Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, piše Vecernji.hr.
Procjene demografa pokazuju da je Hrvatska zapravo pala ispod 4 milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.
No, još gore od toga je što je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, Hrvatska ima samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina.
Svi iseljeni se ne odjavljuju
To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.
Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima, kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika.
Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća, govori Šterc.
Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva, kaže Strmota.
Demograf Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također napominje sljedeće:
Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika, govori Pokos.
Upitan i broj birača
Dok je Hrvatska u vrijeme posljednjeg popisa stanovništva 2011. imali na 100 starijih od 65 godina 85 djece do 14 godina, lani je na 100 starijih od 65 godina imala 70 djece. Kako odavno upozoravaju demografi, nije tu samo riječ o smanjenju stanovništva nego će svi građani ove zemlje trpjeti posljedice ovakve loše dobne strukture stanovništva preko mirovina, zdravstvenog osiguranja koje neće imati tko financirati.
Usto, dok se u RH raspravlja o reformi obrazovanja, valja napomenuti da će, nažalost, na temelju ovakvih podataka nužno doći do zatvaranja nekih škola zbog sve manjeg broja djece, a time i do smanjenja broja nastavnika.
Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da Hrvatska ima 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača , koliko ih vodi Ministarstvo uprave RH.
Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da je Hrvatska, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imala 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade u RH, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno u Hrvatskoj nemaju da bi se objasnio takav kupus od podataka.
Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, piše Vecernji.hr.
Procjene demografa pokazuju da je Hrvatska zapravo pala ispod 4 milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.
No, još gore od toga je što je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, Hrvatska ima samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina.
Svi iseljeni se ne odjavljuju
To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.
Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima, kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika.
Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća, govori Šterc.
Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva, kaže Strmota.
Demograf Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također napominje sljedeće:
Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika, govori Pokos.
Upitan i broj birača
Dok je Hrvatska u vrijeme posljednjeg popisa stanovništva 2011. imali na 100 starijih od 65 godina 85 djece do 14 godina, lani je na 100 starijih od 65 godina imala 70 djece. Kako odavno upozoravaju demografi, nije tu samo riječ o smanjenju stanovništva nego će svi građani ove zemlje trpjeti posljedice ovakve loše dobne strukture stanovništva preko mirovina, zdravstvenog osiguranja koje neće imati tko financirati.
Usto, dok se u RH raspravlja o reformi obrazovanja, valja napomenuti da će, nažalost, na temelju ovakvih podataka nužno doći do zatvaranja nekih škola zbog sve manjeg broja djece, a time i do smanjenja broja nastavnika.
Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da Hrvatska ima 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača , koliko ih vodi Ministarstvo uprave RH.
Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da je Hrvatska, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imala 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade u RH, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno u Hrvatskoj nemaju da bi se objasnio takav kupus od podataka.
