Iako može izgledati vizualno atraktivno, bršljan je jedan od najupornijih korova koji ne preza niti pred umjetnom podlogom za širenje ili penjanje. Njegovi mali listovi i sitno, ali vrlo uporno, korijenje mogu prouzročiti velike štete, poput uništavanja drugih biljnih vrsta ili površinskog sloja fasade, ako se ne uklone ili barem ne obuzdaju na vrijeme.
Riječ je o korovu koji u početku raste na tlu, ali sve dok ne naiđe na prikladnu površinu za penjanje, čime pokreće iznimno zamršen proces za koji je onda potrebno nešto više vremena i volje kako bi se bio zaustavljen. Nakon dodira s površinom, ova se biljka nastoji penjati tako da transformira i prilagođava svoje korijenje koje onda uspješnije prianja na vertikalnu podlogu. Ono se tada širi prema van i tako povećava svoj kontakt s površinom, sve više ju prekriva i drži bršljan u čvršćem položaju.
U ovom se procesu penjanja iz biljke bršljana oslobađa tvar nalik ljepilu, a korijen "uzgaja" dodatne sitne izdanke poput dlačica koje se zatim pružaju i sve pukotine površine kako bi što uspješnije pričvrstile biljku. S vremenom te se dlačice suše i biljku dodatno "zakucavaju" na predviđeno mjesto.
Na temu borbe protiv bršljana, novinari Expressa kontaktirali su Bena McInnerneya certificiranog stručnjaka za vrtlarstvo i osnivača platforme GoTreeQuotes na kojoj vlasnici vrtova i hobisti mogu pronaći niz odgovora na svoja pitanja, ali i povezati se sa stručnjacima koji nude usluge poput čišćenja vrta od korova i profesionalnog uklanjanja drveća.
On je naveo tri metode koje smatra najuspješnijima kad je riječ o uklanjanju bršljana s raznih površina. Kao prvu metodu navodi temeljito čupanje iz zemlje, pri čemu je važno izvaditi i odstraniti što više korijena. Na taj će se način osigurati da iz preostalih dijelova biljke ne narastu novi izdanci, što je s bršljanom uvijek moguće. Za najbolje rezultate potpunog uklanjanja bršljana, korijenje treba temeljito čupati svaki dan dok se u potpunosti ne uklone, ali i svaki put kad se uoči novi rast.
Druga metoda održavanja bršljana pod kontrolom primjerena je za vrtlare koji žele zadržati bršljan u svom dvorištu kao dekoraciju, ali pod kontrolom. Radi se o učestalom podrezivanju koje je popularan i jednostavan način za zaustavljanje širenja. Za ovu je metodu, tvrdi Ben, važno imati posebno dizajnirane vrtlarske škare pomoću kojih se bršljanovi izdanci mogu uspješno rezati točno pri dnu i tako usmjeravati rast preostalih, željenih dijelova.
Za one koji imaju posla s izrazito "tvrdoglavim" bršljanom preostaje posljednja, najmanje željena, metoda, a to je korištenje herbicida. "Ako ne možete kontrolirati svoj bršljan čupanjem ili rezanjem, možete pokušati koristiti herbicide" savjetovao je Ben i dodao da prilikom kupnje treba tražiti one herbicide s glifosatom ili triklopirom jer su ti sastojci pokazali najučinkovitijima u borbi protiv bršljana.
Riječ je o korovu koji u početku raste na tlu, ali sve dok ne naiđe na prikladnu površinu za penjanje, čime pokreće iznimno zamršen proces za koji je onda potrebno nešto više vremena i volje kako bi se bio zaustavljen. Nakon dodira s površinom, ova se biljka nastoji penjati tako da transformira i prilagođava svoje korijenje koje onda uspješnije prianja na vertikalnu podlogu. Ono se tada širi prema van i tako povećava svoj kontakt s površinom, sve više ju prekriva i drži bršljan u čvršćem položaju.
U ovom se procesu penjanja iz biljke bršljana oslobađa tvar nalik ljepilu, a korijen "uzgaja" dodatne sitne izdanke poput dlačica koje se zatim pružaju i sve pukotine površine kako bi što uspješnije pričvrstile biljku. S vremenom te se dlačice suše i biljku dodatno "zakucavaju" na predviđeno mjesto.
Na temu borbe protiv bršljana, novinari Expressa kontaktirali su Bena McInnerneya certificiranog stručnjaka za vrtlarstvo i osnivača platforme GoTreeQuotes na kojoj vlasnici vrtova i hobisti mogu pronaći niz odgovora na svoja pitanja, ali i povezati se sa stručnjacima koji nude usluge poput čišćenja vrta od korova i profesionalnog uklanjanja drveća.
On je naveo tri metode koje smatra najuspješnijima kad je riječ o uklanjanju bršljana s raznih površina. Kao prvu metodu navodi temeljito čupanje iz zemlje, pri čemu je važno izvaditi i odstraniti što više korijena. Na taj će se način osigurati da iz preostalih dijelova biljke ne narastu novi izdanci, što je s bršljanom uvijek moguće. Za najbolje rezultate potpunog uklanjanja bršljana, korijenje treba temeljito čupati svaki dan dok se u potpunosti ne uklone, ali i svaki put kad se uoči novi rast.
Druga metoda održavanja bršljana pod kontrolom primjerena je za vrtlare koji žele zadržati bršljan u svom dvorištu kao dekoraciju, ali pod kontrolom. Radi se o učestalom podrezivanju koje je popularan i jednostavan način za zaustavljanje širenja. Za ovu je metodu, tvrdi Ben, važno imati posebno dizajnirane vrtlarske škare pomoću kojih se bršljanovi izdanci mogu uspješno rezati točno pri dnu i tako usmjeravati rast preostalih, željenih dijelova.
Za one koji imaju posla s izrazito "tvrdoglavim" bršljanom preostaje posljednja, najmanje željena, metoda, a to je korištenje herbicida. "Ako ne možete kontrolirati svoj bršljan čupanjem ili rezanjem, možete pokušati koristiti herbicide" savjetovao je Ben i dodao da prilikom kupnje treba tražiti one herbicide s glifosatom ili triklopirom jer su ti sastojci pokazali najučinkovitijima u borbi protiv bršljana.
