U razdoblju od siječnja do listopada 2022. godine izvoz iz BiH iznosio je 15 milijardi i 47 milijuna KM, što je za 31,5 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 23 milijarde i 701 milijun KM, što je za 36,7 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,5 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 8 milijardi i 654 milijuna KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 2 milijarde i 771 milijun KM, što je za 48,4 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 904 milijuna KM, što je za 29,5 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 95,4 %. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 11 milijardi i 109 milijuna KM, što je za 31,7 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 milijuna KM, što je za 30 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 82,7 %.
BiH uvozi doslovno sve i svašta, pa i ono čega posjedujemo u izobilju. Frapantni su podaci o količinama flaširane vode koju BiH uvozi. Iz godine u godinu sve više. A izrazito je bogata prirodnim resursima. Ne može se baš mnogo zemalja pohvaliti pitkom vodom iz slavine, piše Večernji list.
Šokantna je činjenica da povećavamo uvoz čak i drvnih sortimenata, sirova drva, ali i finalnih proizvoda. Nevjerojatna je informacija da je u BiH uvezeno sirovog, neobrađenog drva, dakle i trupaca, više od 206 milijuna kilograma, odnosno u vrijednosti od 78 milijuna KM. Više od polovine izvezenog drva iz BiH otišlo je u Kinu, u novcu oko 15 milijuna KM.
Iako se smatra da je BiH prva po šumskom bogatstvu na Balkanu, ovi podaci alarm su za uzbunu jer otvaraju mnoga pitanja. Uz trupce, uvozimo i čačkalice, pa se mnogi pitaju zar barem takav finalni proizvod ne možemo proizvesti od domaće sirovine. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da smo ove godine uvezli na milijune čačkalica, u ukupnom iznosu pod zajedničkim tarifnim brojem 4419, koji se odnosi na kuhinjske proizvode od drva.
Najviše čačkalica, čak polovinu ukupnog iznosa, naručili smo iz daleke Kine, a država ima upola slabiji ukupni izvoz od ukupnog uvoza ove skupine drvnih proizvoda.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da su satovi, papir, žlice i vilice, razni proizvodi od kože samo neke od stvari koje BiH uvozi s Filipina, iz Azerbajdžana, Bangladeša…
BiH je ove godine u Bangladeš izvozila drvo i proizvode od drva, i to 15.465 kg, čija je vrijednost iznosila 21.777 KM. Iz istog tog Bangladeša uvezli smo robe u vrijednosti od 5.551.113 KM, i to odjeće i pribora za odjeću te farmaceutskih proizvoda. U Azerbajdžan smo izvezli robe u vrijednosti od 862.641 KM, a uvezli 4.070.204 KM, od čega najviše mineralnih goriva i ulja.
Izvoz na Filipine iznosio je 12.188.649 KM, dok je uvoz iz ove zemlje značajno manji i iznosio je 342.126 KM, od čega najveći dio otpada na satove.
BiH značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu ima s Egiptom. Izvoz u ovu zemlju ove godine iznosi 22.692.742 KM, a najviše smo izvezli oružja. S druge strane, uvezli smo robe u vrijednosti od 24.919.813 KM, od čega je najviše mineralnih goriva i ulja, piše Večernji list.
Zanimljivo je da smo ove godine uvezli 28.019.739 KM vune, životinjske dlake i prediva, dok smo tih proizvoda izvezli u vrijednosti od 1.321.635 KM. Perja i paperja, prepariranog i proizvoda izrađenih od njih uvezli smo za 5.317.157 KM, najviše iz Kine, a izvezli za 180.341 KM.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,5 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 8 milijardi i 654 milijuna KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 2 milijarde i 771 milijun KM, što je za 48,4 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 904 milijuna KM, što je za 29,5 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 95,4 %. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 11 milijardi i 109 milijuna KM, što je za 31,7 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 milijuna KM, što je za 30 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 82,7 %.
BiH uvozi doslovno sve i svašta, pa i ono čega posjedujemo u izobilju. Frapantni su podaci o količinama flaširane vode koju BiH uvozi. Iz godine u godinu sve više. A izrazito je bogata prirodnim resursima. Ne može se baš mnogo zemalja pohvaliti pitkom vodom iz slavine, piše Večernji list.
Šokantna je činjenica da povećavamo uvoz čak i drvnih sortimenata, sirova drva, ali i finalnih proizvoda. Nevjerojatna je informacija da je u BiH uvezeno sirovog, neobrađenog drva, dakle i trupaca, više od 206 milijuna kilograma, odnosno u vrijednosti od 78 milijuna KM. Više od polovine izvezenog drva iz BiH otišlo je u Kinu, u novcu oko 15 milijuna KM.
Iako se smatra da je BiH prva po šumskom bogatstvu na Balkanu, ovi podaci alarm su za uzbunu jer otvaraju mnoga pitanja. Uz trupce, uvozimo i čačkalice, pa se mnogi pitaju zar barem takav finalni proizvod ne možemo proizvesti od domaće sirovine. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da smo ove godine uvezli na milijune čačkalica, u ukupnom iznosu pod zajedničkim tarifnim brojem 4419, koji se odnosi na kuhinjske proizvode od drva.
Najviše čačkalica, čak polovinu ukupnog iznosa, naručili smo iz daleke Kine, a država ima upola slabiji ukupni izvoz od ukupnog uvoza ove skupine drvnih proizvoda.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da su satovi, papir, žlice i vilice, razni proizvodi od kože samo neke od stvari koje BiH uvozi s Filipina, iz Azerbajdžana, Bangladeša…
BiH je ove godine u Bangladeš izvozila drvo i proizvode od drva, i to 15.465 kg, čija je vrijednost iznosila 21.777 KM. Iz istog tog Bangladeša uvezli smo robe u vrijednosti od 5.551.113 KM, i to odjeće i pribora za odjeću te farmaceutskih proizvoda. U Azerbajdžan smo izvezli robe u vrijednosti od 862.641 KM, a uvezli 4.070.204 KM, od čega najviše mineralnih goriva i ulja.
Izvoz na Filipine iznosio je 12.188.649 KM, dok je uvoz iz ove zemlje značajno manji i iznosio je 342.126 KM, od čega najveći dio otpada na satove.
BiH značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu ima s Egiptom. Izvoz u ovu zemlju ove godine iznosi 22.692.742 KM, a najviše smo izvezli oružja. S druge strane, uvezli smo robe u vrijednosti od 24.919.813 KM, od čega je najviše mineralnih goriva i ulja, piše Večernji list.
Zanimljivo je da smo ove godine uvezli 28.019.739 KM vune, životinjske dlake i prediva, dok smo tih proizvoda izvezli u vrijednosti od 1.321.635 KM. Perja i paperja, prepariranog i proizvoda izrađenih od njih uvezli smo za 5.317.157 KM, najviše iz Kine, a izvezli za 180.341 KM.
