Američka konzultantska kuća "Mercer" objavila je veliko istraživanje o kvaliteti življenja, a među brojnim parametrima, zbog kojih se ljudi odlučuju živjeti u određenoj sredini, jest i pitanje sigurnosti. "Mercer" je uzeo u obzir stanje u 230 gradova diljem svijeta, a od manjih država tek stanje u glavnim gradovima, piše Večernji list BiH.
Svake godine analize obavljene na temelju kriterija političkog i ekonomskog razvoja, u koji spadaju politička stabilnost, raširenost kriminala i funkcioniranje pravne države - rangiraju gradove po sigurnosti, objavio je "Mercer".
Osim toga, socijalno-kulturni kriteriji, kao što su pristup necenzuriranim informacijama i ograničenja osobnih sloboda, imaju važnu ulogu u pozicioniranju gradova na listi. Među važne kriterije spadaju i zdravstveni, obrazovni i transportni sustav te mogućnosti rekreacije i odnos prema životnoj okolini.?Prema tome popisu, od 230 gradova svijeta po sigurnosti, odnosno visoko na ljestvici nesigurnosti nalazi se Sarajevo. To mjesto je rezultat više čimbenika, od pitanja klasične opće sigurnosti, korupcije, kriminala... ?Sarajevo se tako našlo na 158. mjestu, a samo nesigurnija sredina od gradova na prostoru bivše Jugoslavije je Skopje, koje je tek jednu stepenicu niže - na 159. poziciji.
Iz susjedstva sigurniji od Sarajeva je glavni grad Slovenije, Ljubljana, i pozicionirana je na 76. mjestu. Slijedi Zagreb koji se nalazi na 98. mjestu po sigurnosti u svijetu. Nisko je plasiran i Beograd na 141. mjestu po sigurnosti u svijetu. Gledajući Europu, prvi grad po nesigurnosti je bjeloruska prijestolnica Minsk, slijedi glavni grad Albanije - Tirana, Ukrajine - Kijev, zatim ruski kraljevski grad St. Petersburg, metropola Moskva, a Sarajevo je sedmi najnesigurniji grad u Europi, također odmah iza Skopja. Samo u ožujku na desetke teških kaznenih djela dogodilo se u Sarajevu.
Naslovnice crne kronike izgledale su ovako: ‘Bačena bomba na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu’, ‘U blizini Katedrale Srca Isusova u Sarajevu izboden mladić’, ‘Pucnjava u Ferhadiji, ranjena jedna osoba’, opljačkana kladionica, na udaru ugostiteljski objekt jer se u njemu okupljaju LGBT osobe … Tučnjave, ulična otimačina, maloljetničko nasilje, agresivni psi - sve je to slika Sarajeva koje je samo dodatno pod svjetlima javnosti zbog toga što je najveća sredina, ali i zato što je glavni grad. Počesto je to razlog što tamošnje vlasti, ali i dio medija, stalno pokušavaju druge sredine, napose Mostar, predstaviti kao problem i ‘slučaj’, premda i statistički podaci pokazuju tko je izvor nestabilnosti.
Svake godine analize obavljene na temelju kriterija političkog i ekonomskog razvoja, u koji spadaju politička stabilnost, raširenost kriminala i funkcioniranje pravne države - rangiraju gradove po sigurnosti, objavio je "Mercer".
Osim toga, socijalno-kulturni kriteriji, kao što su pristup necenzuriranim informacijama i ograničenja osobnih sloboda, imaju važnu ulogu u pozicioniranju gradova na listi. Među važne kriterije spadaju i zdravstveni, obrazovni i transportni sustav te mogućnosti rekreacije i odnos prema životnoj okolini.?Prema tome popisu, od 230 gradova svijeta po sigurnosti, odnosno visoko na ljestvici nesigurnosti nalazi se Sarajevo. To mjesto je rezultat više čimbenika, od pitanja klasične opće sigurnosti, korupcije, kriminala... ?Sarajevo se tako našlo na 158. mjestu, a samo nesigurnija sredina od gradova na prostoru bivše Jugoslavije je Skopje, koje je tek jednu stepenicu niže - na 159. poziciji.
Iz susjedstva sigurniji od Sarajeva je glavni grad Slovenije, Ljubljana, i pozicionirana je na 76. mjestu. Slijedi Zagreb koji se nalazi na 98. mjestu po sigurnosti u svijetu. Nisko je plasiran i Beograd na 141. mjestu po sigurnosti u svijetu. Gledajući Europu, prvi grad po nesigurnosti je bjeloruska prijestolnica Minsk, slijedi glavni grad Albanije - Tirana, Ukrajine - Kijev, zatim ruski kraljevski grad St. Petersburg, metropola Moskva, a Sarajevo je sedmi najnesigurniji grad u Europi, također odmah iza Skopja. Samo u ožujku na desetke teških kaznenih djela dogodilo se u Sarajevu.
Naslovnice crne kronike izgledale su ovako: ‘Bačena bomba na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu’, ‘U blizini Katedrale Srca Isusova u Sarajevu izboden mladić’, ‘Pucnjava u Ferhadiji, ranjena jedna osoba’, opljačkana kladionica, na udaru ugostiteljski objekt jer se u njemu okupljaju LGBT osobe … Tučnjave, ulična otimačina, maloljetničko nasilje, agresivni psi - sve je to slika Sarajeva koje je samo dodatno pod svjetlima javnosti zbog toga što je najveća sredina, ali i zato što je glavni grad. Počesto je to razlog što tamošnje vlasti, ali i dio medija, stalno pokušavaju druge sredine, napose Mostar, predstaviti kao problem i ‘slučaj’, premda i statistički podaci pokazuju tko je izvor nestabilnosti.
