Ma kako paradoksalno zvučalo, gospodarstvo Bosne i Hercegovine vapi za radnom snagom iz inostranstva.
Kvotom za ovu godinu, odobreno je zapošljavanje šest tisuća stranaca.
Međutim, to nije ni približno dovoljno kolike su potrebe našeg gospodarstva. Procjene su da, u ovom trenutku, Bosni i Hercegovini nedostaje nekoliko desetina tisuća radnika različitih zanimanja, javlja BHRT.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, ističe: "Jednostavno su procedure tako striktne, toliko rigorozne, toliko dugo traju, toliko birokratizirane da vama treba skoro godina dana ili deset mjeseci da dovedete nekog radnika, ako ga uopće dovedete. Dakle, u međuvremenu vrlo često ljudi odustanu ili vam ovdje naše vlasti na bilo kom nivou ne dozvole''.
Ekonomisti smatraju da naša administracija na svim razinama uopće ne razumije trenutnu ekonomsku situaciju, te da umjesto da se ide u pravcu skraćenja procedura ili čak ukidanja kvota radnih dozvola za strance, ona još jednom pokazuje da je ne zanimaju potrebe gospodarstvenika.
Zoran Pavlović ekonomski analitičar, ističe: "Birokrate u ministarstvima apsolutno nemaju sluha za realnu situaciju u gospodarstvu i potrebi koje gospodarstvo ima. Bahaćenje administracije i nebriga za gospodarstvo nas vuče prema još goroj poziciji, a zasad smo predzadnji u Europi. Samo je Albanija gora od nas".
Domaće tržište radne snage uzdrmano je zbog nepovoljnih demografskih i migracijskih trendova. Procjene su da će, poput susjednih zemalja, i nama u sljedećih nekoliko godina u oblastima kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo i prerađivački sektor, biti potrebno oko 100 tisuča radnika.
Ako se što prije ne liberalizira zapošljavanje stranaca, vrlo brzo možemo doći u situaciju da naša poduzeća ostanu bez radnika, a država bez prihoda kojima se pune zdravstveni i mirovinski fondovi.
Kvotom za ovu godinu, odobreno je zapošljavanje šest tisuća stranaca.
Međutim, to nije ni približno dovoljno kolike su potrebe našeg gospodarstva. Procjene su da, u ovom trenutku, Bosni i Hercegovini nedostaje nekoliko desetina tisuća radnika različitih zanimanja, javlja BHRT.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, ističe: "Jednostavno su procedure tako striktne, toliko rigorozne, toliko dugo traju, toliko birokratizirane da vama treba skoro godina dana ili deset mjeseci da dovedete nekog radnika, ako ga uopće dovedete. Dakle, u međuvremenu vrlo često ljudi odustanu ili vam ovdje naše vlasti na bilo kom nivou ne dozvole''.
Ekonomisti smatraju da naša administracija na svim razinama uopće ne razumije trenutnu ekonomsku situaciju, te da umjesto da se ide u pravcu skraćenja procedura ili čak ukidanja kvota radnih dozvola za strance, ona još jednom pokazuje da je ne zanimaju potrebe gospodarstvenika.
Zoran Pavlović ekonomski analitičar, ističe: "Birokrate u ministarstvima apsolutno nemaju sluha za realnu situaciju u gospodarstvu i potrebi koje gospodarstvo ima. Bahaćenje administracije i nebriga za gospodarstvo nas vuče prema još goroj poziciji, a zasad smo predzadnji u Europi. Samo je Albanija gora od nas".
Domaće tržište radne snage uzdrmano je zbog nepovoljnih demografskih i migracijskih trendova. Procjene su da će, poput susjednih zemalja, i nama u sljedećih nekoliko godina u oblastima kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo i prerađivački sektor, biti potrebno oko 100 tisuča radnika.
Ako se što prije ne liberalizira zapošljavanje stranaca, vrlo brzo možemo doći u situaciju da naša poduzeća ostanu bez radnika, a država bez prihoda kojima se pune zdravstveni i mirovinski fondovi.
