Izetbegoviću sam jasno rekao: HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad dosada ali nam ti nećeš ili takvi kao ti nećete birati predstavnike niti ćete nam vi traiti alternative kao što ste do sada radili. Dakle hrvatski narod će za sebe odlučiti, izjavio je u intervju za Hrvatski Medijski Servis predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ BiH i HNS-a dr Dragan Čović komentirajući izjavu Bakira Izetbegovića kako će SDA “morati tražiti alternativu HDZ-u".
Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Ovih dana se obilježava 24 obljetnica uspostave Hrvatske republike Herceg Bosne. Smatrate li da bi BiH danas bila i pravednija i funkcionalnija država da je Herceg Bosna ugrađena u Daytonski sporazum? Jesu li Hrvati pogriješili što su je se odrekli?
Čestitao sam javno, a najprije mi dozvolite da to ponovo učinim - čestitam svima 24. obljetnicu Hrvatske Republike Herceg Bosne. Prije 25, 26 godina razmišljali smo kako zaštititi poziciju hrvatskog naroda. Uspostava Herceg Bosne neosporno je jedan od najznačajnijih datuma novije hrvatske povijesti. Ovaj projekat uveliko je doprinieo da smo mi još uvijek danas narod, politički narod koji želi dobiti institucionalnu jednakopravnost. Kroz taj projekat smo mi, ne samo zaštitili hrvatski narod, nego skrbili i o svima onima koji nisu pripadnici hrvatskog naroda na prostoru gdje je djelovala HR HB i njene institucije. Kako ekonomske tako gospodarske, političke, vojne, policijske. Tako da s te strane ja mislim da je izvučen jedan optimum u tom vremenu. Ono što je bila jedna velika greška po meni, ali je i ona imala svoj sadržaj i svoju potrebu, da smo se odrekli Herceg Bosne kao uređenja odnosno mi smo u daytonsku BiH unijeli Herceg Bosnu a izašli smo kao paket Federacije BiH sa vrlo oskudnim elementima zaštite hrvatskog naroda.
SDA je osudila obilježavanje obljetnice Herceg Bosne tvrdeći kako je ona bila zločinačka. Kako komentirate takve kvalifikacije?
Naravno rat je užasno vrijeme i gdje se god on događa žrtve su uvijek popratni dio ratnih događanja pa naravno i sve ono što ne ide na čast onima koji prave različite oblike zločina na svim stranama. Ali ono što nikad neću prihvatiti je da netko Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu označava kao zločinačku organizaciju ili sve ono što nije bilo dobro u tom vremenu i na tom prostoru izolira od događanja u širem okruženju osobito u prostoru kojeg je pokrivala i vlast Republike Srpske kako god da se zvala u tom vremenu i vlast takozvane Armije RBiH na području Republike BiH koja je vrlo jasno imala definirana taj prostor koji je evidentno bio podjeljen na tri djela. Ja bih rekao čak i na više.
Hrvati su se odrekli Herceg Bosne da bi gradili Federaciju BiH. Nije li to gotovo pa nemoguća misija kada im se danas osporava i minimum onog što je pravo jednog suverenog i konstitutivnog naroda - da biraju svoje političke predstavnike, da imaju svoj javni rtv servis?
To je ono što sam kazao. U Daytonskom sporazumu smo mi imali vrlo jasno artikulirane odnose ali je evidentno da je taktika onih koji su pravili taj sporazum bila napravite jedan korak pa ćemo vremenom lagano dovesti u poziciju jedan konstitutivan narod da u organizaciji tri naroda, dva entiteta da bude višak. I to se činilo u ime politike bošnjačkog naroda i jedne stranke. Da bi danas kazali pa nećemo mi dozvoliti Hrvatima da biraju svoje predstavnike. I sada, naravno, taj instrument se olako ne ispušta iz ruku i to pokazuje neodgovornost političkih predstavnika najbrojnijeg naroda u BiH. Nisu svjesni da ta brojnost ili isntrument koji dobijete, neko pravo je ogroman teret. I ako ga ne koristite na isti način, možemo proći kao i devedesetih godina. Ne može se jednom narodu nametati rješenje bez obzira radi li se o rješenju koje proizlazi iz izbornog zakonodavstva ili puno drugih aspekata kojim prepoznajemo jedan narod kao konstitutivan. Mi ćemo morati mnogo jasnije mnogo glasnije i rezolutnije postaviti se prema određenim stvarima koje moramo rješiti da bi BiH uopće funkcionira.
Za to vrijeme sve više Hrvata napušta BiH.
Istina. Odlaze danas ne samo Hrvati nego i Srbi i Bošnjaci iz BiH. Zato moramo izgraditi instrumente kako se zaštititi u izbornom zakonodavstvu da birate svoje predstavnike da vam to nitko ne daje, to vam jednostavno pripada, da imate jedan rtv sustav koji će osigurati potrebu da se informirate i da predstavljate svoj narod u toj javnoj komunikaciji. Kako riješiti još bezbroj drugih pitanja, kako bi ukupan ambijent za život u BiH bio bolji kako bi ljudi počeli vjerovati u državu BiH kao u svoju domovinu. Vjerujem da ćemo 22 godine nakon Daytona znati uravnoteženu politiku voditi i izboriti se za svoje pravo, a to je minimum prava koje danas ima svaka manjina u bilo kojem europskom demokratskom procesu. Znači kako birati svoje predstavnike. Dakle hrvatski narod će imati pravo birati svoje predstavnike u klubu Hrvata Doma naroda, svog hrvatskog člana Predsjedništva imat će pravo na javni rtv kanal. To je nešto što je zadatak ove vlasti u ovom ciklusu.
Vi ste nepopravljivi optimist. S druge, pak strane vaš kolega u Predsjedništvu BiH i lider SDA Bakir Izetbegović kaže kako namjerava tražiti alternativu HDZ-u i kako će se, kako je rekao ta alternativa morati dogoditi. Kako ste protumačili njegovu izjavu?
On je to rekao, možda, na kraju balade. Taj koncept živi već dugo vremena. Pripreman je kandidat u ime Hrvata i protukandidat, konkretno meni, davao se novac za to, na određenim prostorima se vodio marketing za te ljude i tako dalje. Znači to je jedan trajni proces. Neće se olako oni odreći mogućnosti da biraju umjesto Hrvata i formiraju vlast bez predstavnika Hrvata. Ja komuniciram s gospodinom Izetbegovićem. Na tu temu smo pričali već pet ili šest puta u zadnji šest ili sedam mjeseci. Ono što je proteklih dana izašlo u eter, što je nedvosmisleno kazano, praktično se radi bar zadnjih 10 mjeseci. Vrlo sam mu jasno kazao da neće ići, da naše partnerstvo dolazi u pitanje. Rekao sam mu kako će HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad dosada ali nam ti nećeš ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike, niti ćete nam vi tražiti alternative kao što ste do sada radili.
Dakle, hrvatski narod će za sebe odlučiti a oni će nastaviti dalje s tim da budemo načisto - oni nemaju danas drugog izbora jer je politika koju vode pomalo gubitnička i moj je stav bio prema svom kolegi da je to put u propast, što je meni iskreno žao jer sam mislio da HDZ i SDA mogu imati jedno strateško partnerstvo. U jednom trenutku smo tražili rješenja za izborno zakonodavstvo i za puno drugih ključnih životnih pitanja dok je evidentno sve skupa rađeno s druge strane da vrijeme prođe tako da ja ne brinem brigu koju danas brine lider SDA. Ja brinem kako zaštiti područje hrvatskog naroda i u tome ćemo uspjeti kako time zaštititi i Bosnu i Hercegovinu kao državu. Jer oni koji su mislili da u ime nas mogu birati podcijenili su činjenicu da bez hrvatskog naroda neće biti ove države.
Vi, a i ostali hrvatski dužnosnici uporno ponavljate da se vlast u Federaciji, a i na razini BiH neće moći uspostaviti bez izmjena izbornog zakona. No Izetbegović, kao i dužnosnici SDA, ali i drugi bošnjačkih stranakatvrde suprotno; da se neće dogoditi ništa dramatinčno da će se vlast uspostaviti izbori održati i bez izmjena izbornog zakona. Kako to planiraju učiniti?
Jedina realnost danas je promjeniti izborno zakonodavstvo, osobito odredbe koje Ustavni sud BiH stavio van snage. U suprotnom će se dogoditi Mostar. Isti taj Ustavni sud je stavio van snage izborna pravila za Mostar i više izbora u Mostaru nema. Sad imamo odredbe koje se tiču konstitutivnosti u Domu naroda, preinačeno i na Predsjedništvo BiH. Drugim riječima ako te stvari ne popunimo i vrlo jasno ne definiramo kako provesti izbore i implementirati rezultate jasno je da izbora neće biti. Ja isto tvrdim da se neće ništa dramatično dogoditi, da ćemo mi u ovoj godini imati izbore koje ćemo napraviti.
Ali na čemu temeljite taj optimizam gospodine Čoviću ako bošnjački dužnosnici jasno kažu da oni neće prihvatiti izmjene izbornog zakona, na način da se osigura ono što HNS traži, dakle legitiman izbor izaslanika u federalni Dom naroda?
Nije prvi put da sve bošnjačke stranke i SDP i DF i ne znam kakvi drugi savezi i SDA i SBIH imaju identičan stav kad se dođe do nekog pitanja kojeg oni promatraju kao bošnjačko nacionalno pitanje, što je za njih kanal na hrvatskom jeziku. Za njih je bošnjačko nacionalno pitanje i onemogućiti izbor legitimnih predstavnika naroda, pa su potegli u Domu naroda vitalni nacionalni interes. Isti stav bio je oko izbora u Stocu, a ja sam, ako se sjećate tada rekao da će izbora u Stocu biti da će biti održani po najvišim standardima i da će ova naša koalicija pobijediti. Evo, Bog dao da je pobijedila. Uvjeren sam da će se to isto dogoditi na općim izborima. Jasno je da će se morati naći adekvatan broj Bošnjaka koji će prihvatiti ova ili neka druga rješenja. Mi smo do kraja tolerantni, samo je princip u pitanju- da jedni drugima ne biramo predstavnike. Čak je i ovo HNS-ovo rješenje ustavri prijedlog SDA kojeg smo mi prihvatili upravo zato da bi lakše prošlo. To je evidentno s njihove strane. Čak su i montirali kasnije da to nije njihov prijedlog. Dakle mi idemo otvorenog stava u taj proces u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Svi oni koji misle da neke stvari treba popraviti, neka predlože te popravke, ali na vrlo jasnom načelu da hrvatski narod bira klub Hrvata, isto mislim i za Bošnjake i za Srbe. I dok god postoji hrvatski član Predsjednitšva, po logici stvari, trebaju ga birati Hrvati. Kakav istrumentarij naći da se to dogodi, mislim da je to stvar vještine dogovora. Ja sam optimističan, jer samo oni koji žele srušiti ovu državu, koji žele napraviti krizu, a to nije baš lako danas napraviti, nije ovo vrijeme 90-ih godina, mogu odbijati izmjene izbornog zakona, na spomenutim načelima.
Da zaokružimo ovu temu još jednim pitanjem. Ukoliko, ipak ne bi došlo do izmjena Izbornog zakona, a vlast u Federaciji se, po treći put, pokušala formirati na nezakoniti način, bez oni koji predstavljaju većinsku volju hrvatskih birača, kako će te postupiti? Gospodin Karamatić, predsjednik HSS-a BiH, spominje reaktiviranje Herceg Bosne, gospodin Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH kaže da bi to značilo “prelazak Rubikona”, najavljuje izvanredno zasjedanje sabora.
Sasvim sam siguran da smo našli vrlo jasnu koncepciju organizacije koju treba načiniti da ovaj proces završi svoj put. Naravno bilo bi glupo da nemamo odgovor za neka druga rješenja, ali sad javno komunciirait šta je odgovor B, što C, ili D, ako nešto ne bude, mislim da bi bilo politički naivno. Imamo puno opcija kako u drugoj varijanti djelovati. U svakom slučaju, hrvatski narod se više neće nikada dovesti u pozicuju da drugi odlučuju o njegovoj sudbini, bez obzira koji je segment života u pitanju. Previše je žrtava bilo s hrvatske strane, naravno bilo ih je i s druge i treće strane, da bi to mogao bilo tko danas zanijekati i dovesit svoj narod i sebe u poziciju da kažemo da smo nešto politički pogriješili. Ne, upravo obrnuto, gradimo svoju državu koja mora biti europska sa svim tim vrijednostima, bez obzira tko se neće složiti s tim vrijednostima. U takvoj državi želimo osigurati do kraja ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda. Mi danas imamo ogroman potencijal uz sve ove odlaske, iskušenja koje imamo da je to jedna ogromna obaveza pred našim vodstvom. I, druga stvar, svi su svjesni da ovakva država više funkcionirati ne može. Mi ćemo morati nakon izbora 2018. godine napraviti reorganizaciju kojeg oblika koje forme na užem ili širem području ali opet ne narušavajući ovo rečeno.
Dnevnik.ba
Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Ovih dana se obilježava 24 obljetnica uspostave Hrvatske republike Herceg Bosne. Smatrate li da bi BiH danas bila i pravednija i funkcionalnija država da je Herceg Bosna ugrađena u Daytonski sporazum? Jesu li Hrvati pogriješili što su je se odrekli?
Čestitao sam javno, a najprije mi dozvolite da to ponovo učinim - čestitam svima 24. obljetnicu Hrvatske Republike Herceg Bosne. Prije 25, 26 godina razmišljali smo kako zaštititi poziciju hrvatskog naroda. Uspostava Herceg Bosne neosporno je jedan od najznačajnijih datuma novije hrvatske povijesti. Ovaj projekat uveliko je doprinieo da smo mi još uvijek danas narod, politički narod koji želi dobiti institucionalnu jednakopravnost. Kroz taj projekat smo mi, ne samo zaštitili hrvatski narod, nego skrbili i o svima onima koji nisu pripadnici hrvatskog naroda na prostoru gdje je djelovala HR HB i njene institucije. Kako ekonomske tako gospodarske, političke, vojne, policijske. Tako da s te strane ja mislim da je izvučen jedan optimum u tom vremenu. Ono što je bila jedna velika greška po meni, ali je i ona imala svoj sadržaj i svoju potrebu, da smo se odrekli Herceg Bosne kao uređenja odnosno mi smo u daytonsku BiH unijeli Herceg Bosnu a izašli smo kao paket Federacije BiH sa vrlo oskudnim elementima zaštite hrvatskog naroda.
SDA je osudila obilježavanje obljetnice Herceg Bosne tvrdeći kako je ona bila zločinačka. Kako komentirate takve kvalifikacije?
Naravno rat je užasno vrijeme i gdje se god on događa žrtve su uvijek popratni dio ratnih događanja pa naravno i sve ono što ne ide na čast onima koji prave različite oblike zločina na svim stranama. Ali ono što nikad neću prihvatiti je da netko Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu označava kao zločinačku organizaciju ili sve ono što nije bilo dobro u tom vremenu i na tom prostoru izolira od događanja u širem okruženju osobito u prostoru kojeg je pokrivala i vlast Republike Srpske kako god da se zvala u tom vremenu i vlast takozvane Armije RBiH na području Republike BiH koja je vrlo jasno imala definirana taj prostor koji je evidentno bio podjeljen na tri djela. Ja bih rekao čak i na više.
Hrvati su se odrekli Herceg Bosne da bi gradili Federaciju BiH. Nije li to gotovo pa nemoguća misija kada im se danas osporava i minimum onog što je pravo jednog suverenog i konstitutivnog naroda - da biraju svoje političke predstavnike, da imaju svoj javni rtv servis?
To je ono što sam kazao. U Daytonskom sporazumu smo mi imali vrlo jasno artikulirane odnose ali je evidentno da je taktika onih koji su pravili taj sporazum bila napravite jedan korak pa ćemo vremenom lagano dovesti u poziciju jedan konstitutivan narod da u organizaciji tri naroda, dva entiteta da bude višak. I to se činilo u ime politike bošnjačkog naroda i jedne stranke. Da bi danas kazali pa nećemo mi dozvoliti Hrvatima da biraju svoje predstavnike. I sada, naravno, taj instrument se olako ne ispušta iz ruku i to pokazuje neodgovornost političkih predstavnika najbrojnijeg naroda u BiH. Nisu svjesni da ta brojnost ili isntrument koji dobijete, neko pravo je ogroman teret. I ako ga ne koristite na isti način, možemo proći kao i devedesetih godina. Ne može se jednom narodu nametati rješenje bez obzira radi li se o rješenju koje proizlazi iz izbornog zakonodavstva ili puno drugih aspekata kojim prepoznajemo jedan narod kao konstitutivan. Mi ćemo morati mnogo jasnije mnogo glasnije i rezolutnije postaviti se prema određenim stvarima koje moramo rješiti da bi BiH uopće funkcionira.
Za to vrijeme sve više Hrvata napušta BiH.
Istina. Odlaze danas ne samo Hrvati nego i Srbi i Bošnjaci iz BiH. Zato moramo izgraditi instrumente kako se zaštititi u izbornom zakonodavstvu da birate svoje predstavnike da vam to nitko ne daje, to vam jednostavno pripada, da imate jedan rtv sustav koji će osigurati potrebu da se informirate i da predstavljate svoj narod u toj javnoj komunikaciji. Kako riješiti još bezbroj drugih pitanja, kako bi ukupan ambijent za život u BiH bio bolji kako bi ljudi počeli vjerovati u državu BiH kao u svoju domovinu. Vjerujem da ćemo 22 godine nakon Daytona znati uravnoteženu politiku voditi i izboriti se za svoje pravo, a to je minimum prava koje danas ima svaka manjina u bilo kojem europskom demokratskom procesu. Znači kako birati svoje predstavnike. Dakle hrvatski narod će imati pravo birati svoje predstavnike u klubu Hrvata Doma naroda, svog hrvatskog člana Predsjedništva imat će pravo na javni rtv kanal. To je nešto što je zadatak ove vlasti u ovom ciklusu.
Vi ste nepopravljivi optimist. S druge, pak strane vaš kolega u Predsjedništvu BiH i lider SDA Bakir Izetbegović kaže kako namjerava tražiti alternativu HDZ-u i kako će se, kako je rekao ta alternativa morati dogoditi. Kako ste protumačili njegovu izjavu?
On je to rekao, možda, na kraju balade. Taj koncept živi već dugo vremena. Pripreman je kandidat u ime Hrvata i protukandidat, konkretno meni, davao se novac za to, na određenim prostorima se vodio marketing za te ljude i tako dalje. Znači to je jedan trajni proces. Neće se olako oni odreći mogućnosti da biraju umjesto Hrvata i formiraju vlast bez predstavnika Hrvata. Ja komuniciram s gospodinom Izetbegovićem. Na tu temu smo pričali već pet ili šest puta u zadnji šest ili sedam mjeseci. Ono što je proteklih dana izašlo u eter, što je nedvosmisleno kazano, praktično se radi bar zadnjih 10 mjeseci. Vrlo sam mu jasno kazao da neće ići, da naše partnerstvo dolazi u pitanje. Rekao sam mu kako će HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad dosada ali nam ti nećeš ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike, niti ćete nam vi tražiti alternative kao što ste do sada radili.
Dakle, hrvatski narod će za sebe odlučiti a oni će nastaviti dalje s tim da budemo načisto - oni nemaju danas drugog izbora jer je politika koju vode pomalo gubitnička i moj je stav bio prema svom kolegi da je to put u propast, što je meni iskreno žao jer sam mislio da HDZ i SDA mogu imati jedno strateško partnerstvo. U jednom trenutku smo tražili rješenja za izborno zakonodavstvo i za puno drugih ključnih životnih pitanja dok je evidentno sve skupa rađeno s druge strane da vrijeme prođe tako da ja ne brinem brigu koju danas brine lider SDA. Ja brinem kako zaštiti područje hrvatskog naroda i u tome ćemo uspjeti kako time zaštititi i Bosnu i Hercegovinu kao državu. Jer oni koji su mislili da u ime nas mogu birati podcijenili su činjenicu da bez hrvatskog naroda neće biti ove države.
Vi, a i ostali hrvatski dužnosnici uporno ponavljate da se vlast u Federaciji, a i na razini BiH neće moći uspostaviti bez izmjena izbornog zakona. No Izetbegović, kao i dužnosnici SDA, ali i drugi bošnjačkih stranakatvrde suprotno; da se neće dogoditi ništa dramatinčno da će se vlast uspostaviti izbori održati i bez izmjena izbornog zakona. Kako to planiraju učiniti?
Jedina realnost danas je promjeniti izborno zakonodavstvo, osobito odredbe koje Ustavni sud BiH stavio van snage. U suprotnom će se dogoditi Mostar. Isti taj Ustavni sud je stavio van snage izborna pravila za Mostar i više izbora u Mostaru nema. Sad imamo odredbe koje se tiču konstitutivnosti u Domu naroda, preinačeno i na Predsjedništvo BiH. Drugim riječima ako te stvari ne popunimo i vrlo jasno ne definiramo kako provesti izbore i implementirati rezultate jasno je da izbora neće biti. Ja isto tvrdim da se neće ništa dramatično dogoditi, da ćemo mi u ovoj godini imati izbore koje ćemo napraviti.
Ali na čemu temeljite taj optimizam gospodine Čoviću ako bošnjački dužnosnici jasno kažu da oni neće prihvatiti izmjene izbornog zakona, na način da se osigura ono što HNS traži, dakle legitiman izbor izaslanika u federalni Dom naroda?
Nije prvi put da sve bošnjačke stranke i SDP i DF i ne znam kakvi drugi savezi i SDA i SBIH imaju identičan stav kad se dođe do nekog pitanja kojeg oni promatraju kao bošnjačko nacionalno pitanje, što je za njih kanal na hrvatskom jeziku. Za njih je bošnjačko nacionalno pitanje i onemogućiti izbor legitimnih predstavnika naroda, pa su potegli u Domu naroda vitalni nacionalni interes. Isti stav bio je oko izbora u Stocu, a ja sam, ako se sjećate tada rekao da će izbora u Stocu biti da će biti održani po najvišim standardima i da će ova naša koalicija pobijediti. Evo, Bog dao da je pobijedila. Uvjeren sam da će se to isto dogoditi na općim izborima. Jasno je da će se morati naći adekvatan broj Bošnjaka koji će prihvatiti ova ili neka druga rješenja. Mi smo do kraja tolerantni, samo je princip u pitanju- da jedni drugima ne biramo predstavnike. Čak je i ovo HNS-ovo rješenje ustavri prijedlog SDA kojeg smo mi prihvatili upravo zato da bi lakše prošlo. To je evidentno s njihove strane. Čak su i montirali kasnije da to nije njihov prijedlog. Dakle mi idemo otvorenog stava u taj proces u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Svi oni koji misle da neke stvari treba popraviti, neka predlože te popravke, ali na vrlo jasnom načelu da hrvatski narod bira klub Hrvata, isto mislim i za Bošnjake i za Srbe. I dok god postoji hrvatski član Predsjednitšva, po logici stvari, trebaju ga birati Hrvati. Kakav istrumentarij naći da se to dogodi, mislim da je to stvar vještine dogovora. Ja sam optimističan, jer samo oni koji žele srušiti ovu državu, koji žele napraviti krizu, a to nije baš lako danas napraviti, nije ovo vrijeme 90-ih godina, mogu odbijati izmjene izbornog zakona, na spomenutim načelima.
Da zaokružimo ovu temu još jednim pitanjem. Ukoliko, ipak ne bi došlo do izmjena Izbornog zakona, a vlast u Federaciji se, po treći put, pokušala formirati na nezakoniti način, bez oni koji predstavljaju većinsku volju hrvatskih birača, kako će te postupiti? Gospodin Karamatić, predsjednik HSS-a BiH, spominje reaktiviranje Herceg Bosne, gospodin Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH kaže da bi to značilo “prelazak Rubikona”, najavljuje izvanredno zasjedanje sabora.
Sasvim sam siguran da smo našli vrlo jasnu koncepciju organizacije koju treba načiniti da ovaj proces završi svoj put. Naravno bilo bi glupo da nemamo odgovor za neka druga rješenja, ali sad javno komunciirait šta je odgovor B, što C, ili D, ako nešto ne bude, mislim da bi bilo politički naivno. Imamo puno opcija kako u drugoj varijanti djelovati. U svakom slučaju, hrvatski narod se više neće nikada dovesti u pozicuju da drugi odlučuju o njegovoj sudbini, bez obzira koji je segment života u pitanju. Previše je žrtava bilo s hrvatske strane, naravno bilo ih je i s druge i treće strane, da bi to mogao bilo tko danas zanijekati i dovesit svoj narod i sebe u poziciju da kažemo da smo nešto politički pogriješili. Ne, upravo obrnuto, gradimo svoju državu koja mora biti europska sa svim tim vrijednostima, bez obzira tko se neće složiti s tim vrijednostima. U takvoj državi želimo osigurati do kraja ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda. Mi danas imamo ogroman potencijal uz sve ove odlaske, iskušenja koje imamo da je to jedna ogromna obaveza pred našim vodstvom. I, druga stvar, svi su svjesni da ovakva država više funkcionirati ne može. Mi ćemo morati nakon izbora 2018. godine napraviti reorganizaciju kojeg oblika koje forme na užem ili širem području ali opet ne narušavajući ovo rečeno.
Dnevnik.ba
