Biljne uši su u manjoj ili većoj mjeri stanovnici svake bašte. Riječ je o sitnim insektima koji se hrane sišući sokove iz gajenih biljaka.

Kada se na biljku nasele u većem broju, mogu značajno da je oslabe i učine podložnom prema drugim patogenima.

Čak i tamo gdje ih nema mnogo, treba imati u vidu da se one brzo razmnožavaju. Zato je važno da se brzo reagira čim se uoči njihovo prisustvo na biljkama.

Važno je kontrolirati biljne uši

Uši imaju mnogo generacija tijekom godine, ali se sporo sele s biljke na biljku, pa ih je relativno lako kontrolirati.

Ponekad ih je teško primijetiti jer su sitne i teško vidljive golim okom, pogotovo ako im je boja slična boji biljaka na kojima se nalaze. Kruškolikog su oblika, a mogu biti zelene, bijele, bež, smeđe, ponekad i ružičaste. Napadaju listove, drške, pupoljke, cvjetove, plodove.

Čak i ako se ne mogu odmah uočiti, postoje jasni pokazatelji da su neku biljku napale uši. Na primjer, postojanje listova neuobičajenog oblika, njihovo kovrčanje, kržljavost pojedinih dijelova biljke i pojava žutila.

Siguran znak da su biljku napale uši je i pojava ljepljivog sloja na drškama. Vaši mogu da budu prenositelji virusa, a ljepljiva materija koju stvaraju može da privuče insekte i gljivice.

Kako se riješiti biljnih uši?

Postoji više načina borbe protiv uši, pa ćemo navesti one koji se najčešće koriste. Različita su mišljenja o efikasnosti borbe protiv uši, pa ljubitelji cvijeća često pribjegavaju ekstremnoj mjeri bacanja biljke na kojoj su primijetili uši.

Savjet je da se biljka koju su naselili insekti, ako je to moguće, izolira od drugih okolnih biljaka, a da se zatim isprobaju neke od mjera borbe protiv ovih štetočina.

Prskanje biljnih uši hladnom vodom

Jedan od načina borbe je prskanje biljke hladnom vodom. Ovaj hladan tuš često je dovoljan da spere insekte, koji kasnije uglavnom ne znaju da se vrate na biljku s koje su saprani.

Ako je napadnut samo list ili dva, najbolje je da se oni mehanički uklone s biljke.

Posipanje biljke brašnom

Pri jačem napadu uši može da pomogne posipanje biljke brašnom. Kao sredstvo u borbi protiv uši može da se upotrebi voda u koju je dodano malo sredstva za pranje suđa.

Biljku bi trebalo prskati ovim rastvorom dva-tri puta nedjeljno tijekom dva tjedna.

Izmijenjena varijanta ovog rastvora predviđa da se u vodu, osim sredstva za pranje suđa, doda i malo mljevene ljute paprike.

Prskanje rastvorom alkohola

Prskanje rastvorom alkohola je još jedna od mjera borbe. Da bi se napravio ovaj rastvor, treba pomiješati jednake dijelove vode i 70 postotnog alkohola i time prskati biljke. Ako se upotrebljava alkohol koncentracije 95 posto , u tom slučaju se miješaju dva dijela vode s jednim dijelom alkohola.

Neki preporučuju da se malo alkohola doda i u već spomenuti rastvor sa sredstvom za pranje suđa, kako bi se povećala njegova učinkovitost. Uglavnom, treba eksperimentirati i pronaći formulu koja je najdjelotvornija u konkretnom slučaju.

Dodatne preporuke

Preporuka je da se, kada se koriste preparati na bazi alkohola i deterdženta, najprije mala količina nanese na dio biljke i par dana promatra reakcija, da se utvrdi ima li nekih promjena na tkivu biljke.

Biljke mogu biti osjetljive, posebno na pojedine aditive koji se nalaze u deterdžentu. Tek ako nema promjena na biljci, treba je tretirati, ali je najbolje da to bude u dijelu dana kada nije direktno izložena suncu.

U borbi protiv biljnih vaši pomaže i upotreba nimovog ulja ili kupki koje sadrže određene insekticide. Naravno, prilikom njihove upotrebe treba se strogo pridržavati uputstva proizvođača.

Insekticidi treba da budu posljednji čemu se pribjegava u borbi protiv uši. Najprije ipak treba probati primjenu prirodnih sredstava koja su opisana.

Poželjno je i da se u bašti primjenjuju neke preventivne mjere koje će spriječiti da dođe do naseljavanja uši na gajenim biljkama. Unošenje bubamara u vrt, koje su njihovi prirodni neprijatelji, svakako može da pomogne.

Odbija ih prisustvo bijelog luka i macine trave. Bijeli luk posađen blizu ruža sačuvat će ovo raskošno cvijeće od napada uši.

Izvor: Agrosavjet