Taj datum od 11 tisuća godina još nije sa stopostotnom sigurnošću potvrđen, ali kostur je pronađen u sloju zemlje koji je već datiran metodom C-14, upravo na 11.000 godina starosti. Ostaci, koji su jako dobro sačuvani, sada idu na sve moguće analize, antropološku, DNK i dodatnu C-14 analizu. Tako će se dobiti točna starost, spol i vrijeme ostataka. Inače, nisu tu samo ljudski ostaci, ali vidi se jedan civilizirani pokop prije 11 tisuća godina – istaknuo je jedan od voditelja arheoloških istraživanja dr. Mate Parica.
Inače, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru drugi je put ove godine sa svojom ekipom arheologa, pod vodstvom dr. Darija Vujevića i dr. Mate Parice, istraživao pećine Vlakno na Dugom otoku u blizini mjesta Savar. Na prvi pogled mala pećina već se, po do sad pronađenim nalazima, svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana – ističu arheolozi. Slojevi koji idu sve do 20.000 godina unazad, a dali su osim ljudskih ostataka, velik broj nalaza kremenog i koštanog oruđa, te ostataka faune koji govore o privredi zajednice.
Posebno iznenađenje dočekalo nas je na kraju ovogodišnje kampanje istraživanja. Položen u blizini vatrišta, ležao je u ispruženom položaju gotovo cjelovit kostur jednog od stanovnika pećine. Članovi zajednice su ga položili ili možda čak i ostavili na mjestu gdje je umro, zasuvši ga tek s malo zemlje i nešto kamenja, tek koliko je dovoljno da ga poštede od divljih životinja – dodao je dr. Parica.
Znanstvena vrijednost ovog nalaza je ogromna, jer u Dalmaciji gotovo da i nema ljudskih ostataka iz ovog razdoblja. Razbacani fragmenti kostura pronađeni su u Kopačini na otoku Braču, a najbogatiji takvom vrstom nalaza su slojevi Vele spile na otoku Korčuli, gdje je pronađeno 5 ljudskih kostura iz razdoblja mezolitika. No, datumi za ove nalaze su 2 do 3 tisuće godina mlađi od kostura iz Vlakna. Time je nalaz s Dugog otoka postao najstariji poznati Dalmatinac" – istaknuo je dr. Parica.
Pravo istraživanje tek počinje, DNA i antropološke analize dat će brojne podatke o životu pokojnika i razlozima smrti, a kako ističe dr. Parica, dobiveni podatci poslužit će za usporedbu s ostalim nalazištima i upotpuniti sliku o vremenu mezolitika na Mediteranu.
