''Nisam imao priliku upoznati se s prijedlogom HNS-a i SDA još nije zauzela stav oko tog prijedloga. S druge strane, zna se naš stav u vezi s novim kanalom. Vidjet ćemo hoće li oni uputiti taj prijedlog u Parlament, pa ćemo tu iznijeti svoj stav o svakom prijedlogu koji bude dostavljen'', izjavio je za Faktor Amir Fazlić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Naime, portal je objavio analizu prijedloga rekonstrukcije javnog servisa prema kojemu bi i hrvati dobili kanal na svojem jeziku navodeći kako u analizi zanemaruje ''u potpunosti politički aspekt ove inicijative i potencijalnu ulogu 'hrvatskog kanala' kao servisa u službi HNS-a, odnosno Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH'', te da se osvrće ''isključivo na financijski aspekt, odnosno način financiranja strukture Javnog RTV sustava koju predlaže HNS''.
Javni RTV sustav bi se, smatraju u HNS-u, financirao naplatom RTV pretplate, iz komercijalnih izvora, te sufinanciranjem iz proračuna svih razina vlasti.
''Uz pretpostavku da bi se na taj način na godišnjem nivou prikupilo oko 100 milijuna KM, sredstva bi se dijelila po unaprijed definiranom omjeru: 30 posto BHRT, 30 posto BHRT B, 25 posto BHRT S i 15 posto BHRT H. Međutim, predloženi model raspodjele sredstava baš i ne odražava nacionalnu strukturu stanovništva u BiH. Ako ćemo kao osnovu uzeti jezičko opredjeljenje građana FBiH, njih 1.656.461, sudeći prema posljednjem popisu stanovništva, govori bosanskim jezikom, dok hrvatskim jezikom govori 478.624 građana, što je 3.46 posto više u korist osoba koje govore bosanskim jezikom'', piše Faktor.
Portal se u komentaru osvrće i na etničku pripadnost te navodi kako bi Bošnjaci plaćali puno više.
''Ako ćemo govoriti o etničkoj pripadnosti građana FBiH, njih 1.562.372 se izjasnilo kao Bošnjaci, dok se 497.883 građana izjasnilo kao Hrvati, što je 3.13 puta više u korist Bošnjaka. S obzirom da bi kanal koji bi emitirao sadržaj na bosanskom jeziku dobivao samo dvostruko veći iznos u odnosu na kanal koji bi emitirao sadržaj na hrvatskom jeziku, jasno je da bi Bošnjaci po prijedlogu HNS-a svojim novcem financirali i kanal na hrvatskom jeziku. Uzimajući u obzir navedene statističke podatke, evidentno je da bi Bošnjaci bili ti koji bi uglavnom financirali i državni kanal BHRT 1, koji bi trebao emitirati sadržaje prilagođene svim građanima BiH. Pored ove, postoji i druga metoda raspodjele sredstava prikupljenih od RTV pristojbi'', navodi Faktor.
Između ostalog, portal piše kako bi, ''prema ovom modelu kanal koji bi u BiH gledao i financirao 1.769.592 Bošnjaka dobivao jednak iznos kao kanal koji bi gledalo i financiralo 544.780 Hrvata''.
Naime, portal je objavio analizu prijedloga rekonstrukcije javnog servisa prema kojemu bi i hrvati dobili kanal na svojem jeziku navodeći kako u analizi zanemaruje ''u potpunosti politički aspekt ove inicijative i potencijalnu ulogu 'hrvatskog kanala' kao servisa u službi HNS-a, odnosno Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH'', te da se osvrće ''isključivo na financijski aspekt, odnosno način financiranja strukture Javnog RTV sustava koju predlaže HNS''.
Javni RTV sustav bi se, smatraju u HNS-u, financirao naplatom RTV pretplate, iz komercijalnih izvora, te sufinanciranjem iz proračuna svih razina vlasti.
''Uz pretpostavku da bi se na taj način na godišnjem nivou prikupilo oko 100 milijuna KM, sredstva bi se dijelila po unaprijed definiranom omjeru: 30 posto BHRT, 30 posto BHRT B, 25 posto BHRT S i 15 posto BHRT H. Međutim, predloženi model raspodjele sredstava baš i ne odražava nacionalnu strukturu stanovništva u BiH. Ako ćemo kao osnovu uzeti jezičko opredjeljenje građana FBiH, njih 1.656.461, sudeći prema posljednjem popisu stanovništva, govori bosanskim jezikom, dok hrvatskim jezikom govori 478.624 građana, što je 3.46 posto više u korist osoba koje govore bosanskim jezikom'', piše Faktor.
Portal se u komentaru osvrće i na etničku pripadnost te navodi kako bi Bošnjaci plaćali puno više.
''Ako ćemo govoriti o etničkoj pripadnosti građana FBiH, njih 1.562.372 se izjasnilo kao Bošnjaci, dok se 497.883 građana izjasnilo kao Hrvati, što je 3.13 puta više u korist Bošnjaka. S obzirom da bi kanal koji bi emitirao sadržaj na bosanskom jeziku dobivao samo dvostruko veći iznos u odnosu na kanal koji bi emitirao sadržaj na hrvatskom jeziku, jasno je da bi Bošnjaci po prijedlogu HNS-a svojim novcem financirali i kanal na hrvatskom jeziku. Uzimajući u obzir navedene statističke podatke, evidentno je da bi Bošnjaci bili ti koji bi uglavnom financirali i državni kanal BHRT 1, koji bi trebao emitirati sadržaje prilagođene svim građanima BiH. Pored ove, postoji i druga metoda raspodjele sredstava prikupljenih od RTV pristojbi'', navodi Faktor.
Između ostalog, portal piše kako bi, ''prema ovom modelu kanal koji bi u BiH gledao i financirao 1.769.592 Bošnjaka dobivao jednak iznos kao kanal koji bi gledalo i financiralo 544.780 Hrvata''.
