Predsjednk HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je danas kako bi bilo naivno od političara u toj zemlji da ne provedu reforme koje je pred njih postavila Europska komisija, među kojima je i izborna reforma, kako bi Komisija bezuvjetno predložila otvaranje pregovora s EU do ožujka sljedeće godine.
"Europska komisija nam je ostavila treći mjesec (2024.) kao konačni rok za promjenu stajališta oko nas. Bit ćemo krajnje naivni ako to ne iskoristimo za izmjenu i izbornog zakona oko legitimnosti izbora članova Predsjedništva i domova naroda", rekao je Čović na konferenciji za novinare u Tuzli nakon proširene sjednice stranačkog predsjedništva.
Komisija preporučila uvjetno otvaranje pregovora s BiH
Europska komisija je ovoga tjedna preporučila Europskome vijeću uvjetno otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, od čijih vlasti u međuvremenu očekuje izmjenu nekoliko zakona, među kojima je i onaj o izbornome procesu.
Hrvatska strana u toj zemlji očekuje da se tim izmjenama osigura prestanak prakse preglasavanja, kao što je to slučaj s Predsjedništvom BiH, gdje je u četiri navrata, uglavnom glasovima Bošnjaka, biran Željko Komšić za hrvatskog člana državnog vrha, te u gornjim, nacionalno koncipiranim domovima naroda na razini entiteta Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine.
Čović smatra kako je izbornu reformu moguće provesti do kraja godine na temelju prijedloga koji su bili na stolu za vrijeme prošlogodišnjih pregovora u Neumu i Sarajevu, kojima su posredovali predstavnici administracija SAD-a i Europske unije.
Tada je međunarodna administracija angažirana u BiH inzistirala na tome da se, uz provedbu odluke Ustavnoga suda BiH oko legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, provedu i presude Europskog suda za ljudska prava kojim bi se otklonila diskriminacija po nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi, ali i usvojile izmjene Izbornog zakona kako bi spriječile tehničke manipulacije na izborima.
"Došli smo do izbornog zakona i to je paket. Bez toga paketa mi nećemo dobiti otvorena vrata pregovaračkog procesa s Unijom. Sada imamo dovoljno prostora pokazati visokom predstavniku da on nema razloga djelovati, nego da mi možemo usvojiti te izmjene izbornog zakona", dodao je Čović.
"Eksperti razgovaraju o izbornoj reformi"
Neposredno nakon zatvaranja birališta na prošlogodišnjim općim izborima visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je izmijenio izborne propise vezane uz način biranja izaslanika za Dom naroda Federacije BiH, čime je smanjio, ali nije posve otklonio mogućnost da 3.5 puta brojniji Bošnjaci biraju hrvatske izaslanike u taj gornji parlamentarni dom.
Čelnik HDZ-a BiH potvrdio je kako se razgovori o izbornoj reformi vode na razini stranačkih eksperata bez znanja javnosti, no da će sada o tome razgovarati čelnici vladajuće petorke na razini države, koju uz HDZ BiH, čine probošnjačka Trojka i SNSD Milorada Dodika.
"Europska komisija nam je ostavila treći mjesec (2024.) kao konačni rok za promjenu stajališta oko nas. Bit ćemo krajnje naivni ako to ne iskoristimo za izmjenu i izbornog zakona oko legitimnosti izbora članova Predsjedništva i domova naroda", rekao je Čović na konferenciji za novinare u Tuzli nakon proširene sjednice stranačkog predsjedništva.
Komisija preporučila uvjetno otvaranje pregovora s BiH
Europska komisija je ovoga tjedna preporučila Europskome vijeću uvjetno otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, od čijih vlasti u međuvremenu očekuje izmjenu nekoliko zakona, među kojima je i onaj o izbornome procesu.
Hrvatska strana u toj zemlji očekuje da se tim izmjenama osigura prestanak prakse preglasavanja, kao što je to slučaj s Predsjedništvom BiH, gdje je u četiri navrata, uglavnom glasovima Bošnjaka, biran Željko Komšić za hrvatskog člana državnog vrha, te u gornjim, nacionalno koncipiranim domovima naroda na razini entiteta Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine.
Čović smatra kako je izbornu reformu moguće provesti do kraja godine na temelju prijedloga koji su bili na stolu za vrijeme prošlogodišnjih pregovora u Neumu i Sarajevu, kojima su posredovali predstavnici administracija SAD-a i Europske unije.
Tada je međunarodna administracija angažirana u BiH inzistirala na tome da se, uz provedbu odluke Ustavnoga suda BiH oko legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, provedu i presude Europskog suda za ljudska prava kojim bi se otklonila diskriminacija po nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi, ali i usvojile izmjene Izbornog zakona kako bi spriječile tehničke manipulacije na izborima.
"Došli smo do izbornog zakona i to je paket. Bez toga paketa mi nećemo dobiti otvorena vrata pregovaračkog procesa s Unijom. Sada imamo dovoljno prostora pokazati visokom predstavniku da on nema razloga djelovati, nego da mi možemo usvojiti te izmjene izbornog zakona", dodao je Čović.
"Eksperti razgovaraju o izbornoj reformi"
Neposredno nakon zatvaranja birališta na prošlogodišnjim općim izborima visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je izmijenio izborne propise vezane uz način biranja izaslanika za Dom naroda Federacije BiH, čime je smanjio, ali nije posve otklonio mogućnost da 3.5 puta brojniji Bošnjaci biraju hrvatske izaslanike u taj gornji parlamentarni dom.
Čelnik HDZ-a BiH potvrdio je kako se razgovori o izbornoj reformi vode na razini stranačkih eksperata bez znanja javnosti, no da će sada o tome razgovarati čelnici vladajuće petorke na razini države, koju uz HDZ BiH, čine probošnjačka Trojka i SNSD Milorada Dodika.
