Ne stišavaju se političke reakcije, naročito iz Republike Srpske, na Programsku deklaraciju Stranke demokratske akcije (SDA), usvojenu na stranačkom kongresu prije dva dana. Dokument različito tumače i analitičari. Realna posljedica – nikad veća politička kriza u Bosni i Hercegovini – u drugom je planu.
U Deklaraciji ne piše ništa što bi se moglo okarakterizirati kao antidaytonska aktivnost, kaže akademik Suad Kurtćehajić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, podsjećajući da su izjave i ponašanje onih koji otvoreno rade na razgradnji vlastite države inicirale takav dokument. Afirmaciju termina ‘Republika’ kao strateški cilj doživljava pozitivno, podsjećajući da BiH po političkom uređenju nije monarhija, već da ima kontinuitet Republike, iako to više ne piše u njenom službenom nazivu. Pita se, kome može biti sporna ideja Bosanstva?
“Mi u Ustavu BiH nismo označeni kao tri nacije, već kao tri naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati. A nacija, u nekom modernom smislu ili najmodernijem, ako prevladamo ranije definicije nacije, i to je francuska teorija nacije, predstavlja zajednicu građana jedne države. I praktično, prema vanjskom svijetu, mi smo Bosanci i Hercegovci, ili Bosanci, jer se apsorbiraju termin Hercegovac, kao što su i svi iz Velike Britanije Britanci, a i oni imaju unutarnje razlike – Irci, Englezi itd. Da ne govorim o Americi”, kazao je.
Deklaracija SDA je vrlo opasan dokument, smatra novinar Branimir Galić, ističući da ga podsjeća na Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU).
“SDA želi postići institucionalnu dominaciju Bošnjaka, preko izgradnje neke supernacije, bosanstva ili kako to oni već nazivaju. To je skup nekih želja koje su neostvarive, međutim kao politički cilj su vrlo opasne, jer se kroz njihovu provedbu želi stvoriti institucionalna dominacija nad Hrvatima. Primarno, Bošnjaci i Hrvati žive u Federaciji BiH, dok njih toliko i ne zanima Republika Srpska”, kaže Galić.
Histerične reakcije, nervoza, prijetnje i ucjene obilježavaju politički život u BiH, ističe politička analitičarka Tanja Topić, uočavajući da je Deklaracija zbog koje se digla prašina samo stranački dokument.
“Mi vrlo dobro znamo da Deklaracije nemaju apsolutno nikakvu snagu i da one predstavljaju spisak lijepih želja. Ja ću isto tako podsjetiti da su slične stvari i principi sadržani i u prethodnoj deklaraciji iste političke stranke. Isto tako ću podsjetiti na buru koju je izazvala deklaracija Saveza nezavisnih socijaldemokrata koja se odnosila na referendum.
U sjeni brojnih političkih reakcija je realnost. Vlast još nije formirana, političari primaju plaću za nerad, infrastruktura je na čekanju, javna potrošnja raste, natalitet opada… Biračka pamet je kratka, a redovi pred veleposlanstvima sve su duži, prenosi BHRT.
U Deklaraciji ne piše ništa što bi se moglo okarakterizirati kao antidaytonska aktivnost, kaže akademik Suad Kurtćehajić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, podsjećajući da su izjave i ponašanje onih koji otvoreno rade na razgradnji vlastite države inicirale takav dokument. Afirmaciju termina ‘Republika’ kao strateški cilj doživljava pozitivno, podsjećajući da BiH po političkom uređenju nije monarhija, već da ima kontinuitet Republike, iako to više ne piše u njenom službenom nazivu. Pita se, kome može biti sporna ideja Bosanstva?
“Mi u Ustavu BiH nismo označeni kao tri nacije, već kao tri naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati. A nacija, u nekom modernom smislu ili najmodernijem, ako prevladamo ranije definicije nacije, i to je francuska teorija nacije, predstavlja zajednicu građana jedne države. I praktično, prema vanjskom svijetu, mi smo Bosanci i Hercegovci, ili Bosanci, jer se apsorbiraju termin Hercegovac, kao što su i svi iz Velike Britanije Britanci, a i oni imaju unutarnje razlike – Irci, Englezi itd. Da ne govorim o Americi”, kazao je.
Deklaracija SDA je vrlo opasan dokument, smatra novinar Branimir Galić, ističući da ga podsjeća na Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU).
“SDA želi postići institucionalnu dominaciju Bošnjaka, preko izgradnje neke supernacije, bosanstva ili kako to oni već nazivaju. To je skup nekih želja koje su neostvarive, međutim kao politički cilj su vrlo opasne, jer se kroz njihovu provedbu želi stvoriti institucionalna dominacija nad Hrvatima. Primarno, Bošnjaci i Hrvati žive u Federaciji BiH, dok njih toliko i ne zanima Republika Srpska”, kaže Galić.
Histerične reakcije, nervoza, prijetnje i ucjene obilježavaju politički život u BiH, ističe politička analitičarka Tanja Topić, uočavajući da je Deklaracija zbog koje se digla prašina samo stranački dokument.
“Mi vrlo dobro znamo da Deklaracije nemaju apsolutno nikakvu snagu i da one predstavljaju spisak lijepih želja. Ja ću isto tako podsjetiti da su slične stvari i principi sadržani i u prethodnoj deklaraciji iste političke stranke. Isto tako ću podsjetiti na buru koju je izazvala deklaracija Saveza nezavisnih socijaldemokrata koja se odnosila na referendum.
U sjeni brojnih političkih reakcija je realnost. Vlast još nije formirana, političari primaju plaću za nerad, infrastruktura je na čekanju, javna potrošnja raste, natalitet opada… Biračka pamet je kratka, a redovi pred veleposlanstvima sve su duži, prenosi BHRT.
