koji napominje da je bitno obraniti gradove i kontrolirati glavne prometnice, a ako to nije moguće, onda ih se mora onesposobiti.
- Mi smo nakon 1991. godine, kad su Srbi zaokružili tzv. Krajinu i zauzeli teritorij, stalno napredovali. Nakon 1991. nismo izgubili ništa, a stalno smo imali ofenzivne akcije kojima smo dobivali stratešku, ali i moralnu prednost. Kako smo se i diplomatski i vojno stabilizirali, polako smo od obrambenih akcija, kojima smo sprječavali protivnika da zauzme što je planirao, polako prelazili u sve češće brze i efikasne napade.
Mariupolj kao Vukovar
Imali smo razrađenih čak ‘pet Bljeskova’, htjeli smo pomalo odsijecati, odnosno oslobađati određena naša područja. Na kraju smo se osposobili da u vrlo kratkom roku možemo osloboditi velika područja - nastavlja Tus.
- Mi smo za Oluju dobili tjedan dana i u taj smo se rok morali uklopiti - kroz smijeh kaže Tus i dodaje da “smo bili već toliko osposobljeni da nije bilo problema”. Schnindler pak navodi da se proruskim separatistima nikako ne smije prepustiti Mariupolj, strateški značajna luka na Azovskom moru, pa opet predlaže “hrvatsku strategiju” - da Mariupolj postane “Vukovar na Azovu”. General Tus smatra da to može biti taktika “jedno vrijeme” jer se obrana neće moći držati “vječno”.
Vojsku moraju složiti na troslojan način
Američki stručnjak također predlaže da se ukrajinska vojska posloži na “troslojan” način poput HV-a tijekom rata.
- Prvi dio mora se sastojati od mehaniziranih profesionalnih gradijskih brigada s dobro obučenim vojnicima i najmodernijim naoružanjem koji će ‘ići naprijed’, drugi sloj bi bile snage sastavljene od neprofesionalnih vojnika i civilne zaštite koji bi sudjelovali u akcijama čišćenja nakon što gardijske brigade oslobode određeno područje te uspostave kontrolu nad tim područjem.
No, osnovna snaga vojske mora biti mješavina pričuvnog sastava i mobiliziranih vojnika, čija su primarna zadaća obrambeni zadaci te ograničeni ofenzivni zadaci.
Američki vojni stručnjak John Schindler smatra da samo na takav način i s modernizacijom i reformom po “hrvatskom modelu” Ukrajina može računati na pobjedu u ratu s nadmoćnijim i operativno superiornijim protivnikom. I general Anton Tus smatra da je to dobar pristup.
- I mi smo prvo razmišljali o osnivanju korpusa, ali se brzo odustalo jer bi time došlo do rasipanja naoružanja, a kada imate manje pokretne operativne postrojbe i gardijske brigade, onda ste taj problem riješili - kaže Tus. ( V. Vurušić)
