Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pritisnut će idućeg tjedna europske proizvođače oružja da pojačaju ulaganja i pokrenu masovniju proizvodnju. Vojni savez time želi osnažiti obrambene kapacitete Starog kontinenta, ali i pod svaku cijenu udovoljiti zahtjevima američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Rutte planira okupiti čelnike vodećih europskih vojnih grupacija u Bruxellesu kako bi od njih zatražio hitnu reakciju. Cilj je pripremiti teren za ključne ugovore koji će se službeno objaviti na godišnjem samitu NATO-a u Ankari ovog srpnja, doznaje Financial Times od izvora dobro upućenih u situaciju.
NATO traži hitne podatke o raketama
Uoči tog izvanrednog sastanka, od vojnih kompanija se eksplicitno tražilo da dostave podatke o svojim najvećim investicijama i stvarnim mogućnostima za brzo podizanje proizvodnje. Poseban je naglasak stavljen na sektore poput protuzračne obrane i dalekometnih projektila.
Iako se Rutte redovito sastaje s čelnicima europske vojne industrije, ovakvo masovno okupljanje velikog broja suprotstavljenih tvrtki na jednom mjestu posve je neuobičajeno, ističu izvori iz tog sektora. Poruka koju šef saveza šalje jasno pokazuje koliko gori pod petama unutar NATO-a - hitno moraju pokazati konkretan industrijski uzlet prije nego što se svjetski vođe okupe u Turskoj.
Očekuje se da će na sastanak stići delegacije najvećih europskih proizvođača oružja, među kojima su Airbus, Rheinmetall, Safran, Saab, MBDA i Leonardo.
Trumpov pritisak zbog rata u Iranu
Iz Airbusa su na upit novinara kratko poručili: "Ne komentiramo pojedinosti s privatnih i neformalnih sastanaka." Rheinmetall, MBDA i Leonardo potpuno su odbili dati izjavu, dok Safran i Saab nisu odmah odgovorili na upite za komentar, piše FT.
NATO želi da europski vojni divovi hitno pomognu u ispunjavanju Trumpovih zahtjeva za drastičnim povećanjem obrambenih troškova. Bijela kuća ne skriva bijes jer smatra da europski saveznici nisu dovoljno podržali američki rat protiv Irana.
Osim toga, nova ulaganja trebala bi smanjiti ovisnost Europe o Americi, u trenucima kada u europskim prijestolnicama raste opravdani strah oko toga koliko je Washington uopće predan obrani regije.
Na prošlogodišnjem samitu u Haagu, članice saveza pokleknule su pod Trumpovim pritiskom i pristale podići izdvajanja za obranu na čak pet posto BDP-a. Ako se predstojeći samit u Ankari usmjeri na konkretne ugovore o kupnji oružja, to će biti jasan dokaz da se plan provodi, a Trump će moći preuzeti sve zasluge za taj uspjeh, otkrili su dužnosnici uključeni u pripreme.
Vojna industrija i spori ministri pred zidom
"Poanta je u tome da to povećanje vojnog proračuna konačno izgleda stvarno i opipljivo na papiru", izjavio je jedan od dužnosnika za Financial Times. Rutte stoga traži od obrambenih tvrtki da krenu s brzim ulaganjima odmah, bez čekanja da im matične države prvo pošalju službene narudžbe.
Europski proizvođači oružja i ministarstva obrane već se godinama žestoko svađaju oko toga tko je zapravo kriv za slabu vojnu proizvodnju na kontinentu. Vojna industrija optužuje vlade da ne potpisuju dovoljno dugoročnih ugovora o nabavi, dok države uzvraćaju kako privatni sektor presporo širi svoje pogone.
Unatoč tim nategnutim odnosima, Rutte od kompanija želi čuti koje su im glavne prepreke za ubrzanje proizvodnje kako bi zadovoljile potrebe saveza, potvrdila su dva izvora iz industrije. I dok su europski koncerni donekle riješili problem s manjkom streljiva, nabava dalekometnih projektila trenutno je najveća glavobolja za europske vlade.
Amerikanci povlače vojsku iz Njemačke
Berlin očajnički pokušava kupiti američke krstareće rakete Tomahawk kako bi pojačao obranu prema Rusiji. Ta je priča postala kritična nakon što je Pentagon iznenada otkazao planove o razmještaju vlastite opreme u Njemačkoj. Istodobno, Europa pritišće domaće tvrtke da hitno ubrzaju razvoj vlastitog europskog oružja koje bi zamijenilo ono američko.
Podsjetimo, Pentagon je početkom svibnja najavio povlačenje 5000 vojnika iz Njemačke nakon žestoke svađe između Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza oko rata u Iranu. Zbog tog je sukoba Amerika u rekordnom roku spržila goleme količine kritičnog streljiva koje je skupljala godinama.
Oba ova događaja poslužila su Europljanima kao alarm za buđenje, odnosno jasan znak da moraju pod hitno ojačati vlastitu proizvodnju i vojne kapacitete, ističu sugovornici FT-a.
Bilijun dolara za oružje i rješavanje ovisnosti o Kini
Ako europske članice NATO-a doista ostvare cilj od pet posto izdvajanja, to će značiti da će do 2035. godine trošiti nevjerojatan bilijun dolara više na obranu u usporedbi s 2024. godinom. Dužnosnici saveza ne skrivaju da žele velike, zvučne ugovore u sektorima gdje Europa u potpunosti ovisi o milosti SAD-a: protuzračnoj obrani, dalekometnim projektilima i špijunskim kapacitetima poput svemirskih satelita.
Neke od kompanija će idućeg tjedna iznijeti planove za otvaranje novih tvornica, zapošljavanje ljudi, osiguravanje ključnih sirovina i jačanje opskrbnih lanaca. Izvori dodaju kako će se iza zatvorenih vrata ozbiljno razgovarati i o tome kako smanjiti opasnu ovisnost o komponentama iz Kine i Tajvana.
"Glavni tajnik se redovito sastaje s predstavnicima industrije i financijskih institucija iz cijelog saveza kako bi potaknuo veću proizvodnju, inovacije i ulaganja koja su nam nužna za pokrivanje vojnih potreba", zaključio je službeno dužnosnik NATO-a za Financial Times.
Rutte planira okupiti čelnike vodećih europskih vojnih grupacija u Bruxellesu kako bi od njih zatražio hitnu reakciju. Cilj je pripremiti teren za ključne ugovore koji će se službeno objaviti na godišnjem samitu NATO-a u Ankari ovog srpnja, doznaje Financial Times od izvora dobro upućenih u situaciju.
NATO traži hitne podatke o raketama
Uoči tog izvanrednog sastanka, od vojnih kompanija se eksplicitno tražilo da dostave podatke o svojim najvećim investicijama i stvarnim mogućnostima za brzo podizanje proizvodnje. Poseban je naglasak stavljen na sektore poput protuzračne obrane i dalekometnih projektila.
Iako se Rutte redovito sastaje s čelnicima europske vojne industrije, ovakvo masovno okupljanje velikog broja suprotstavljenih tvrtki na jednom mjestu posve je neuobičajeno, ističu izvori iz tog sektora. Poruka koju šef saveza šalje jasno pokazuje koliko gori pod petama unutar NATO-a - hitno moraju pokazati konkretan industrijski uzlet prije nego što se svjetski vođe okupe u Turskoj.
Očekuje se da će na sastanak stići delegacije najvećih europskih proizvođača oružja, među kojima su Airbus, Rheinmetall, Safran, Saab, MBDA i Leonardo.
Trumpov pritisak zbog rata u Iranu
Iz Airbusa su na upit novinara kratko poručili: "Ne komentiramo pojedinosti s privatnih i neformalnih sastanaka." Rheinmetall, MBDA i Leonardo potpuno su odbili dati izjavu, dok Safran i Saab nisu odmah odgovorili na upite za komentar, piše FT.
NATO želi da europski vojni divovi hitno pomognu u ispunjavanju Trumpovih zahtjeva za drastičnim povećanjem obrambenih troškova. Bijela kuća ne skriva bijes jer smatra da europski saveznici nisu dovoljno podržali američki rat protiv Irana.
Osim toga, nova ulaganja trebala bi smanjiti ovisnost Europe o Americi, u trenucima kada u europskim prijestolnicama raste opravdani strah oko toga koliko je Washington uopće predan obrani regije.
Na prošlogodišnjem samitu u Haagu, članice saveza pokleknule su pod Trumpovim pritiskom i pristale podići izdvajanja za obranu na čak pet posto BDP-a. Ako se predstojeći samit u Ankari usmjeri na konkretne ugovore o kupnji oružja, to će biti jasan dokaz da se plan provodi, a Trump će moći preuzeti sve zasluge za taj uspjeh, otkrili su dužnosnici uključeni u pripreme.
Vojna industrija i spori ministri pred zidom
"Poanta je u tome da to povećanje vojnog proračuna konačno izgleda stvarno i opipljivo na papiru", izjavio je jedan od dužnosnika za Financial Times. Rutte stoga traži od obrambenih tvrtki da krenu s brzim ulaganjima odmah, bez čekanja da im matične države prvo pošalju službene narudžbe.
Europski proizvođači oružja i ministarstva obrane već se godinama žestoko svađaju oko toga tko je zapravo kriv za slabu vojnu proizvodnju na kontinentu. Vojna industrija optužuje vlade da ne potpisuju dovoljno dugoročnih ugovora o nabavi, dok države uzvraćaju kako privatni sektor presporo širi svoje pogone.
Unatoč tim nategnutim odnosima, Rutte od kompanija želi čuti koje su im glavne prepreke za ubrzanje proizvodnje kako bi zadovoljile potrebe saveza, potvrdila su dva izvora iz industrije. I dok su europski koncerni donekle riješili problem s manjkom streljiva, nabava dalekometnih projektila trenutno je najveća glavobolja za europske vlade.
Amerikanci povlače vojsku iz Njemačke
Berlin očajnički pokušava kupiti američke krstareće rakete Tomahawk kako bi pojačao obranu prema Rusiji. Ta je priča postala kritična nakon što je Pentagon iznenada otkazao planove o razmještaju vlastite opreme u Njemačkoj. Istodobno, Europa pritišće domaće tvrtke da hitno ubrzaju razvoj vlastitog europskog oružja koje bi zamijenilo ono američko.
Podsjetimo, Pentagon je početkom svibnja najavio povlačenje 5000 vojnika iz Njemačke nakon žestoke svađe između Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza oko rata u Iranu. Zbog tog je sukoba Amerika u rekordnom roku spržila goleme količine kritičnog streljiva koje je skupljala godinama.
Oba ova događaja poslužila su Europljanima kao alarm za buđenje, odnosno jasan znak da moraju pod hitno ojačati vlastitu proizvodnju i vojne kapacitete, ističu sugovornici FT-a.
Bilijun dolara za oružje i rješavanje ovisnosti o Kini
Ako europske članice NATO-a doista ostvare cilj od pet posto izdvajanja, to će značiti da će do 2035. godine trošiti nevjerojatan bilijun dolara više na obranu u usporedbi s 2024. godinom. Dužnosnici saveza ne skrivaju da žele velike, zvučne ugovore u sektorima gdje Europa u potpunosti ovisi o milosti SAD-a: protuzračnoj obrani, dalekometnim projektilima i špijunskim kapacitetima poput svemirskih satelita.
Neke od kompanija će idućeg tjedna iznijeti planove za otvaranje novih tvornica, zapošljavanje ljudi, osiguravanje ključnih sirovina i jačanje opskrbnih lanaca. Izvori dodaju kako će se iza zatvorenih vrata ozbiljno razgovarati i o tome kako smanjiti opasnu ovisnost o komponentama iz Kine i Tajvana.
"Glavni tajnik se redovito sastaje s predstavnicima industrije i financijskih institucija iz cijelog saveza kako bi potaknuo veću proizvodnju, inovacije i ulaganja koja su nam nužna za pokrivanje vojnih potreba", zaključio je službeno dužnosnik NATO-a za Financial Times.
