Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara ocijenila je kako je u tom entitetu, za razliku od države, stanje dobro te da nema napetosti u političkim i međunacionalnim odnosima.
Bradara je za predsjednicu Federacije BiH postavljena kao kandidat HDZ BiH nakon izbora provedenih 2022., a po entitetskom ustavu ona je i šefica izvršne vlasti.
Komentirajući protekle četiri godine mandata uoči približavanja novih izbora planiranih za listopad ove godine, u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV) kazala je kako je zadovoljna stanjem u entitetu, posebice imajući u vidu tešku političku krizu koja je obilježila BiH u 2023. i kada su snažno ojačale secesionističke tendencije u Republici Srpskoj, dok je vlast na državnoj razini bila u potpunoj blokadi.
Relaksirani odnosi u Federaciji BiH
Istaknula je kako je posebice važno to što u Federaciji BiH nije bilo izraženih međunacionalnih napetosti.
"U Federaciji su odnosi relaksirani i nacionalno i politički, i to je nešto što smatram velikim postignućem", kazala je dodajući kako je stabilnost osigurala stalna komunikacija i razgovor među koalicijskim partnerima pa su tako izbjegnute krize.
Za razliku od Federacije BiH vlast na državnoj razini u stalnoj je krizi i ne funkcionira, a Bradara strahuje da će se takvo stanje nastaviti i u 2024. godini što bi moglo blokirati europski put BiH.
Pitanje Južne interkonekcije
Bradara je u rujnu prošle godine Ustavnom sudu poslala zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o Južnoj interkonekciji koji je entitetski parlament po hitnom postupku usvojio u siječnju 2023., no u HDZ-u BiH su bili nezadovoljni rješenjem po kojemu je nositelj projekta povezivanja plinskih mreža BiH i Hrvatske trebala biti tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Naknadno je postignut politički dogovor po kojemu bi se taj posao povjerio američkoj privatnoj tvrtki, no i taj će aranžman ovisiti o pravorijeku Ustavnog suda.
Bradara sada kaže kako je ipak važno da Ustavni sud da konačnu riječ, a da se svi strateški projekti moraju realizirati temeljem političkog dogovora.
"Vjerujem da ćemo se vratiti u kolosijek koji će omogućiti realizaciju projekta", kazala je pojašnjavajući kako je postojeći zakon u svakom slučaju nužno izmijeniti jer u njemu nema definirane opcije dodjele koncesije.
Zanimanje za gradnju plinovoda Južna interkonekcija do sada su javno iskazale dvije američke tvrtke uključujući građevinskog diva Bechtel.
Tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC koja slovi za blisku Trumpovoj administraciji poslala je pak pismo namjere vladi Federacije BiH izražavajući spremnost da uz gradnju plinovoda radi i na projektu izgradnje najmanje tri plinske elektrane te na modernizaciji zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.
Bradara je za predsjednicu Federacije BiH postavljena kao kandidat HDZ BiH nakon izbora provedenih 2022., a po entitetskom ustavu ona je i šefica izvršne vlasti.
Komentirajući protekle četiri godine mandata uoči približavanja novih izbora planiranih za listopad ove godine, u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV) kazala je kako je zadovoljna stanjem u entitetu, posebice imajući u vidu tešku političku krizu koja je obilježila BiH u 2023. i kada su snažno ojačale secesionističke tendencije u Republici Srpskoj, dok je vlast na državnoj razini bila u potpunoj blokadi.
Relaksirani odnosi u Federaciji BiH
Istaknula je kako je posebice važno to što u Federaciji BiH nije bilo izraženih međunacionalnih napetosti.
"U Federaciji su odnosi relaksirani i nacionalno i politički, i to je nešto što smatram velikim postignućem", kazala je dodajući kako je stabilnost osigurala stalna komunikacija i razgovor među koalicijskim partnerima pa su tako izbjegnute krize.
Za razliku od Federacije BiH vlast na državnoj razini u stalnoj je krizi i ne funkcionira, a Bradara strahuje da će se takvo stanje nastaviti i u 2024. godini što bi moglo blokirati europski put BiH.
Pitanje Južne interkonekcije
Bradara je u rujnu prošle godine Ustavnom sudu poslala zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o Južnoj interkonekciji koji je entitetski parlament po hitnom postupku usvojio u siječnju 2023., no u HDZ-u BiH su bili nezadovoljni rješenjem po kojemu je nositelj projekta povezivanja plinskih mreža BiH i Hrvatske trebala biti tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Naknadno je postignut politički dogovor po kojemu bi se taj posao povjerio američkoj privatnoj tvrtki, no i taj će aranžman ovisiti o pravorijeku Ustavnog suda.
Bradara sada kaže kako je ipak važno da Ustavni sud da konačnu riječ, a da se svi strateški projekti moraju realizirati temeljem političkog dogovora.
"Vjerujem da ćemo se vratiti u kolosijek koji će omogućiti realizaciju projekta", kazala je pojašnjavajući kako je postojeći zakon u svakom slučaju nužno izmijeniti jer u njemu nema definirane opcije dodjele koncesije.
Zanimanje za gradnju plinovoda Južna interkonekcija do sada su javno iskazale dvije američke tvrtke uključujući građevinskog diva Bechtel.
Tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC koja slovi za blisku Trumpovoj administraciji poslala je pak pismo namjere vladi Federacije BiH izražavajući spremnost da uz gradnju plinovoda radi i na projektu izgradnje najmanje tri plinske elektrane te na modernizaciji zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.
