Talijanska ministrica zdravlja želi udvostručiti isplate dječjih doplataka kako bi se ograničio „katastrofalni„ pad stope nataliteta u zemlji. Plan je došao kao odgovor na nedavne nacionalne statistike, najavila je ministrica zdravlja Beatrice Lorenzin u intervjuu za La Republica, koja pokazuje da je u 2015. godini najmanje rođene djece od 1861., što je objavio Rauters.
„Nastavi li se tako dalje i ne uspijemo li zaustaviti trend pada nataliteta bit će manje od 350 000 rođenih u 10 godina što je 40% manje nego u 2010. To je apokaliptično“, rekla je Lorenzin, piše world.wng.org. „U pet godina izgubili smo više od 66 000 rođenih… ako to stavimo u vezu sa sve većim brojem starog i kronično bolesnog stanovništva tada imamo sliku izumiranja zemlje“.
Lorenzin plan želi povećati i proširiti poticaje za male i srednje dohotke obiteljima koje imaju djecu. Sadašnji „baby bonus“ plan, koji je uveden prošle godine iznosi 80 eura mjesečno za sve bebe do tri godine starosti, a koje su rođene između 1. siječnja 2015. i 31. prosinca 2017.
Lorenzin želi udvostručiti plaćanja i proširiti plan na sve bebe mlađe od tri godine do 2020. godine. Predlaže i povećanje poticaja za drugo i svako sljedeće dijete. Za drugo dijete, prosječnoj obitelji će biti isplaćeno 240 eura mjesečno, a za najsiromašnije obitelji koje imaju primanja manja od 7000 eura godišnje bi se isplaćivalo 400 eura mjesečno.
Plan isključuje obitelji s visokim primanjima koja su iznad 25 000 eura godišnje, a u koje spada trećina talijanskih roditelja.
Lorenzin prijedlog bi povećao izdatke jave potrošnje za oko 2,2 milijarde eura u sljedećih šest godina. Prema agenciji France-Presse čini se kako plan ima potporu talijanskog premijera Mattea Renzija.
Neki kritičari smatraju kako će plaćanje ljudima da bi imali djecu napraviti malo za povećanje stope nataliteta.
Steven Mosher, predsjednik istraživačkog instituta za stanovništvo u Virginiji, rekao je da je Italija izabrala krivi put povećanja stope nataliteta s „davanjem državnih povlastica svima, uključujući ilegalne imigrante, koji imaju dijete unutar granica zemlje“, navodi LifeSiteNews. Umjesto „novog vladinog programa koji bi neproporcionalno dijelio olakšice imigrantima i siromašnim“, Mosher preporučuje dječje porezne olakšice koje će koristiti roditelji na radnim mjestima.
Ostali kritičari kažu da će povećanje usluga, a ne novac pružiti najveći poticaj parovima da imaju više djece.
„Beby bonus može pomoći obiteljima u financijskim teškoćama, ali ne postoji korelacija između davanja novca i stope nataliteta“, rekla je Elizabetta Addis, stučnjakinja ekonomije i demografije na Sveučilištu Sassari u intervjuu za The Local.
“Postoji korelacija između raspona usluga i ljudi koji imaju više djece“. Addis je ustvrdila da Italija ima kratak školski dan i nije osigurala poticajnu pomoć za obitelji koje rade.
Druge zemlje EU osiguravaju plaćeni dopust i pomoć kod skrbi za djecu. No ukupna stopa nataliteta u zemaljama EU je izrazito niska. U 2014. Zemlje EU su imale stopu fertiliteta 1,58 rođenih po ženi, a niska stopa je i u zemljama poput Grčke, Španjolske i Poljske od 1,3. Italija je pala sa 2,37 u 1960. na 1,37 u 2014. godini. Stopa od 2,1 se smatra preporučenom razinom u razvijenim zemljama.
Demograf Šterc: S 4-5 milijardi kuna godišnje može se postići društvena, pravna, financijska i stambena sigurnost
” S kolegicom sam napravio istraživanje i vidjeli smo da nam za to treba 3-4 % državnog proračuna, to je na razini 4 do 5 milijardi kuna godišnje. Čak sam išao na razgovor u Ministarstvo financija. Svi su me uvjeravali da 10 % proračuna, to je oko 12 milijardi kuna, može se preusmjeriti negdje, a neće se ni osjetiti. To primjerice kaže pomoćnik ministra financija. Po ministarstvima postoji čitav niz izdvajanja za materijalne troškove”, istaknuo je demograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Stjepan Šterc.
U Hrvatskoj je prisutna depopulacija, a potraje li izumiranje stanovništva dulje, pogotovo kod malih populacija, neizvjesnost revitalizacije jest očekivana.
Statistički podatci potvrđuju da od oko 1 150 000 žena u fertilnom razdoblju danas njih 3,8 % u godini rodi, a za početak obnove ili revitalizacije ukupnoga stanovništva rodnost bi trebalo povećati na 4,8 %.
Zato treba radikalizirati pristup revitalizaciji ukupne populacije stimuliranjem povećanja rodnosti, dajući naknadu za svako rođeno dijete, s obzirom na to da on počinje djelovati odmah, njegovi su rezultati izravni, ne treba čekati duže razdoblje primjene i zapravo je najjednostavniji ako slijedimo iskustva i promišljanja i u drugim zemljama ističe se u istraživanju.
Usprkos velikim problemima s punjenjem hrvatskoga državnog proračuna i njegovim stalnim deficitom, vrlo složenoj i teškoj gospodarskoj situaciji, velikoj nezaposlenosti te nizu drugih nepovoljnih okolnosti, navedeni model lako je razraditi i kvantificirati prema ciljanoj rodnosti od 55 000 u godini.
Prihvaćajući njemački revitalizacijski model (Sanderson, 2011.), ali s različitim parametrima, za ciljanu rodnost u Hrvatskoj kojom bi se izbjegla depopulacija, izumiranje, starenje ukupne populacije i supstitucija stanovništva mora se donijeti strateška odluka o izdvajanju dijela proračunskih sredstava za tu namjenu u visini od 1,6 do 3,2 %.
“Uspoređujući visinu tog izdvajanja s nekim drugim strateškim financiranjem iz proračuna, a s obzirom na značenje revitalizacije ukupnoga stanovništva za Hrvatsku, smatramo da bi tu odluku Vlada Hrvatske zbog općeg interesa i budućnosti zemlje nužno trebala donijeti. Time bi se omogućilo da svako rođeno dijete dobije 5000 do 10 000 eura, što smatramo bitnom egzistencijalnom i potencijalnom mjerom koja jedino može donijeti izravne i relativno brze rezultate”, ističu hrvatski znanstvenici.
Drugi revitalizacijski model trebao bi biti vezan uz dijasporu i potencijalni fertilni kontingent ženske populacije koja čini po procjenama čak 72,7 % istoga domicilnog kontingenta. Međutim, ovaj model morao bi biti vezan i uz povratak u Hrvatsku i uz povećanje rodnosti povratničke populacije, procjenjuju Stjepan šterc i Monika Komušanac.
Stimulirala bi se na isti način kao po prethodnom modelu rodnost povratnika uz njihov ostanak u Hrvatskoj u dužem razdoblju, koje se može definirati za razdoblje od 10 godina. Pretpostavka je da bi se na taj način rodnost potencijalno mogla povećati za dodatnih 10 000, čime bi se dostigla rodnost ukupnoga stanovništva Hrvatske s početka 1980-ih godina i time pokrenula revitalizacija ukupnoga stanovništva te zaustavili svi negativni trendovi i pokazatelji. Uz iste parametre stimuliranja iz prethodnoga modela od 5000 do 10 000 eura, iz proračuna bi se dodatno izdvojilo još između 0,31 i 0,62 % sredstava.
Izvor: narod.hr/world.wng.org
„Nastavi li se tako dalje i ne uspijemo li zaustaviti trend pada nataliteta bit će manje od 350 000 rođenih u 10 godina što je 40% manje nego u 2010. To je apokaliptično“, rekla je Lorenzin, piše world.wng.org. „U pet godina izgubili smo više od 66 000 rođenih… ako to stavimo u vezu sa sve većim brojem starog i kronično bolesnog stanovništva tada imamo sliku izumiranja zemlje“.
Lorenzin plan želi povećati i proširiti poticaje za male i srednje dohotke obiteljima koje imaju djecu. Sadašnji „baby bonus“ plan, koji je uveden prošle godine iznosi 80 eura mjesečno za sve bebe do tri godine starosti, a koje su rođene između 1. siječnja 2015. i 31. prosinca 2017.
Lorenzin želi udvostručiti plaćanja i proširiti plan na sve bebe mlađe od tri godine do 2020. godine. Predlaže i povećanje poticaja za drugo i svako sljedeće dijete. Za drugo dijete, prosječnoj obitelji će biti isplaćeno 240 eura mjesečno, a za najsiromašnije obitelji koje imaju primanja manja od 7000 eura godišnje bi se isplaćivalo 400 eura mjesečno.
Plan isključuje obitelji s visokim primanjima koja su iznad 25 000 eura godišnje, a u koje spada trećina talijanskih roditelja.
Lorenzin prijedlog bi povećao izdatke jave potrošnje za oko 2,2 milijarde eura u sljedećih šest godina. Prema agenciji France-Presse čini se kako plan ima potporu talijanskog premijera Mattea Renzija.
Neki kritičari smatraju kako će plaćanje ljudima da bi imali djecu napraviti malo za povećanje stope nataliteta.
Steven Mosher, predsjednik istraživačkog instituta za stanovništvo u Virginiji, rekao je da je Italija izabrala krivi put povećanja stope nataliteta s „davanjem državnih povlastica svima, uključujući ilegalne imigrante, koji imaju dijete unutar granica zemlje“, navodi LifeSiteNews. Umjesto „novog vladinog programa koji bi neproporcionalno dijelio olakšice imigrantima i siromašnim“, Mosher preporučuje dječje porezne olakšice koje će koristiti roditelji na radnim mjestima.
Ostali kritičari kažu da će povećanje usluga, a ne novac pružiti najveći poticaj parovima da imaju više djece.
„Beby bonus može pomoći obiteljima u financijskim teškoćama, ali ne postoji korelacija između davanja novca i stope nataliteta“, rekla je Elizabetta Addis, stučnjakinja ekonomije i demografije na Sveučilištu Sassari u intervjuu za The Local.
“Postoji korelacija između raspona usluga i ljudi koji imaju više djece“. Addis je ustvrdila da Italija ima kratak školski dan i nije osigurala poticajnu pomoć za obitelji koje rade.
Druge zemlje EU osiguravaju plaćeni dopust i pomoć kod skrbi za djecu. No ukupna stopa nataliteta u zemaljama EU je izrazito niska. U 2014. Zemlje EU su imale stopu fertiliteta 1,58 rođenih po ženi, a niska stopa je i u zemljama poput Grčke, Španjolske i Poljske od 1,3. Italija je pala sa 2,37 u 1960. na 1,37 u 2014. godini. Stopa od 2,1 se smatra preporučenom razinom u razvijenim zemljama.
Demograf Šterc: S 4-5 milijardi kuna godišnje može se postići društvena, pravna, financijska i stambena sigurnost
” S kolegicom sam napravio istraživanje i vidjeli smo da nam za to treba 3-4 % državnog proračuna, to je na razini 4 do 5 milijardi kuna godišnje. Čak sam išao na razgovor u Ministarstvo financija. Svi su me uvjeravali da 10 % proračuna, to je oko 12 milijardi kuna, može se preusmjeriti negdje, a neće se ni osjetiti. To primjerice kaže pomoćnik ministra financija. Po ministarstvima postoji čitav niz izdvajanja za materijalne troškove”, istaknuo je demograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Stjepan Šterc.
U Hrvatskoj je prisutna depopulacija, a potraje li izumiranje stanovništva dulje, pogotovo kod malih populacija, neizvjesnost revitalizacije jest očekivana.
Statistički podatci potvrđuju da od oko 1 150 000 žena u fertilnom razdoblju danas njih 3,8 % u godini rodi, a za početak obnove ili revitalizacije ukupnoga stanovništva rodnost bi trebalo povećati na 4,8 %.
Zato treba radikalizirati pristup revitalizaciji ukupne populacije stimuliranjem povećanja rodnosti, dajući naknadu za svako rođeno dijete, s obzirom na to da on počinje djelovati odmah, njegovi su rezultati izravni, ne treba čekati duže razdoblje primjene i zapravo je najjednostavniji ako slijedimo iskustva i promišljanja i u drugim zemljama ističe se u istraživanju.
Usprkos velikim problemima s punjenjem hrvatskoga državnog proračuna i njegovim stalnim deficitom, vrlo složenoj i teškoj gospodarskoj situaciji, velikoj nezaposlenosti te nizu drugih nepovoljnih okolnosti, navedeni model lako je razraditi i kvantificirati prema ciljanoj rodnosti od 55 000 u godini.
Prihvaćajući njemački revitalizacijski model (Sanderson, 2011.), ali s različitim parametrima, za ciljanu rodnost u Hrvatskoj kojom bi se izbjegla depopulacija, izumiranje, starenje ukupne populacije i supstitucija stanovništva mora se donijeti strateška odluka o izdvajanju dijela proračunskih sredstava za tu namjenu u visini od 1,6 do 3,2 %.
“Uspoređujući visinu tog izdvajanja s nekim drugim strateškim financiranjem iz proračuna, a s obzirom na značenje revitalizacije ukupnoga stanovništva za Hrvatsku, smatramo da bi tu odluku Vlada Hrvatske zbog općeg interesa i budućnosti zemlje nužno trebala donijeti. Time bi se omogućilo da svako rođeno dijete dobije 5000 do 10 000 eura, što smatramo bitnom egzistencijalnom i potencijalnom mjerom koja jedino može donijeti izravne i relativno brze rezultate”, ističu hrvatski znanstvenici.
Drugi revitalizacijski model trebao bi biti vezan uz dijasporu i potencijalni fertilni kontingent ženske populacije koja čini po procjenama čak 72,7 % istoga domicilnog kontingenta. Međutim, ovaj model morao bi biti vezan i uz povratak u Hrvatsku i uz povećanje rodnosti povratničke populacije, procjenjuju Stjepan šterc i Monika Komušanac.
Stimulirala bi se na isti način kao po prethodnom modelu rodnost povratnika uz njihov ostanak u Hrvatskoj u dužem razdoblju, koje se može definirati za razdoblje od 10 godina. Pretpostavka je da bi se na taj način rodnost potencijalno mogla povećati za dodatnih 10 000, čime bi se dostigla rodnost ukupnoga stanovništva Hrvatske s početka 1980-ih godina i time pokrenula revitalizacija ukupnoga stanovništva te zaustavili svi negativni trendovi i pokazatelji. Uz iste parametre stimuliranja iz prethodnoga modela od 5000 do 10 000 eura, iz proračuna bi se dodatno izdvojilo još između 0,31 i 0,62 % sredstava.
Izvor: narod.hr/world.wng.org
