Američki predsjednik Donald Trump ponovno je pokrenuo svoju trgovinsku ofenzivu protiv Kine, kao odmazdu za ograničenja koja je Peking nametnuo sektoru rijetkih minerala s visokim strateškim značajem.
Trump je jučer na svojoj mreži Truth Social napisao da će Sjedinjene Države uvesti dodatne stopostotne carine na kinesku robu, uz one koje su već na snazi, najavivši da će stupiti na snagu 1. listopada ili ranije.
"Kina je poduzela neviđeni korak"
"Upravo je potvrđeno da je Kina zauzela iznimno agresivan stav u trgovini, poslavši svijetu izuzetno neprijateljsko pismo u kojem navodi da će, s učinkom od 1. studenoga 2025., uvesti opsežnu kontrolu izvoza na gotovo sve proizvode koje proizvode, pa čak i na neke koje uopće ne proizvode.
To se odnosi na sve zemlje, bez iznimke, i očito je plan koji su osmislili prije mnogo godina. To je potpuno nezapamćeno u međunarodnoj trgovini i moralna sramota u odnosima s drugim državama.
Na temelju toga što je Kina poduzela ovaj neviđeni korak, i govoreći isključivo u ime SAD-a, a ne drugih država koje su također bile ugrožene, od 1. studenoga 2025. (ili ranije, ovisno o daljnjim kineskim potezima), Sjedinjene Američke Države uvest će carinu od 100% na kinesku robu, povrh svih postojećih carina koje već plaćaju.
Također 1. studenoga uvest ćemo i vlastite kontrole izvoza na sve ključne tehnologije i softver", objavio je američki predsjednik.
Golema likvidacija pozicija na kripto tržištu
Kripto tržište svjedočilo je likvidaciji pozicija od više od 7,5 milijardi dolara unutar sat vremena nakon Trumpove objave. Prema podacima Coinglassa, tijekom tog razdoblja likvidirano je 6,22 milijarde dolara dugih i 1,29 milijardi dolara kratkih pozicija.
Bitcoin je prednjačio s likvidacijom od 1,83 milijarde dolara, a slijede Ethereum s 1,68 milijardi dolara, Solana sa 614,38 milijuna i XRP s 432,46 milijuna dolara.
Likvidacija podrazumijeva prisilno zatvaranje pozicija onoga koji je izgubio previše novca i više nema dovoljno sredstava da pokrije gubitke. To se najčešće događa kad netko koristi polugu, odnosno trguje s posuđenim novcem.
U posljednja 24 sata, s kripto tržišta je likvidirano više od 9 milijardi dolara. Tijekom tog razdoblja nestalo je 7,5 milijardi dolara dugih i 1,5 milijardi dolara kratkih pozicija. Ukupno je 1,4 milijuna investitora likvidiralo svoje trgovačke pozicije u posljednja 24 sata.
Izvješće Valuermarketa klasificiralo je događaj kao "najveću jednodnevnu likvidaciju u povijesti digitalne imovine". Dodatno, cijena Bitcoina doživjela je jedan od svojih najtežih padova u novijoj povijesti, pala je s preko 122.000 dolara na 105.000 dolara.
Već je ranija Trumpova poruka zabrinula ulagače
Inače, Trump je ranije tijekom jučerašnjeg dana objavio ogromnu poruku na svojoj društvenoj mreži u kojoj tvrdi da Kina postaje "vrlo neprijateljski raspoložena" i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu.
Već je ta Trumpova poruka loše primljena od strane investitora. Pala su tri glavna indeksa na njujorškoj burzi: Dow za 1,9%, S&P 500 za 2,7%, a Nasdaq za 3,5%. Iako se pokazalo da Trump ne ispunjava uvijek svoje prijetnje, investitori, potrošači i tvrtke i dalje imaju razloga za zabrinutost.
Amerika je ovisna o kineskoj robi
Sjedinjene Američke Države i Kina su dva najveća svjetska gospodarstva. Iako je Meksiko nedavno zamijenio Kinu kao glavni izvor strane robe koja se isporučuje u Sjedinjene Američke Države, Amerika ovisi o stotinama milijardi dolara vrijednoj kineskoj robi.
Elektronika, odjeća i namještaj su među glavnim robama koje Sjedinjene Američke Države primaju iz Kine.
Trump je poticao izvršne direktore, posebno u tehnološkom sektoru, da presele proizvodnju u Sjedinjene Američke Države, ali je ublažio svoj pristup posljednjih mjeseci jer su poslovni lideri zadovoljili predsjednika najavama ulaganja od stotina milijardi dolara u američku proizvodnju, pri čemu će i dalje većinu svojih proizvoda proizvoditi u inozemstvu.
Ubrzo nakon što je u travnju uveo carine od 145% na kinesku robu Trump je izdao izuzeće za elektroniku, podvrgavajući je carinama od 20%. Taj je potez, u mnogočemu, bio priznanje da Trumpova administracija razumije bol koju bi visoke carine mogle nanijeti američkom gospodarstvu.
Zatim su u svibnju američki i kineski dužnosnici dodatno utvrdili međuovisnost trgovine dogovorivši se o međusobnom snižavanju carina. Kina je smanjila carine na američki izvoz sa 125% na 10%, a Sjedinjene Države su smanjile stope sa 145% na 30%. Kao rezultat toga, burze obje zemlje su porasle.
Trump je jučer na svojoj mreži Truth Social napisao da će Sjedinjene Države uvesti dodatne stopostotne carine na kinesku robu, uz one koje su već na snazi, najavivši da će stupiti na snagu 1. listopada ili ranije.
"Kina je poduzela neviđeni korak"
"Upravo je potvrđeno da je Kina zauzela iznimno agresivan stav u trgovini, poslavši svijetu izuzetno neprijateljsko pismo u kojem navodi da će, s učinkom od 1. studenoga 2025., uvesti opsežnu kontrolu izvoza na gotovo sve proizvode koje proizvode, pa čak i na neke koje uopće ne proizvode.
To se odnosi na sve zemlje, bez iznimke, i očito je plan koji su osmislili prije mnogo godina. To je potpuno nezapamćeno u međunarodnoj trgovini i moralna sramota u odnosima s drugim državama.
Na temelju toga što je Kina poduzela ovaj neviđeni korak, i govoreći isključivo u ime SAD-a, a ne drugih država koje su također bile ugrožene, od 1. studenoga 2025. (ili ranije, ovisno o daljnjim kineskim potezima), Sjedinjene Američke Države uvest će carinu od 100% na kinesku robu, povrh svih postojećih carina koje već plaćaju.
Također 1. studenoga uvest ćemo i vlastite kontrole izvoza na sve ključne tehnologije i softver", objavio je američki predsjednik.
Golema likvidacija pozicija na kripto tržištu
Kripto tržište svjedočilo je likvidaciji pozicija od više od 7,5 milijardi dolara unutar sat vremena nakon Trumpove objave. Prema podacima Coinglassa, tijekom tog razdoblja likvidirano je 6,22 milijarde dolara dugih i 1,29 milijardi dolara kratkih pozicija.
Bitcoin je prednjačio s likvidacijom od 1,83 milijarde dolara, a slijede Ethereum s 1,68 milijardi dolara, Solana sa 614,38 milijuna i XRP s 432,46 milijuna dolara.
Likvidacija podrazumijeva prisilno zatvaranje pozicija onoga koji je izgubio previše novca i više nema dovoljno sredstava da pokrije gubitke. To se najčešće događa kad netko koristi polugu, odnosno trguje s posuđenim novcem.
U posljednja 24 sata, s kripto tržišta je likvidirano više od 9 milijardi dolara. Tijekom tog razdoblja nestalo je 7,5 milijardi dolara dugih i 1,5 milijardi dolara kratkih pozicija. Ukupno je 1,4 milijuna investitora likvidiralo svoje trgovačke pozicije u posljednja 24 sata.
Izvješće Valuermarketa klasificiralo je događaj kao "najveću jednodnevnu likvidaciju u povijesti digitalne imovine". Dodatno, cijena Bitcoina doživjela je jedan od svojih najtežih padova u novijoj povijesti, pala je s preko 122.000 dolara na 105.000 dolara.
Već je ranija Trumpova poruka zabrinula ulagače
Inače, Trump je ranije tijekom jučerašnjeg dana objavio ogromnu poruku na svojoj društvenoj mreži u kojoj tvrdi da Kina postaje "vrlo neprijateljski raspoložena" i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu.
Već je ta Trumpova poruka loše primljena od strane investitora. Pala su tri glavna indeksa na njujorškoj burzi: Dow za 1,9%, S&P 500 za 2,7%, a Nasdaq za 3,5%. Iako se pokazalo da Trump ne ispunjava uvijek svoje prijetnje, investitori, potrošači i tvrtke i dalje imaju razloga za zabrinutost.
Amerika je ovisna o kineskoj robi
Sjedinjene Američke Države i Kina su dva najveća svjetska gospodarstva. Iako je Meksiko nedavno zamijenio Kinu kao glavni izvor strane robe koja se isporučuje u Sjedinjene Američke Države, Amerika ovisi o stotinama milijardi dolara vrijednoj kineskoj robi.
Elektronika, odjeća i namještaj su među glavnim robama koje Sjedinjene Američke Države primaju iz Kine.
Trump je poticao izvršne direktore, posebno u tehnološkom sektoru, da presele proizvodnju u Sjedinjene Američke Države, ali je ublažio svoj pristup posljednjih mjeseci jer su poslovni lideri zadovoljili predsjednika najavama ulaganja od stotina milijardi dolara u američku proizvodnju, pri čemu će i dalje većinu svojih proizvoda proizvoditi u inozemstvu.
Ubrzo nakon što je u travnju uveo carine od 145% na kinesku robu Trump je izdao izuzeće za elektroniku, podvrgavajući je carinama od 20%. Taj je potez, u mnogočemu, bio priznanje da Trumpova administracija razumije bol koju bi visoke carine mogle nanijeti američkom gospodarstvu.
Zatim su u svibnju američki i kineski dužnosnici dodatno utvrdili međuovisnost trgovine dogovorivši se o međusobnom snižavanju carina. Kina je smanjila carine na američki izvoz sa 125% na 10%, a Sjedinjene Države su smanjile stope sa 145% na 30%. Kao rezultat toga, burze obje zemlje su porasle.
